Grci ne vide efekte poreskih olakšica
Tokom finansijske krize, grčka Vlada je uvela takozvane hitne akcize na prihode, potrošačku robu, gorivo i imovinu. Ovog mjeseca Atina je najavila nekoliko poreskih olakšica, što su mnogi protumačili kao početak kraja višegodišnje politike oštre štednje.
George Prokopiu je inženjer i radi na održavanju grčkog sofisticiranog štita za odbranu od projektila. Njegov posao je nužan za nacionalnu sigurnost. Ali, Vlada je njega i suprugu, profesoricu u srednjoj školi, nagradila samo smanjenjem prihoda za 40 posto tokom krize.
Ostali su i bez osnovnih poticaja koji bi im pomogli u podizanju devetero djece. Nedavno objavljene poreske olakšice dovest će do smanjenja cijene nafte za 12 centi po litru. Ali, nafta će i dalje biti tri puta skuplja nego prije krize.
Tri godine bez grijanja
“Provest ćemo tri uzastopne godine bez grijanja. Oslanjamo se na malu plinsku peć, pa nam ove poreske olakšice neće donijeti olakšanje. Kažu da se ekonomski pokazatelji mijenjaju. Ne znam… Brojke mogu biti bolje, ali ljudi su siromašni i to je istina”, kaže Prokopiu.
Zahvaljujući hitnim akcizama, prihodi grčke Vlade bili su većinom stabilni tokom krize. Ali, kako je nezaposlenost porasla na 27 posto, teret je snosilo sve manje ljudi.
Vladin primarni suficit ove godine trebao bi biti udvostručen i dostići osam milijardi dolara. Ali, poreski obveznici nisu toliko uspješni. Trenutno državi duguju rekordne 92 milijarde dolara, a suma svake treće sedmice poraste za milijardu dolara.
Skupi državni aparat
Veći dio prihoda Vlade ide na plaćanje grčkog duga, koji trenutno vrijedi gotovo 500 milijardi dolara. Grčka asocijacija poreskih obveznika kaže da građani ne mogu plaćati toliko visok dug i podržavati skupi državni aparat.
“Ne možemo sve svesti na državne prihode. Moramo opteretiti i ekonomiju. Trebamo efikasniju državu i državu koja više cijeni naš novac. Ljudi mi stalno govore da nemaju ništa protiv visokih poreza ukoliko nešto dobijaju od njih. Pogledajte obrazovanje i zdravstvo… Na kraju sve plate građani iz svog džepa”, rekao je Janis Siatris iz ove asocijacije.
Asocijacija zahtijeva da Vlada smanji svoje troškove i poveća suficit kojim bi plaćala dug. Umjesto toga, tvrde, Vlada ponovo posuđuje novac kako bi vratila stari dug i teret prenosila na leđa budućih generacija.
Izvor: Al Jazeera