Argentina: Plemena se bore za otetu zemlju

Zemlje Sjeverne i Južne Amerike obilježavaju dan kada se Kristofor Kolumbo iskrcao na američki kontinent.

U Argentini je 12. oktobar poznat kao Dan raznolikosti, kojim se odaje priznanje starosjedilačkim zajednicama.

Međutim, kako objašnjava Teresa Bo, brojna plemena u toj zemlji do danas nisu uspjela vratiti zemlju oduzetu im u vrijeme kolonizacije.

Nedaleko od murala s likom bivše prve dame Eve Peron u Buenos Airesu, pripadnici indijanskih zajednica opet su na ulicama.

Felix Diaz je vođa zajednice Toba Qom iz pokrajine Formosa na sjeveru Argentine. Predvodi borbu za vraćanje zemlje oduzete njegovom narodu.

„Površina naše zemlje prvo se smanjila sa deset na pet hiljada hektara. Sada imamo samo 3.300. Za to je kriva država. Prevarom su uzeli zemlju koja nam pripada”, kaže Diaz.

Milioni bačeni u ropstvo

Ovo je drugi put u pet godina da zajednica traži intervenciju federalne vlade.

„Ljudi kampuju u ovim šatorima već osam mjeseci. Čekaju da ih primi predsjednica Cristina Kirchner kako bi s njom razgovarali o stanju na teritorijama koje im pripadaju. Insistiraju da bez zemlje ne mogu opstati. Ali do sada ni od koga nisu dobili odgovor”, javlja Bo.

U proteklih 12 godina, Vlada je usvojila nekoliko zakona kojima se priznaju prava starosjedilačkih grupa u Argentini.

Također, uklonila je spomenik Kristoforu Kolumbu sa Plaze de Mayo, pored Predsjedničke palate i zamijenila ga statuom Juane Azurduy, borkinje za nezavisnost indijanskog porijekla.

Ali u organizaciji Amnesty International kažu da je oduzeta zemlja samo jedan od problema s kojima se suočavaju.

„Postoje 183 sukoba vezana za starosjedilačke grupe. Većina se vodi zbog zemlje ili zbog toga što kompanije rade blizu njihovih teritorija”, kaže Paola Garcia Rey iz Amnesty Internationala za Argentinu.

Argentina ima historiju brutalnog postupanja prema starosjediocima tokom kolonijalnog perioda.Milioni su ubijeni ili bačeni u ropstvo.

Danas, zbog uništavanja šuma i zabrane pristupa zemlji, većina živi u ekstremnom siromaštvu.

„Gubitak zemlje povezan je s nedostatkom hrane i vode, te isključivanjem iz društva. Mnogo toga jeste učinjeno, ali ima još problema. Recimo, u novim domovima zdravlja liječnici ne žele brinuti o njima zbog diskriminacije ili u školama nema nastavnika koji govore oba jezika”, kazača je Rey.

Daniel Fernandez tvrdi da je ova Vlada učinila više nego prethodne.
„Više od sedam miliona hektara priznato je kao starosjedilačka teritorija. Druga faza je predaja vlasništva nad zemljom. Argentinska vlada odavno radi na tome da dobiju prava koja im garantuje Ustav, da to ne ostane samo prazna priča”, rekao je Daniel Fernandez iz Državnog instituta za starosjedilačka pitanja.

Iako mnogi imaju državne beneficije, starosjedilačke grupe i dalje su među najugroženijima u ovoj zemlji. Vraćanje oduzete zemlje samo je jedan od problema koje, insistiraju, treba hitno riješiti.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Pripadnici Prvih naroda, starosjedilačkih plemena koja žive na području Kanade, održavaju proteste širom te države, dok poglavica štrajkuje glađu. Od vlade traže da ispoštuje sporazume potpisane u kolonijalno doba, koji se odnose na stambena pitanja, pomoć u hrani i obrazovanje.

Tokom Drugog svjetskog rata, 200.000 vojnika iz francuskih kolonija u Zapadnoj Africi borilo se za oslobađanje Francuske od nacističke okupacije. Veterani tvrde da je ono što su proživjeli u ratu bilo teško, a ono što im se desilo nakon rata – još teže. Nicolas Haque objašnjava o čemu je riječ.

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO