Za sedam dana nove sankcije EU-a Rusiji

Lideri Evropske unije saglasili su se kasno u subotu navečer na samitu u Briselu da uvedu nove sankcije Rusiji, koje će stupiti na snagu najkasnije za sedam dana ukoliko Moskva ne preduzme korake ka smirivanju ukrajinske krize.

“Ekstremno smo zabrinuti zbog pogoršanja situacije u Ukrajini”, rekao je novinarima predsjednik Evropskog vijeća Herman van Rompuy nakon maratonskog sastanka koji je počeo poslije podne, a završio poslije ponoći.

Specijal: Kriza u Ukrajini

Kazao je da su šefovi država i vlada EU-a zbog prisustva ruskih trupa na ukrajinskoj teritoriji naložili Evropskoj komisiji da pripremi novi paket sankcija Rusiji, koji će stupiti na snagu u roku sedam dana ukoliko Moskva ne promijeni ponašanje.

Van Rompuy je izbjegao objaviti detalje o novim sankcijama, a nije naveo šta konkretno EU očekuje od Rusije kako one ne bi bile uvedene.

“To zavisi od situacije na terenu, koju ćemo procjenjivati svaki dan”, rekao je Van Rompuy.

Predsjednik EK-a Jose Manuel Barroso je nakon samita ukazao kako postoji kontrast između priče da je Rusija spremna na dijalog i situacije na terenu koja se stalno pogoršava.

Nije kasno za političko rješenje

“Ako Rusija ne promijeni ponašanje, doći će do trajnog pogoršanja odnosa s EU-om, a to nikome nije u interesu”, rekao je i dodao da u Moskvi trebaju misliti na strateške posljedice vojnog angažmana u Ukrajini.

“Još nije kasno za političko rješenje, a vojnog rješenja nema”, naglasio je Barroso.

Razmijenjeni zarobljeni vojnici

Ukrajina je predala Rusiji grupu ruskih padobranaca koji su nedavno „zalutali“ na ukrajinsku teritoriju, dok su ruske snage oslobodile 63 ukrajinska vojnika koji su prošle sedmice prešli na rusku teritoriju, saopćio je zamjenik komandanta ruskih zračnih snaga Aleksej Ragozin.
Ruski padobranci „izgubili“ su se 25. augusta na neobilježenom dijelu rusko-ukrajinske granice, gdje su ih ukrajinske snage sigurnosti pritvorile, prenijela je agencija Itar-Tass.
“Pregovori su bili teški. Ali, prevladao je zdrav razum i sve se dobro završilo”, rekao je Ragozin.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko rekao je ranije u subotu da su čelnici EU-a usuglasili nove sankcije Rusiji, koje će ovisiti o uspjehu njegova mirovnog plana, dok je Barroso najavio moguću pomoć veću od milijarde eura, a predsjednica Litvanije Dalia Grybauskite zatražila da Evropa opskrbi Kijev vojnom opremom.

Porošenko, koji je bio srdačno primljen u Briselu i dobio obećanja o ekonomskoj i drugoj pomoći, izrazio je nadu da bi trojni sastanak najavljen za ponedjeljak između predstavnika Ukrajine, Rusije i Evropske unije mogao donijeti prekid vatre na istoku Ukrajine.

“Na osnovu mojih prijedloga, koje je podržala većina zemalja članica [EU-a], mogle bi biti uvedene nove sankcije, treći stepen sankcija koje bi ciljale [pojedine] sektore”, rekao je Porošenko na konferenciji za novinare nakon sastanka s čelnicima EU-a.

“Te će sankcije biti povezane s uspjehom mirovnog plana predsjednika Ukrajine”, kazao je.

Za Ukrajinu milijarda eura

Nakon sastanka s Porošenkom predsjednik EK-a je rekao je da bi EU mogla dodijeliti više od milijarde eura zajmova Ukrajini idućih mjeseci, a razmatra i drugu pomoć.

U martu je EU Ukrajini ponudila 11 milijardi eura zajmova i garancija za idućih nekoliko godina, kako bi pomogla oporavku urušene ukrajinske ekonomije.

Putin nije optimista

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je u nedjelju da ne očekuje da će u skorije vrijeme biti riješena kriza u Ukrajini, gdje uskoro počinje izborna kampanja.
On je u intervjuu za ruski Prvi kanal rekao da je problem u tome što u Ukrajini uoči parlamentarnih izbora svi učesnici žele pokazati hladnokrvnost.
“Međutim, mi se ipak nadamo. Rješenje krize u velikoj mjeri zavisi od političke volje aktuelnog rukovodstva” Ukrajine, napomenuo je Putin.
Predsjednik Rusije dodao je da je Zapad trebao proračunati koje će posljedice imati njihov utjecaj na situaciju u Ukrajini.
On je dodao da je reakcija Rusije neizbježna, prenosi Itar Tass.
“Trebalo je imati u vidu da Rusija ne može ostati ravnodušna kada se u ljude puca”, rekao je Putin.

“EK je već mobilizirao više od milijarde eura u zajmovima i 250 miliona eura u garancijama… Novih više od milijarde eura u zajmovima moglo bi biti dodijeljeno idućih mjeseci i spremni smo razmotriti drugu finansijsku pomoć ako Međunarodni monetarni fond identificira dodatne potrebe”, rekao je Barroso.

Nije, međutim, jasno je li Barroso govorio o pomoći koja bi bila povrh paketa od 11 milijarda eura koji je EK najavio u martu.

Dalia Grybauskite je rekla da je Rusija u ratu s Ukrajinom i stoga, zapravo, u ratu s Evropom.

“Činjenica je da je Rusija u državnom ratu protiv Ukrajine. To znači da je u ratu protiv zemlje koja bi htjela biti integrirana u EU. Praktički, Rusija je u državnom ratu protiv Evrope”, kazla je Grybauskaite.

Njemačka neće isporučivati oružje

Njemačka kancelarka Angela Merkel distancirala se od mogućnosti da Njemačka isporuči naoružanje Ukrajini i rekla da Berlin to neće činiti, prenosi nemački politički magazin Der Spiegel saznanja sa samita lidera EU-a.

Ona je, prema navodima lista, istakla da Njemačka neće isporučivati oružje, pošto bi to, kako je rekla, moglo pobuditi utisak o mogućnosti rješenja ukrajinskog konflikta vojnim putem.

“U to [vojni put] ja ne vjerujem”, rekla je ona, a i nemačka ministarka odbrane Ursula von der Leyen je upozorila na opasnost vojne intervencije Zapada.

“Test za Zapad se sastoji u tome da se diplomatskim sredstvima i privrednim pritiscima Rusija pokrene na promjenu kursa”, kazala je ona za Bild am Sonntag i upozorila da se oružjem to ne može postići.

Njemački mediji podsječaju da je litvanska predsjednica zahtijevala u Briselu da se Ukrajini podrži naoružanjem u borbi protiv “proruskih separatista”, što, očito, nije naišlo na podršku Angele Merkel.

Merkel je rekla, prenosi Der Spiegel, da tu postoje razlike unutar EU-a i da ona lično to smatra neodgovarajućim.

“Ja lično smatram da za Njemačku isporuka naoružanja ne bi bila odgovarajuća”, kazala je ona i istakla da ona taj svoj stav neće promijeniti za NATO sastanak sljedeće sedmcie.

“Ja ne mogu govoriti u ime drugih. To je diskusija, na koja će se, možda, u drugim zemaljama dati drugačiji odgovor”, rekla je Merkel.

Faymann protiv oštrijih sankcija

“To znači da trebamo pomoći Ukrajini da odbrani svoju teritoriju i narod, posebno vojnom opremom, jer danas Ukrajina ratuje u ime cijele Evrope”, rekla je predsjednica Litvanije.

Austrijski kancelar Werner Faymann izjasnio se protiv oštrijih sankcija EU-a protiv Rusije.

“Ja sam protiv beskorisnog zveckanja oružjem i protiv daljih sankcija koje samo nama samima i našoj privredi štete”, kazao je za austrijske medije.

Kancelar je objasnio da je za sankcije kada je riječ o isporukama naoružanja, da je protiv vojnih prijetnji te da je sada potreban pritisak za politički dijalog.

“Dokazano je samo da su ruski vojnici u Ukrajini. To je dramatično i potpuno neprihvatljivo. Zbog toga nam je pod hitno potreban politički dijalog. Rusija i Ukrajina moraju pod hitno za pregovarački sto”, ocijenio je Fayman.

Fico prijeti vetom

Premijer Slovačke Robert Fico najavio je da će uložiti veto na nove sankcije EU-a protiv Rusije, koje je ocijenio kao “besmislene i kontraproduktivne”.

“Smatram da su sankcije besmislene i kontraproduktivne. Nema smisla nametati nove sankcije dok ne vidimo koji je učinak već nametnutih”, rekao je novinarima nakon samita EU-a u Briselu.

Fico, čija se zemlja ranije otvoreno protivila sankcijama protiv Rusije, od koje se Slovačka snabdijeva gasom, kazao je da će se boriti protiv sankcija koje bi naštetile ekonomskom rastu Slovačke.

“Zadržavam pravo ulaganja veta na sankcije koje bi naštetile nacionalnim interesima Slovačke”, istakao je Fico.

Bijela kuća je pozdravila spremnost Evropskog vijeća da razmotri dalje sankcije protiv Rusije zbog njenih akcija u Ukrajini.

“Pozdravljamo konsenzus u Evropskom vijeću da iskažu snažnu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine i pripreme dalje sankcije na razmatranje u narednim danima”, saopćila je kasno u subotu navečer predstavnica Bijele kuće Caitlin Hayden, prenosi Reuters.

Prema njenim riječima, SAD zajedno s EU-om radi na pripremi daljih sankcija protiv Rusije.

Funkcije za Tuska i Mogherini

Na samitu EU-a je, također, odlučeno da će aktuelni poljski premijer Donald Tusk naslijediti Van Rompuyja na mjestu predsjednika Evropskog vijeća, dok će šefica italijanske diplomatije Federica Mogherini zamijeniti Catherine Ashton na funkciji visoke predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost.

“Bila je to duga rasprava, u kojoj je svatko imao nešto za reći”, rekao je nakon samita hrvatski premijer Zoran Milanović, prenosi Hina.

“Tusk je imao podršku iz zemalja srednje i istočne Europe, bez obzira na stranačku pripadnost. Na kraju se nije ni glasovalo, postignut je konsenzus. Meni se čini da je taj prijedlog razuman i želimo mu sve najbolje”, kazao je Milanović.

Rekao je da je u dva navrata razgovorao s novim predsjednikom EK-a Jeanom-Claudom Junckerom o resoru koji bi mogao dobiti hrvatski komesar Neven Mimica.

“Ima tu nekoliko resora koji uključuju regionalnu suradnju i more, pa ćemo vidjeti. Ja sam umjereni optimist, ali koji god resor dobije, uvjeren sam da će ga Mimica dobro raditi i više o tome ne mogu reći, ne mogu otkrivati detalje razgovora”, kazao je Milanović.

Šefovi država i vlada su se saglasili i o nizu mjera za sprečavanje dobrovoljaca iz Evrope da se pridruže pripadnicima grupe Islamska država, koja kontrolira značajne dijelove Iraka i Sirije.

Te mjere uključuju intenzivnu razmjenu podataka između evropskih sigurnosnih službi i pomoć Turskoj za bolju kontrolu granice sa Sirijom i Irakom.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO