Obama posjetom Baltiku šalje poruku Rusiji

Posjetom Estoniji, Obama želi poslati poruku ostalim članicama saveza koje premalo izdvajaju za troškove odbrane (Reuters)
Posjetom Estoniji, Obama želi poslati poruku ostalim članicama saveza koje premalo izdvajaju za troškove odbrane (Reuters)

Američki predsjednik Barack Obama dolaskom u Talin na sastanak s liderima baltičkih članica NATO-a želi jasno poručiti Rusiji da ne dira Baltik, a Evropi da mu je važna, te uoči samita Sjevernoatlantskog saveza pozvati sve članice da se ugledaju na malu Estoniju koja primjereno izdvaja za troškove odbrane, navodi agencija Hina.

Susretom u glavnome gradu Estonije u srijedu s tamošnjim predsjednikom Toomasom Hendrikom Ilvesom, njegovim latvijskim kolegom Andrisom Berzinsom i litvanskom predsjednicom Daliom Grybauskaite, Obama želi podsjetiti da baltičke zemlje od Zapada više nisu odijeljene Željeznom zavjesom Hladnoga rata.

Time će simbolično istaknuti Članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora koji, polazeći od mušketirskog gesla “Svi za jednoga, jedan za sve” propisuje da je napad na jednu članicu NATO-a napad na sve ostale.

U Evropi, ovisnoj o ruskome plinu, prevladava mišljenje da ruski predsjednik Vladimir Putin ne prijeti samo Ukrajini u koju je poslao svoje vojnike, već i NATO-u.

Putin bi silno želio “diskreditirati cijeli NATO”, barem jednim napadom na njenu najslabiju članicu, i tako pokazati da je Članak 5 tek “šuplja priča”, misli analitičar Thomas Wright iz Brooking Institutiona, piše AFP.

Jasna poruka

Obama, koji će u Estoniju stići u utorak navečer i zadržati se manje od 24 sata, prošle je sedmice jasno rekao: “Želim da Estonci znaju da i mislimo ono što govorimo.”

Od izbijanja ukrajinske krize Sjedinjene Američke Države pojačale su svoje vojno prisustvo u regiji, podsjeća njemačka agencija DPA.

U aprilu je SAD poslao 600 padobranaca na zajedničke vojne vježbe u Poljskoj i Baltiku te stacionirao 150 američkih vojnika u estonskoj zračnoj bazi.

U junu je poslao borbene avione F-15 da patroliraju Baltikom te pojačao broj vojnih brodova u Baltičkom i Crnom moru, a za financiranje tih operacija Obama je od Kongresa zatražio 925 miliona dolara.

Odlaskom u Talin, planira pokazati Moskvi da postoje granice koje ne smije prijeći i da je odlučan braniti saveznike, nadahnjujući se govorom Johna F. Kennedyja, koji je 1963. godine, u jeku Hladnog rata u Berlinu poručio “Ich bin ein Berliner”.

Obamina je posjeta simbolična i po tome što su tri baltičke zemlje, koje su pet decenija bile okupirane u Sovjetskom savezu, a NATO-u su pristupile 2004, nedavno obilježile četvrt stoljeća Baltičkog lanca.

Bila je to mirna politička demonstracija 23. augusta 1989. godine, kada se dva miliona ljudi uzelo za ruke u ljudskom lancu dugom 600 kilometara u tada još sovjetskim republikama Estoniji, Latviji i Litvaniji.

Zanemario NATO

Ukrajina, međutim, nije članica NATO-a i Obama joj ne može priteći u pomoć, ali želi pokazati da je spreman “stati” uz nju.

Rusko upletanje u pobunu proruskih separatista na istoku Ukrajine Obama se suzdržao nazvati “invazijom”, no pred njim je teška zadaća kako primjereno odgovoriti, a da istovremeno nepotrebno ne isprovocira Rusiju, kažu analitičari.

Ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka 18. septembra Obama će ugostiti u Bijeloj kući. NATO je prošle sedmice poručio Ukrajini da će biti spreman želi li ona pokrenuti postupak integracije u Savez.

Vrata su otvorena svima koji žele doprinijeti sigurnosti Sjevernoatlantskog saveza, smatra Washington.

Obamina poruka Estoniji pripremit će dvodnevni samit 28 članica NATO-a i njihovih partnera, što će se u četvrtak i petak održati u Newportu u Velsu.

Put u Estoniju na neki je način i prekretnica u važnosti koju američka administracija pridaje Evropi.

“Obama je previše zauzet i Evropa do sada nije bila u vrhu njegovih prioriteta. Zanemario je najvažniji savez u pitanju sigurnosti – NATO”, kaže Edward Lucas iz Centra za evropsku političku analizu u Washingtonu.

Odabravši upravo malu Estoniju za svoju posjetu, Obama će poslati poruku ostalim članicama saveza koje premalo izdvajaju za troškove odbrane.

SAD uplaćuje lavovski dio za zajedničku odbranu, a Estonija je samo jedna od četiri članice koja je ostvarila cilj da izdvaja dva posto svog BDP-a u odbrambeni budžet.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO