Naučnici traže ispitivanja lijekova za gripu

Naučnici još ne znaju imaju li dva najčešće korištena lijeka za gripu, Rocheov Tamiflu i GlaxoSmithKlineova Relenza, ikakvog učinka u suzbijanju sezonskih epidemija odnosno pandemija te bolesti. Iz tog razloga zahtijevaju hitna i pouzdana klinička ispitivanja.

Vlade širom svijeta gomilaju zalihe takvih lijekova koji su bili u širokoj upotrebi za vrijeme pandemije “svinjske gripe” H1N1 2009. i 2010. godine iako tada nisu provedena ispitivanja s nasumično odabranim pacijentima pa nema puno dokaza o efikasnosti takve terapije.

Time je izgubljena „dobra prilika“ kakva se vjerovatno neće ponovo ukazati, upozorili su stručnjaci na čelu sa direktorom Welcome Trusta Jeremyjem Farrarom.

“Za vrijeme pandemije H1N1 kupljene su i distribuirane velike količine Tamiflua, a mi ne znamo je li to bio ispravan potez”, naglasio je Chris Butler, stručnjak Oxforskog univerziteta za klinička ispitivanja i jedan od voditelja istraživanja.

“Dok ne sprovedemo ispitivanja, ne znamo tačno kako bismo trebali postupiti, a dosada smo propustili velike prilike ne probirući nasumce pacijente u početnoj fazi pandemije“, naglasio je Butler.

Efikasnost kod teških slučajeva

U izvještaju o dokazima u prilog liječenju sezonske gripe antivirusnim lijekovima stručnjaci su utvrdili da ti lijekovi zaista značajno smanjuju broj smrtnih ishoda kod hospitaliziranih pacijenata, posebno u slučajevima onih koji počnu sa liječenjem najkasnije 48 sati nakon što su se razboljeli.

To je možda ključno kod epidemije gripe, kazali su Farrar i Butler novinarima u Londonu.

Dokazi također upućuju na zaključak da antivirusni lijekovi mogu skratiti trajanje simptoma sezonske gripe za 14 do 17 sati, kazala su dvojica stručnjaka. Ali to po njima nije argument u prilog rutinskom propisivanju tih lijekova svim pacijentima, budući da korist možda neće biti veća od pratećih rizika osim u posebno ozbiljnim slučajevima.

Otvorena ključna pitanja

Izvještaj je sastavljen na zahtjev Vlade u Londonu koja je tražila dokazima potkrijepljenu analizu za potrebe budućeg regulisanja tog pitanja.

Profesor molekularne virologije na Nottingham univerzitetu Jonathan Ball naglašava da ovaj izvještaj otvara neka ključna pitanja.

“Znamo da virus može postati otporan na takve antivirusne lijekove pa je važno da se oni koriste samo u onim slučajevima za koje postoje nedvosmisleni dokazi o njihovoj vrijednosti. Osim toga, ti lijekovi nisu jeftini pa bi vlada na kraju mogla generisati dobit proizvođačima lijekova iako nema jasnih dokaza o opravdanosti takve nabave”, tumači profesor Ball.

“Baza dokaza nije snažna kao što bi trebala biti. Dok se ne popuni ta rupa u znanju, izlažemo se opasnosti zloupotrebe tih lijekova”, naglašava ovaj profesor.

Izvor: Agencije