Obama posjetom Baltiku šalje poruku Rusiji
Američki predsjednik Barack Obama dolaskom u Talin na sastanak s liderima baltičkih članica NATO-a želi jasno poručiti Rusiji da ne dira Baltik, a Evropi da mu je važna, te uoči samita Sjevernoatlantskog saveza pozvati sve članice da se ugledaju na malu Estoniju koja primjereno izdvaja za troškove odbrane, navodi agencija Hina.
Susretom u glavnome gradu Estonije u srijedu s tamošnjim predsjednikom Toomasom Hendrikom Ilvesom, njegovim latvijskim kolegom Andrisom Berzinsom i litvanskom predsjednicom Daliom Grybauskaite, Obama želi podsjetiti da baltičke zemlje od Zapada više nisu odijeljene Željeznom zavjesom Hladnoga rata.
Time će simbolično istaknuti Članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora koji, polazeći od mušketirskog gesla “Svi za jednoga, jedan za sve” propisuje da je napad na jednu članicu NATO-a napad na sve ostale.
U Evropi, ovisnoj o ruskome plinu, prevladava mišljenje da ruski predsjednik Vladimir Putin ne prijeti samo Ukrajini u koju je poslao svoje vojnike, već i NATO-u.
Putin bi silno želio “diskreditirati cijeli NATO”, barem jednim napadom na njenu najslabiju članicu, i tako pokazati da je Članak 5 tek “šuplja priča”, misli analitičar Thomas Wright iz Brooking Institutiona, piše AFP.
Jasna poruka
Obama, koji će u Estoniju stići u utorak navečer i zadržati se manje od 24 sata, prošle je sedmice jasno rekao: “Želim da Estonci znaju da i mislimo ono što govorimo.”
Od izbijanja ukrajinske krize Sjedinjene Američke Države pojačale su svoje vojno prisustvo u regiji, podsjeća njemačka agencija DPA.
U aprilu je SAD poslao 600 padobranaca na zajedničke vojne vježbe u Poljskoj i Baltiku te stacionirao 150 američkih vojnika u estonskoj zračnoj bazi.
U junu je poslao borbene avione F-15 da patroliraju Baltikom te pojačao broj vojnih brodova u Baltičkom i Crnom moru, a za financiranje tih operacija Obama je od Kongresa zatražio 925 miliona dolara.
Odlaskom u Talin, planira pokazati Moskvi da postoje granice koje ne smije prijeći i da je odlučan braniti saveznike, nadahnjujući se govorom Johna F. Kennedyja, koji je 1963. godine, u jeku Hladnog rata u Berlinu poručio “Ich bin ein Berliner”.
Obamina je posjeta simbolična i po tome što su tri baltičke zemlje, koje su pet decenija bile okupirane u Sovjetskom savezu, a NATO-u su pristupile 2004, nedavno obilježile četvrt stoljeća Baltičkog lanca.
Bila je to mirna politička demonstracija 23. augusta 1989. godine, kada se dva miliona ljudi uzelo za ruke u ljudskom lancu dugom 600 kilometara u tada još sovjetskim republikama Estoniji, Latviji i Litvaniji.
Zanemario NATO
Ukrajina, međutim, nije članica NATO-a i Obama joj ne može priteći u pomoć, ali želi pokazati da je spreman “stati” uz nju.
Rusko upletanje u pobunu proruskih separatista na istoku Ukrajine Obama se suzdržao nazvati “invazijom”, no pred njim je teška zadaća kako primjereno odgovoriti, a da istovremeno nepotrebno ne isprovocira Rusiju, kažu analitičari.
Ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka 18. septembra Obama će ugostiti u Bijeloj kući. NATO je prošle sedmice poručio Ukrajini da će biti spreman želi li ona pokrenuti postupak integracije u Savez.
Vrata su otvorena svima koji žele doprinijeti sigurnosti Sjevernoatlantskog saveza, smatra Washington.
Obamina poruka Estoniji pripremit će dvodnevni samit 28 članica NATO-a i njihovih partnera, što će se u četvrtak i petak održati u Newportu u Velsu.
Put u Estoniju na neki je način i prekretnica u važnosti koju američka administracija pridaje Evropi.
“Obama je previše zauzet i Evropa do sada nije bila u vrhu njegovih prioriteta. Zanemario je najvažniji savez u pitanju sigurnosti – NATO”, kaže Edward Lucas iz Centra za evropsku političku analizu u Washingtonu.
Odabravši upravo malu Estoniju za svoju posjetu, Obama će poslati poruku ostalim članicama saveza koje premalo izdvajaju za troškove odbrane.
SAD uplaćuje lavovski dio za zajedničku odbranu, a Estonija je samo jedna od četiri članice koja je ostvarila cilj da izdvaja dva posto svog BDP-a u odbrambeni budžet.
Izvor: Agencije