Rusija mijenja vojne planove zbog Ukrajine

Savjetnik u Kremlju Mihail Popov je rekao da će Rusija promijeniti vojnu strategiju zbog ukrajinske krize, ali i prisutnosti NATO-a u istočnoj Evropi.

To je odgovor na jučerašnju izjavu generalnog sekretara Sjevernoatlantskog saveza, da će formirati jedinice za brzo djelovanje od nekoliko hiljada vojnika koji bi se po potrebi mogli poslati na istok Ukrajine u roku dva dana.

U međuvremenu, Parlament Ukrajine započeo je stalnu sjednicu. Zastupnici će raditi bez prestanka i pratiti situaciju na istoku, dok izvan zgrade Parlamenta, demonstranti traže lustraciju Parlamenta i ostavke ministara koji su ruski simpatizeri.

Specijal: Kriza u Ukrajini

“Ako Janukovičeva banda i njegovi jataci koje podržava Moskva ostanu u Ukrajini i izdaju naše momke na istoku, čekaju nas teška vremena. Morat ćemo umrijeti i dati svoje duše za Ukrajinu”, kaže stanovnica Kijeva.

Postavljaju se kameni blokovi na istočni ulaz u Mariupolj. Oni bi trebali usporiti napredovanje proruskih pobunjenika, ako pokušaju napasti tenkovima grad na Azovskom moru.

U posljednja 24 sata 15 ukrajinskih vojnika je poginulo u borbama.

Glasnogovornik ukrajinske vojske rekao je novinarima da su njegove snage vidjele ruske vojnike na više lokacija, ali to je informacija koja se ne može nezavisno provjeriti.

“Ruska strana koristi kamione iz takozvanog humanitarnog konvoja da bi pružila materijalnu podršku teroristima i grupama Oružanih snaga Ruske Federacije lociranim na ukrajinskoj teritoriji. Sinoć su četiri bijela kamiona otišla u Rusku Federaciju i vratili se preko Dibovke i Dmitrivke u Donjecku regiju. To nije prvi put da bijeli kamioni, uz pratnju osiguranja ilegalno prelaze granicu”, rekao je Andrij Lisenko, glasnogovornik ukrajinske vojske.

Ruski ministar vanjskih poslova tvrdi da ukrajinska ideja za pridruženje NATO savezu, ima za cilj potkopati napore za okončanje rata.

Sergej Lavrov tvrdi da jedino SAD može urazumiti, kako ju je nazvao – “ratnu stranu” u Kijevu.

“Na veliku žalost, te osjećaje koji potiče jačanje pozicija ‘ratne strane’ u Kijevu, te osjećaje aktivno podgrijavaju Washington i još neke evropske prijestolnice. I sve češće iz Brisela i centrale NATO-a, generalni sekretar tog saveza, sa ili bez razloga izlazi u javnost s izjavama koje nisu u njegovoj ingerenciji”, kazao je Lavrov.

Jučerašnji sastanak u Minsku, kaže Lavrov, prvi je na kojem su učestvovali predstavnici pobunjenika i Kijeva. No bez konkretnog dogovora, stanje na terenu ne ide nabolje.

EU: Nove sankcije Rusiji do petka

Vlade zemalja članica Evropske unije donijet će odluku o paketu novih sankcija protiv Rusije do petka, izjavila je u utorak novoizabrana visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini.

“U ponedjeljak su se sastali ambasadori  EU-a, Evropska komisija će predstaviti prijedlog, finalizirati prijedlog paketa do sutra [srijeda] i odluka će biti donesena u petak”, rekla je italijanska šefica diplomatije.

 

Mogherini, koju su vođe EU-a izabrali u subotu za nasljednicu Catherine Ashton, kojoj u listopadu istječe mandat, dodala je da će EK raditi na jačanju paketa sankcija protiv Rusije zbog vojne invazije u Ukrajini, i to u četiri sektora, uključujući odbranu i finansije.

Situacija u Ukrajini se promijenila zbog ponašanja Rusije, rekla je Mogherini i istakla da ta zemlja i EU nisu više u partnerskim odnosima.

“Strateško partnerstvo je gotovo. Jasno je da je gotovo, i to je izbor Moskve. Imamo probleme na teritoriji Ukrajine. Imamo konflikt, naravno”, kazala je Mogherini.

Gauck: Raskinuto partnerstvo

Rusija je “praktično raskinula svoje partnerstvo” s Evropom i želi uspostaviti novi poredak, izjavio je njemački predsjednik Joachim Gauck.

“Mi želimo partnerstvo i dobrosusjedske odnose s Rusijom, ali pod uvjetom da službena Moskva promijeni svoju politiku i da ponovno počne poštovati prava drugih država”, rekao je.

Ukazujući na “čudo” poslijeratnog pomirenja Nijemaca i Poljaka, Gauck je rekao da je razočaran razvojem situacije u Rusiji.

“Mi smo vjerovali i željeli vjerovati da Rusija, zemlja Tolstoja i Dostojevskog, također može biti dio Europe. Zato smo se šokirali kad je na europskim granicama izbio novi konflikt. Oružani konflikt čiji je cilj uspostavljanje novih granica i novog poretka. Činjenica je da su stabilnost i mir na našem kontinentu ponovno ugroženi”, kazao je njemački predsjednik.

Do sada 2.600 žrtava

U protekla 24 sata je u borbama s proruskim snagama poginulo 15 ukrajinskih vojnika, objavio je u utorak glasnogovornik ukrajinske vojske.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, u konfliktu između ukrajinskih i proruskih snaga do sada je poginulo ukupno 2.600 ljudi, od kojih blizu 800 ukrajinskih vojnika, prenio je Reuters.
Agencija UN-a za izbjeglice je u utorak saopćila da je, kao posljedica sukoba na istoku Ukrajine, više od milion ljudi napustio svoje domove – oko 260.000 su interno raseljeni, dok ih je oko 814.000 izbjeglo u Rusiju.

Nakon okončanja Hladnog rata, “EU, NATO i velike industrijski razvijene zemlje su razvile posebne odnose s Rusijom i na različite načine je integrirale. Rusija je sada, de facto, raskinula to partnerstvo”, rekao je Gauck.

Poljski predsjednik Bronislaw Komorowski je pozvao na “hrabrost i odlučnost u borbi protiv onih koji ugrožavaju međunarodni red, mir i slobodu”.

Faymann: Putin prešao crvenu liniju

Austrijski kancelar Werner Faymann poručio je da će njegova zemlja biti u prvim redovima kada treba braniti slobode i međunarodno pravo, ističući da je ruski predsjednik Vladimir Putin prešao crvenu liniju.

Faymann je na konferenciji za novinare u Beču kazao da se ruske trupe nalaze na ukrajinskoj teritoriji, a da izjave Putina pokazuju koliko on neozbiljno odbija dijalog, prenosi Fena.

To je, prema njegovim riječima, prijetnja i naglašava da europska zajednica ne može jednostavno prihvatiti da se strani vojnici i tenkovi pojavljuju na tuđoj teritoriji.

“Ko kaže da je to slučaj ‘samo tamo’ i da se ne zna koliko daleko će ići potcjenjujući naše zalaganje za slobodu, demokratiju i međunarodno pravo”, naglasio je Faymann, dodajući da Austrija ima svoj jasan stav, a on je da se mora poduzeti nešto zajedno u Evropi da se granice ne smiju nasilno pomjerati, niti sloboda drugih zemalja ugrožavati.

Podsjetio je da takav stav zasigurno donosi sa sobom i posljedice, koje će pogoditi i austrijsku privredu.

Bez isporuke naoružanja

Pitanje političkog stava prema Rusiji vezano je za negativne ekonomske posljedice, naglasio je Faymann.

Ukazao je da sa 2,8 posto trgovina s Rusijom Austriju neće baciti u ogromne probleme, ali da je ekonomska saradnja na ovom prostoru poželjna.

“Želimo da se Rusija vrati na put međunarodnog prava. Podržavamo dijalog i želimo da se iskoriste sve mogućnosti koje su na raspolaganju da dođe do deeskalacije, bez koje je nemoguća ekonomska saradnja”, rekao je Faymann.

Također se založio za povećanje pritiska na Putina.

U izjavi austrijskoj državnoj televiziji kazao je da Evropa ne bi trebala isporučiti Moskvi naručeno naoružanje, kao što su ratni brodovi i nosači aviona.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO