Rasmussen: Rusija smatra NATO protivnikom

Uoči predstojećeg Samita NATO-a u Walesu, glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je da Rusija NATO promatra “ne kao partnera, već kao suparnika” i da će se i NATO “prilagoditi toj situaciji”.

On je podsjetio da je NATO od okončanja Hladnog rata uložio velike napore u izgradnji konstruktivnog partnerstva sa Rusijom i da je takva odluka donesena i na sastanku NATO-a u Lisabonu 2010. godine.

‘Nismo naivni’

“Izgradnja partnerstva između NATO-a i Rusije je ispravan čin za sigurnost euroatlantske regije. Nismo naivni, niti možemo biti u zabludi. Moramo se prilagoditi realnoj situaciji”, kazao je Rasmussen.

Na upit novinara o tome zašto Rusija nije pozvana na Samit, Rasmussen je kazao da ne vjeruje da je to iznenadilo Moskvu.

Naglasivši da se NATO i dalje ponaša u skladu sa dokumentom iz 1997. godine kojim su uređeni odnosi sa Rusijom, Rasmussen je kazao da će svi potezi u pravcu jačanja zajedničke sigurnosti biti u skladu sa tim dokumentom.

“Očekujem da Samit u Walesu, na kojem će se razgovarati i o promjenama u svijetu, bude veoma važan za NATO. Omogućit ćemo da NATO i dalje bude spreman, odlučan i voljan da zaštiti svaku članicu koja bude napadnuta na bilo koji način”, kazao je Rasmussen.

Zauzimanje aerodroma

Ukrajinska vojska povukla se s aerodroma u Luganjsku nakon borbi s proruskim pobunjenicima koje su trajale cijelu noć.

Glasnogovornik ukrajinskih oružanih snaga Andrij Lisenko tvrdi da su njegove vojnike, gađali pripadnici ruskih oružanih snaga.

Rusija tvrdi da svoje vojnike nije slala u Ukrajinu, no Lisenko optužuje Rusiju da imaju bataljun od otprilike 400 vojnika u Ukrajini.

“Gledajući na preciznost bombardiranja, možemo reći da su to učinili profesionalni pripadnici artiljerije ruskih naoružanih snaga“, upozorava Lisenko.

“Neće biti vojne intervencije. Zovemo na mirno rješavanje krize ove tragedije u Ukrajini. Sve što mi radimo, cilja da prikaže upravo taj politički stav“, kazao je Lavrov.

Krizi u Ukrajini, koja je počela u studenom prošle godine, a zatim prerasla u otvoreni sukob ukrajinske vojske i proruskih pobunjenika, još se ne nazire kraj.

Od početka sukoba u Ukrajini u travnju, procjenjuje se da je poginulo 2.600 osoba.

Početak školske godine usred sukoba

Unatoč ratu, ukrajinska djeca pošla su na nastavu.

„Željela bih živjeti u miru. Mislim da smo svi umorni od ovoga. Svi se nadamo miru i stabilnijoj situaciji“, kaže Tanja Rak, 11-godišnja učenica.

I ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk svoju je kćerku otpratio u školske klupe.

„Nikada se nećemo predati. Odgovorni smo za našu Ukrajinu. Odgovorni smo za našu budućnost, budućnost naše djece i obitelji. Branit ćemo državu i naše obitelji“, navodi Jacenjuk.

S druge strane, ni ruski predsjednik Vladimir Putin ne odstupa od svojeg stava.

„Mislim da je glavni razlog tragedije što trenutno vodstvo u Kijevu ne želi politički dijalog s istokom zemlje“, ukazuje Putin.

Njemačka kancelarka Angela Merkel poziva na pooštrenje sankcija Rusiji, makar i po cijenu lošeg utjecaja na njemačko gospodarstvo.

„Za ovaj konflikt neće biti vojnog rješenja. To sam rekla na početku i u to sam uvjerena. To je također stav i ostalih zemalja članica. No ne možemo prihvatiti rusko ponašanje i zato vjerujem da je potrebno pripremiti takve sankcije. Negativne posljedice koje bi mogle utjecati na nas nisu ni približno ozbiljne, kao one ako ne poduzmemo ništa“, napominje Merkel.

Porošenko upozorava na agresiju

Predsjednik Ukrajine Petro Porošenko optužio je prethodno Rusiju da je pokrenula agresiju.

“Susjedna država je pokrenula direktnu i otvorenu agresiju protiv Ukrajine. To je radikalno izmijenilo situaciju u zoni sukoba”, kazao je on u govoru na vojnoj akakdemiji u Kijevu, prenio je Reuters.

Nakon prošlotjednih događaja u Ukrajini, kada su ukrajinske snage pretrpjele velike poraze u sukobima s proruskim aktivistima, bit će izvršene velike personalne promjene u ukrajinskoj vojsci, najavio je Porošenko.

U međuvremenu je ruski predsjednik Vladimir Putin optužio Europu da ignorira što ukrajinska vojska puca izravno na civile na istoku Ukrajine.

“Ukrajinska vojska izravno na meti svoje vatre ima stambena naselja i, nažalost, mnoge zemlje, uključujući Europu, radije ne bi da to primijete”, rekao je on za rusku televiziju, prenio je AFP.

Okrivio je Kijev zbog odbijanja da uđe u izravne političke razgovore s proruskim snaga na istoku Ukrajine.

“Aktualno vodstvo u Kijevu ne želi provesti suštinski politički dijalog s istokom svoje države”, kazao je Putin, javila je agencija Itar-Tass.

Australija pojačala sankcije Rusiji

Australija je u ponedjeljak pojačala sankcije Rusiji, u skladu s politikom Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, kao odgovor na “otvoreno kršenje ukrajinskog suvereniteta”.

Australski premijer Tony Abbott optužio je Rusiju za “drzak pokušaj da otcijepi istočnu Ukrajinu od ostatka zemlje”, prenosi AP.

“Ukoliko ruske trupe ostanu u Ukrajini i ukoliko Rusija nastavi u svom pokušaju da razbije susjednu zemlju, riskira da postane međunarodni izgnanik”, rekao je Abbott u australskom Parlamentu.

Nove sankcije Australije proširile su ranije financijske sankcije i zabrane putovanja koje je Canberra uvela u ožujku, kada je zabranila trgovinu oružjem s Rusijom, pristup ruskim državnim bankama australskom tržištu kapitala i trgovinu ruskim naftom i plinom.

Sada financijske sankcije i zabrana putovanja važe za dodatnih 63 ruskih i ukrajinskih pojedinaca i 21 pravnu osobu, podizanjem ukupnog broja na 113 pojedinaca i 32 pravne osobe.

Izvor: Al Jazeera i agencije