Grčka zbog politike želi iz programa pomoći

Znak promjene raspoloženja je izjava njemačke kancelarke Angele Merkel koja je prošli tjedan pohvalila grčke napore (Reuters)

Četiri godine nakon što je morala zatražiti pomoć kako bi izbjegla stečaj, grčka vlada želi izići iz omraženog međunarodnog programa pomoći, vrijednog ukupno 240 milijardi eura, kako bi zadržala vlast, piše Reuters.

Zbog sve većeg pritiska ljevičara koji se protive međunarodnoj pomoći uvjetovanoj strogom štednjom, grčki premijer Antonis Samaras očajnički treba novi adut kako bi osigurao potporu zastupnika za izbor predsjednika države iduće godine, kao i običnih Grka kojima je dosta štednje.

Ulozi u toj igri veliki su za grčko gospodarstvo i odnose Atene s partnerima u eurozoni. Ako Samaras ne uspije progurati svojeg kandidata za predsjednika, kojeg bira grčki parlament, to bi dovelo do novih izbora na kojima bi gotovo sigurno pobijedili njegovi suparnici koji se protive štednji.

Iako se još donedavno nagađalo o trećem programu pomoći Grčkoj, Samaras je u Berlinu prošli tjedan prvi put javno priznao da se Atena nada da će izići iz programa spašavanja EU-a i MMF-a godinu dana prije roka, predviđenog za proljeće 2016. godine.

Potrebni brzi uspjesi

Nije ulazio u pojedinosti, ali Atena kalkulira da bi proglašenje kraja omraženog bailouta mogao biti taj prijeko potrebni adut. Pomoć EU-a završava u prosincu ove godine pa bi, smatra, to bio logičan trenutak i za izlazak iz MMF-ova programa, prenosi Hina.

“To je političko pitanje. Grčka vlada teži normalizaciji i želi pripadati istom klubu kao i Portugal i Irska”, koji su izišli iz međunarodnih programa pomoći u svibnju 2014. odnosno u prosincu 2013., rekao je za France Presse njemački ekonomist Jens Bastian.

No, da bi u tome uspjela, Ateni trebaju brzi uspjesi na nekoliko fronti – brz završetak nove revizije provedbe programa pomoći, koja počinje u utorak, zatim novo restrukturiranje golemog javnog duga od 320 milijardi eura (174 posto BDP-a) te potpora europskih partnera za osamostaljenje.

Uz to, mora pronaći zamjenu za više od 12 milijardi eura MMF-ovih zajmova bez kojih bi time ostala i vlastite izvore financiranja, što samo dvije godine nakon restrukturiranja duga neće biti lako.

“Ako Grčka završi ovu reviziju s blagoslovom ‘trojke’ i ona kaže ‘Super, učinili ste mnogo’, možda dobije restrukturiranje dugova i monetarni sporazum s EU-om. Tada bi tržišta mogla reći ‘To je dobro’ i mogla bi iduće godine prikupiti 10 milijardi”, rekao je Reutersov izvor. “To je vjerojatan scenarij, ali postoje i rizici”, dodao je, aludirajući na slab grčki kreditni rejting.

Atena smatra međutim da je politički rizik veći od financijskog.

Neki gospodarski pokazatelji napokon joj počinju ići u prilog: četiri godine štednje omogućile su primarni proračunski suficit, ove je godine uspješno dva puta izišla na međunarodno financijsko tržište, a grčko gospodarstvo ove bi godine nakon šestogodišnje recesije napokon trebalo rasti. S druge strane, nezaposlenost je i dalje veća od 27 posto.

Merkel pohvalila grčke napore

Europski partneri, zaokupljeni krizom u Ukrajini, širenjem sukoba na Bliskom istoku i stagnirajućim gospodarstvom u eurozoni, mogli bi joj također pomoći da izbjegne narušavanje krhkog političkog poretka u zemlji.

Znak promjene raspoloženja je izjava njemačke kancelarke Angele Merkel koja je prošli tjedan pohvalila grčke napore i obećala da će Berlin “učiniti sve što može” kako bi pomogao Ateni.

Merkel nije komentirala Samarasov plan za ranijim izlaskom iz programa pomoći, čime bi se, ističu grčki dužnosnici, izbjeglo da MMF sam nadzire jednu državu članicu EU-a.

Europa ne želi da Atena ponovno upadne u fiskalne evazije zbog kojih je dospjela na rub stečaja, što Atena planira spriječiti planom za daljnje reforme i jačanje gospodarstva i javnih financija.

No, kada bi MMF otišao potkraj ove godine pošto isplati predviđenih 3,5 milijarda eura, Atena bi ostala bez više od 12 milijarda eura. MMF također procjenjuje da će Grčkoj sredinom 2015. manjkati još 12,6 milijarda eura, što Atena negira, poručujući da ne treba dodatni novac izvan programa pomoći.

Dio manjka mogao bi biti pokriven novcem koji je ostao u grčkom fondu za spašavanje banaka, a riječ je o više od 11 milijarda eura, pod uvjetom da europski stres-test banaka ne otkrije velike potrebe za kapitalom u grčkim bankama i europske vlasti odobre takav potez.

Ohrabrena ovogodišnjim uspješnim izlaskom na financijsko tržište, Atena je sve sigurnija u sebe.

Pregovori o restrukturiranju duga koji bi trebali početi ove jeseni, a koje bi uključivalo niže kamate i duže rokove dospijeća, mogli bi pomoći MMF-u da grčki dug, koji će ove godine doseći rekordnih 177 posto BDP-a, proglasi održivim.

Eurobank smatra “izvedivim” financiranje grčkih potreba na tržištu do 2022., ali će ono potom postati “složenije” jer će morati početi vraćati međunarodnu pomoć.

Samaras: Uspjeh, a ne rastava od MMF-a

Dug bi 2020. trebao iznositi 124 posto BDP-a, a 2022. biti “bitno manji” od 110 posto. Restrukturiranje duga vjerovnici bi mogli uvjetovati reformama.

Samaras je u Berlinu istaknuo da izlazak iz programa pomoći ne bi bio “rastava” od MMF-a nego baš naprotiv “uspjeh”.

Sve to Samaras mora izvesti prije veljače ili ožujka iduće godine kada će mu trebati potpora 180 zastupnika od ukupno 300 u parlamentu kako bi njegov kandidat za predsjednika bio izabran.

Sada ima potporu samo 154 zastupnika svoje stranke Nova demokracija i socijalističkog koalicijskog partnera PASOK, ali bi izlazak iz programa pomoći mogao privući neke od 24 neovisna zastupnika i možda čak jednu malu stranku koja se protivi međunarodnoj pomoći.

Radikalno lijeva Syriza, koja ima 71 mjesto u parlamentu i koja je pobijedila na europskim izborima u svibnju, obećala je da će blokirati vladina kandidata.

Neuspjeh bi značio nove izbore, na kojima bi Syriza gotovo sigurno pobijedila. Zadnje ankete daju joj prednost od dva do šest postotnih bodova.

Izvor: Agencije


Povezane

Atina je najavila nekoliko poreskih olakšica, što su mnogi protumačili kao početak kraja višegodišnje politike oštre štednje.

Published On 27 Sep 2014
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO