Očajni Grci nadaju se zaokretu nakon izbora

Izbore, koje mnogi nazivaju povijesnima, Grčka iduće nedjelje dočekuje s više od tri milijuna građana usred duboke humanitarne krize.

Otkad je 2010. počeo program pomoći, ta je zemlja od međunarodnih zajmodavaca primila ukupno 240 milijardi eura.

Međutim, stroge mjere štednje i reforme nisu smanjile nego povećale državni dug sa 120 na 180 posto BDP-a, a bruto domaći proizvod (BDP) pao je za više od 25 posto. Svaki četvrti Grk je bez posla.

Tri generacije u jednoj grčkoj obitelji imaju samo jedan stalni prihod – mirovinu 80-godišnje Eleni Lambrinidou.

Podaci govore da nisu iznimka jer upravo od mirovine kao jedinog izvora prihoda živi čak 52 posto domaćinstava u Grčkoj

Život na rubu

“Mi nikada nismo bili bogati, ali uspjela sam zaraditi mirovinu. Sada nam je ona jedini sigurni izvor prihoda”, kaže Eleni.

Njezina kćer ostala je bez posla nakon 25 godina rada. Tu je i kredit za stan koji je podigla, kaže, u nekim sretnijim vremenima, a danas na taj stan mora plaćati porez iako nema prihoda.

“Ovaj stan je pod hipotekom, dakle nije moj. Ja nemam prihoda, ali država me tjera da plaćam porez samo zato što u njemu živim”, kaže Mihaela Lambrinidou.

Do 2012. oporezivale su se samo nekretnine vrijednije od 450.000 eura, a onda je uvedeno oporezivanje svih nekretnina.

Život na rubu pojačava i činjenica da sve vise Grka nema zdravstveno osiguranje. Zbog toga niču socijalne ljekarne u kojima dobivaju besplatne lijekove.

Volonteri se nazivaju elementom pobune protiv politike Vlade koja je, kažu, uništila zdravstveni sustav. 

“Stalno se povećava broj naših sugrađana. Samo u godini dana bilježimo porast od čak 45 posto”, kaže Dimitris iz socijalne ljekarne.

I 32-godišnji Damian žrtva je grčke krize, jedan od onih 60 posto mladih koji su danas nezaposleni.

“Mnogi kažu: Dat ću ti posao na neko vrijeme, ali ne i zdravstveno osiguranje”, opisuje Damian.

“Grčka je europski rekorder u porastu siromaštva. Na početku krize 2008. bilo ih je 28 posto, a već 2013. godine 36 posto. Danas ih je jos više”, izvještava reporterka Al Jazeere Mirjana Hrga.

S večernjim satima, dolaze stanovnici na adrese koje do prije godinu dana u Grckoj nisu postojale – prenoćišta. Mladi, stari…svi dijele istu sudbinu – ostali su bez posla i krova nad glavom. 

Imali sve, a sada su beskućnici

“Sve sam izgubio prije tri godine”, priča Jorgis, prevoditelj rumunjskog i ruskog, nekadasnji turistički djelatnik.

Taksiarhis, također beskućnik, kaže kako ga je ovdje doveo jedan kredit i gubitak posla. “Imao sam sve – stan, auto, ženu…”, kaže Taksiarhis. 

Danas nema ništa. Ne zna se koliko točno Grka dijeli njegovu sudbinu. Pretpostavlja se oko 40.000. 

“U zadnje vrijeme sve više ljudi gubi posao i krov nad glavom, na cesti su, u parkovima i treba nam više mjesta poput ovih. Svake noći je pretrpano”, opisuje Nikitas Kanakis, generalni tajnik Liječnika bez granica u Grčkoj.

Ova vlast uklonila je beskućnike iz središta Atene, ali problem nije nestao nego se preselio na periferiju grada.

Svi oni okrivljuju političare za ovako teško stanje. Vjeruju da će skori izbori donijeti zaokret grčke politike.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO