Grčka podijeljena između straha i bijesa

Prijevremene parlamentarne izbore Grci dočekuju podijeljeni između straha i bijesa.

Vladajuća stranka Nova demokratija i premijer Antonis Samaras kampanju temelje na plašenju birača od dolaska na vlast ljevičara.

Spominju mogući bankrot države, izbacivanja iz eurozone i sveopći haos.

S druge strane, mladi i karizmatični lider Syrize Alexis Tsipras drsko odgovara da je kraj maltretiranju naroda od servilne vlasti i evropskih centara moći.

Borba za glasove

Ankete mu daju prednost, međutim, traje borba za svaki glas.

Državu u kojoj neudate kćeri uniformiranih osoba imaju pravo na penziju – i na samo jednom otoku dva posto stanovnika prima invalidsku penziju zbog slabovidosti, a spikerice imaju benificirani radni staž – nije teško dovesti na rub bankrota, a one koji rade na rub snage.

 „Nema ništa više dobro! Sve je propalo! Nezaposlenost, glad, jad, besparica“, kazao je trgovac Hristos.

„Svi su oni prodane duše! Prevaranti i lopovi“, rekao je jedan građanin.

 „Mislim da će pobijediti Syriza“, smatra mesar Jorgos.

Očekivanja od predstojećih izbora su ogromna, a čak 2,7 miliona birača, dakle 20 posto, starije je od 70 godina.

Svoj glas uvjetuju rastom penzija. 

 „Sedamdeset posto penzionera danas prima između 500 i 600 eura. Treba nam 900 kao i prije krize da bismo mogli pristojno živjeti“, kazao je Dimos Koumpouris iz Federacije penzioner (IKA).

Kriza u Grčkoj odnijela je u ovih pet godina skoro 900 hiljada radnih mjesta, a oni koji rade, također, traže veće plaće.

 „Očekujemo od nove vlasti da minimalna plaća ponovno bude blizu 750 eura, kao i prije krize. Danas je prosječna plaća 700 eura“, istakao je Dimitris Karageorgopulos iz Generalne konfederacije radnika Grčke (GSEE).

Nemoć privrednika

Od 2010. zatvoreno je 265.000 malih i srednjih preduzeća, a privrednici su, kažu, nemoćni.

Traže da se hitno smanje porezi sa 26 i 33 posto, na ne više od 15.

 „Visoki porezi dovode do veće utaje poreza, jer ljudi ga nisu u mogućnosti plaćati. Manji porez znači veću naplatu“, zaključio je predsjednik Generalne konfederacije trgovaca i zanatlija (GSEVEE) Jorgos Kavatas.

„Od 9,2 milijuna poreznih obveznika samo 35 tisuća prijavljuje prihod veći od 80 tisuća eura, što nikako ne može odgovarati istini“, javlja reporterka Al Jazeere Mirjana Hrga.

Lista želja je duga, no politički lijevo orjentirani ekonomisti smatraju – i ostvariva.

„Grčka nije u stanju vraćati strane kredite, ali je u stanju izdržavati samu sebe. Naime, budžet je uravnotežen i pokriva funkcioniranje grčke države“, smatra ekonomski analitičar Pantelis Manos. 

Upravo je to ono što lider Syrize obećava, socijalnu i odgovornu državu, koja će ostati unutar eurozone, ali pod svojim uvjetima, jer, kako kaže, ko nema ne može mu se ni uzeti.

Izvor: Al Jazeera