Historijat PKK-a: Do ‘demokratije’ nasiljem i krvoprolićem

Protekli mjeseci u Turskoj su obilježeni povećanim napadima zabranjene Radničke partije Kurdistana na tursku policiju, žandarmeriju i vojsku. Nakon objave rezultata izbora, predsjednik Recep Tayyip Erdogan, poručio je članovima PKK-a da nasilju i krvoproliću nema mjesta u demokratiji i da su glasači jasno poručili da su za razvoj i stabilnost. Al Jazeerin reporter Harun Karčić pojašnjava historiju i ideologiju PKK-a.

Radnička stranka Kurdistana je marksistička organizacija formirana 1978. godine. Njihov cilj je bio formirati nezavisnu, komunističku državu na jugoistoku Turske i, po mogućnosti, spojiti je s dijelovima Iraka, Sirije i Irana. Međutim, posljednjih godina udaljili su se od te ideje i sada zagovaraju autonomne kurdske regije na jugoistoku Turske. Organizacija se služi gerilskim taktikama ratovanja kako bi ostvarila svoj cilj.

Zvanično, vođa PKK-a je Abdullah Ocalan. Ali, kako je on u turskom zatvoru od 1998. godine, gdje služi kaznu doživotnog zatvora, vodstvo je preuzeo Murat Karayilan. PKK-ove baze se nalaze na veoma nepristupačnim planinama Kandil, na granici Turske i Iraka. PKK ima simpatizere u regiji, ali i među kurdskom dijasporom u Evropi.

Prijetnja teritorijalnom integritetu

Turska, SAD, članice NATO saveza i brojne druge države svijeta smatraju PKK terorističkom organizacijom. Ankara je Kurdima dodijelila veća prava u sferi kulture, medija i obrazovanja i spremna je dodatno raditi na tome. Dozvolili su formiranje prokurdske Nacionalne narodne partije, koja ima direktne veza s PKK-om.

Podržavaju dijalog i demokratsko rješenje kurdskog pitanja, ali su stava da je kurdski nacionalizam kakav zagovara PKK prijetnja njenom teritorijalnom integritetu.

Ocalan je 2013. godine, na prvi dan kurdske Nove godine, proglasio primirje. Međutim, dvije godine kasnije PKK je prekršio primirje. Optužili su Ankaru da želi “kolonizirati” područja gdje žive Kurdi. Od tada je PKK nastavio napadati tursku vojsku, žandarmeriju i policiju, a turska vojska uzvraća zračnim napadima na njihove položaje.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Procjenjuje se da između 20 i 25 miliona Kurda naseljava područja današnje Turske, Iraka, Sirije, Irana i Armenije.

Published On 29 Oct 2015
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO