Putin nudi uvjete za primirje u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je plan od sedam točaka, točnije uvjete za okončanje ukrajinske krize.

Obavio je i telefonski razgovor s ukrajinskim kolegom Petrom Porošenkom, pri čemu su dogovoreni koraci za rješenje krize.

Veliki susret je na kontaktnoj grupi u petak u Minsku.

Putin poziva sukobljene strane na prekid neprijateljstava, a Ukrajinu na bezuvjetnu razmjenu zarobljenika.

Traži dostavu humanitarne pomoći i međunarodne posmatrače. Putin smatra da bi time prekid vatre bio moguć prekosutra.

Specijal: Kriza u Ukrajini

Predsjednik Ukrajine odbacio je Putinov plan, rekavši da se radi o pokušaju da zavara Zapad o istinskim namjerama Moskve te da se spriječi mogućnost da Europska unija uvede nove sankcije Rusiji.

Kremlj demantirao dogovor

Ured ukrajinskog predsjednika ustvrdio je u srijedu da su se Porošenko i Putin dogovorili o trajnom prekidu vatre na separatističkom istoku Ukrajine, no Kremlj je to demantirao, poručivši da nije bilo dogovora o primirju, jer Rusija nije strana u ukrajinskom sukobu, prenosi Hina.

“Ukrajinski predsjednik raspravljao je s ruskim predsjednikom o trajnom prekidu vatre. Složili su se o prekidu vatre u Donbasu, rudarskom bazenu na istoku koji obuhvaća regije Donjeck i Lugansk, zahvaćene žestokim sukobima”, stajalo je u ukrajinskom priopćenju po završetku telefonskog razgovora dvojice čelnika.

“Postigli su razumijevanje o koracima koji vode primirju”, navodi se u priopćenju.

Ured ruskog predsjednika odmah je reagirao demantirajući te navode.

‘Rusija nije strana u sukobu’

“Putin i Porošenko nisu se dogovorili o prekidu vatre jer Rusija nije strana u ukrajinskom sukobu”, prenijela je ruska novinska agencija RIA riječi Putinova glasnogovornika.

“Predsjednici su se međusobno složili o koracima koji će omogućiti da nastupi mir”, navodi se u priopćenju službenog Kijeva, objavljenom nakon telefonskog razgovora između Putina i Porošenka.

Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov je, međutim, pojasnio da su “Putin i Porošenko doista razgovarali o koracima koji će doprinijeti postizanju primirja između proruskih i ukrajinskih snaga, ali Rusija ne može sudjelovati u dogovaranju prekida vatre budući nije jedna od strana u sukobu”, prenosi Tanjug.

Nakon jutrošnjeg telefonskog razgovora Putina i Porošenka prvi se oglasio Peskov, koji je tada rekao da su se “dvojica lidera uglavnom složila o tome šta treba biti poduzeto da bi se okončala ukrajinska kriza”.

“Predsjednici dviju zemalja su razmijenili mišljenja o tome šta treba prvo poduzeti kako bi se što prije okončalo krvoproliće na jugoistoku Ukrajine”, rekao je Peskov.

“Stavovi Putina i Porošenka o mogućim načinima za okončanje ove teške krize se u značajnoj mjeri podudaraju”, dodao je glasnogovornik ruskog predsjednika. 

Lideri Rusije i Ukrajine su se prošlog tjedna sastali u Minsku, ali nisu ostvarili napredak prema okončanju konflikta na istoku Ukrajine, koji se posljednjih tjedana dodatno intenzivirao, prenosi Tanjug.

Obama: Rusija se treba prestati miješati u Ukrajinu

Zapad i Kijev optužuju Rusiju da je u Ukrajinu poslala svoje trupe, ali službena Moskva to negira.

Prekid vatre u Ukrajini moguć je samo ako se Rusija prestane “pretvarati” da se ne upliće u sukob i ako prestane onamo slati svoje vojnike i oružje, rekao je američki predsjednik Barack Obama u srijedu u Tallinnu, prijestolnici Estonije kojoj je poručio da neće biti prepuštena sama sebi, prenosi Hina.

“Realno političko rješenje ne može se postići ako Rusija kaže nastavit ćemo slati tenkove i vojnike i oružje i savjetnike prikrivajući ih kao separatiste i ako je za njih jedino moguće rješenje da Ukrajina prepusti svoj teritorij ili suverenitet”, rekao je Obama na tiskovnoj konferenciji.

Obamin kratak posjet Tallinnu prije otvaranja dvodnevnog summita NATO-a u četvrtak u Walesu treba jasno pokazati trima baltičkim zemljama, nekada članicama Sovjetskog Saveza, a danas NATO-a, da Savez stoji iza njih i da se Sjedinjene Države obvezuju štititi istočne granice Saveza.

“Estonija nikada neće biti sama”, izjavio je Obama na konferenciji za novinare održanoj s estonskim kolegom Toomasom Hendrikom Ilvesom.

“Ponajprije sam došao ovdje izraziti našu obvezu prema Estoniji koja je neraskidiva”, rekao je potvrđujući vrijednost Članka 5 NATO-a prema kojem su sve članice obvezne braniti jednu koja je napadnuta.

Tri baltičke države, Litva, Latvija i Estonija, vrlo su ovisne o ruskim energentima, a Latvija i Estonija imaju i velike rusofone manjine.

Jacenjuk: Ukrajina usvojila ‘projekt zida’

Rusija već trpi teret američkih i europskih sankcija kojima je kažnjena zbog ponašanja u Ukrajina, rekao je nadalje Obama i objasnio da kapital već bježi iz Rusije, rubalj je oštro pao i to je prilika da Rusija nešto učini. 

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk izjavio je u srijedu da je Rusija “teroristička država”, da je jedina koju treba kriviti za sukob na istoku Ukrajine te da Kijev planira izgradnju “istinske državne granice” s Rusijom, a dan uoči summita NATO-a ponovio je želju Kijeva da se pridruži Alijansi.

“Rusija je teroristička i agresorska država i snosit će odgovornost u skladu s međunarodnim zakonom”, istaknuo je Jacenjuk na sjednici kabineta koja je prenošena na televiziji, koristeći oštru retoriku dan uoči summita NATO-a koji će sutra i prekosutra biti održan u Walesu.

“Što se tiče NATO-a, smatram da bi najispravnija odluka bila da se Ukrajina primi u članstvo Alijanse”, dodao je ponavljajući apel koji je uputio prošlog tjedna, prenosi Tanjug agenciju Reuters.

Jacenjuk je rekao i da je Ukrajina usvojila “projekt zida” koji podrazumijeva izgradnju “istinske državne granice” između Ukrajine i Rusije, ali nije pojasnio na što točno misli.

Vježbe strateških raketnih snaga

Rusija će u rujnu održati velike vojne vježbe, na kojima će testirati pripravnost strateških raketnih snaga, prenosi agencija RIA rusko Ministarstvo obrane.

Održavanje vježbi najavljeno je u trenutku dok su pojačane tenzije u odnosima s NATO-om zbog ukrajinske krize, prenosi Hina.

RIA prenosi da će u vježbama sudjelovati više od 4.000 vojnika i blizu 400 jedinica, uključujući zrakoplovne.

Agencija je prenijela priopćenje Ministarstva obrane u kojem se navodi da će vježbe biti izvršene na Altaju, u južnom dijelu središnjeg područja Rusije.

 
Major ruskih strateških raketnih snaga Dmitrij Andrejev izjavio je da će vojnici uvježbavati borbu protiv neregularnih jedinica i rukovanje visokopreciznim oružjem te da će “provoditi vojne zadatke u uvjetima aktivnog radijsko-elektronskog ometanja i pojačanih neprijateljskih akcija”, prenosi Srna.

Naglasio je da će neprijateljske snage na vježbama predstavljati pripadnici jedinica za specijalne namjene “Specnaz”.

Andrejev je dodao da će u vježbama sudjelovati borbeni avioni Mig 31 i Su 24MR.

Brodovi NATO-a uplovit će u Crno more

Četiri vojna broda NATO-a uplovit će u Crno more prije 7. rujna, izjavili su vojno-diplomatski izvori, a prenosi ruska novinska agencija Itar Tass.

Prema navodima izvora, u Crno more će uploviti američki razarač “Ross”, francuski “Commandant Birot”, kanadska fregata “Toronto” i španjolska fregata “Almirante Juan de Borbon”.

Izvori dodaju da će “Ross” i “Commandant Birot” proći u Crno more tijekom srijede.

“Španjolska i kanadska fregata ući će u vode Crnog mora 6. rujna”, ističe izvor i dodaje da će francuski brod “Dupuy de Lome” napustiti područje Crnog mora 5. rujna.

Prema Konvenciji iz Montreuxa iz 1936. godine, vojni brodovi koji nisu iz crnomorskih država u vodama Crnog mora ne mogu biti duže od 21 dan.

Ruski fotoreporter pronađen mrtav

Ruski fotoreporter Andrej Stenjin, koji se od početka kolovoza vodio kao nestao, pronađen je mrtav u Ukrajini, priopćila je u srijedu ruska agencija RIA Novosti, za koju je fotoreporter radio, prenosi Tanjug.

“Naš kolega, fotograf Andrej Stenjin, mrtav je. Ispostavilo se da nije zarobljen, a poginuo je još prije mjesec”, izjavio je direktor RIA Novosti Dmitrij Kiseljev, a prenio AFP.

Istraga je pokazala da je Stenjin poginuo dok je bio na novinarskom zadatku u predgrađu grada Snežnoje, u Donjeckoj regiji, kada se njegov automobil našao pod paljbom ukrajinske vojske, navodi se u priopćenju ruskog istražnog komiteta.

Stenjin je 6. kolovoza vozio svoj automobil u koloni izbjeglica, koju su čuvala šesterica pripadnika proruskih snaga, kad je na njih na putu od Snežnoja do Dmitrovke otvorila vatru ukrajinska vojska, tijekom koje je, prema ruskim agencijama, fotoreporter poginuo.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO