Putin i Porošenko za dijalog o Ukrajini

Krvoproliće u Ukrajini moglo bi se zaustaviti jedino efikasnom kontrolom rusko-ukrajinske granice, rekao je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko u utorak u Minsku na početku sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je počeo rukovanjem dvojice čelnika, prenose agencije.

Porošenko je na sastanku na kojem uz Putina prisustvuju i visoki zvaničnici EU-a, te predsjednici Bjelorusije i Kazahstana, kazao da bi svi uključeni u sukob u Ukrajini trebali iz krize izaći neokaljana ugleda, te dodao da je „otvoren za sve opcije koje će dovesti do mira“.

Putin je kazao da ukrajinska kriza ne može biti riješena dodatnom vojnom eskalacijom, dodajući da vlada u Kijevu treba uspostaviti dijalog s predstavnicima ukrajinskih regija na istoku zemlje u kojima se većinski govori ruski, prenosi Reuters.

Porošenko, Putin, predstavnici EU-a i regionalni čelnici učestvuju na sastanku u Minsku o sukobu u Ukrajini između ukrajinskih vlasti i proruskih separatista u kojem je do sada poginulo više od 2.000 ljudi.

“Danas u Minsku odlučuje se o sudbini moje zemlje i Europe. Interesi Donbasa uzeti su i bit će uzeti u obzir”, rekao je Porošenko.

Ruski predsjednik rekao je da bi ruska privreda mogla izgubiti oko 2,8 milijardi dolara ako bi europska roba dolazila na rusko tržište preko Ukrajine, nakon što je Kijev potpisao sporazum o slobodnoj trgovini s EU-om koji treba biti ratificiran u septembru.

Specijal: Kriza u Ukrajini

Putin je dodao da će Moskva uzvratiti donošenjem trgovinskih mjera ako se to dogodi, te da bi partneri Moskve u carinskoj uniji, Bjelorusija i Kazahstan, također biti pogođeni.

Sastanak u Briselu

Ovo je prvi susret dvojice predsjednika od juna. Njih dvojica susreli su se, ali „veoma hladno“ na obilježavanju godišnjice savezničkog iskrcavanja na Normandiju, početkom juna.

Predstavnica EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton kazala je na razgovorima u Minsku da je njen mandat osigurati teritorijalni integritet Ukrajine.

Ona je na početku razgovora kazala da želi „podržati narod Ukrajine u pronalaženju mira i sigurnosti, osigurati ukrajinski teritorijalni integritet, održivu budućnost … i dobre odnose sa susjedima“.

Bjeloruski lider Aleksander Lukašenko rekao je da ne očekuje da će se na sastanku u Minsku postići veliki napredak.

„Najvjerojatnije, teško je očekivati da će se danas postići neki kolosalni napredak, ali moramo napraviti prvi korak prema miru“, rekao je na sastanku s Ashton uoči početka glavnih razgovora.

Porošenko će se sastati tokom sedmice sa najviše rangiranim zvaničnicima EU u Briselu, izjavili su danas izvori iz Unije, prenosi agencija Srna.

Prema navodima izvora, predsjednik Ukrajine susrest će se sa predsjednikom Evropskog vijeća Hermanom Van Rompuyem neposredno prije vanrednog samita lidera EU u subotu, 30. avgusta.

U petak navečer, Porošenko će se sastati sa predsjednikom Evropske komisije Joseom Manuelom Barrosom.

Izvori navode da Porošenko neće prisustvovati vanrednom samitu EU, tokom kojeg će biti vršena popuna najviših funkcija u evropskom bloku, uključujući imenovanje zamjena za Ashton i Van Rompuya

Ruska privreda mogla bi pretrpjeti štetu blizu 100 milijardi rubalja (2,77 milijardi dolara) ukoliko evropski proizvodi, čiji je uvoz Rusija zabranila kao odgovor na sankcije EU-a, ipak, dospiju u Rusiju preko Ukrajine poslije potpisivanja sporazuma o EU-u, prenosi je Reuters.

Zarobljeni vojnici

Grupa ruskih vojnika zarobljenih u Ukrajini ušla je na ukrajinsku teritoriju jer je bila u “specijalnoj misiji”, saopćio je danas glasnogovornik Ukrajinske vojske Andrij Lisenko.

“To nije bila greška, već specijalna misija u kojoj su učestvovali”, istakao je Lisenko, negirajući izvor Ruskog ministarstva odbrane koji je danas rekao da su vojnici slučajno ušli u Ukrajinu, prenijela je agencija Reuters.

Izvor u Ruskom ministarstvu odbrane saopćio je ranije da su ruski vojnici, zarobljeni u Ukrajini, ukrajinsku granicu prešli greškom.

“Vojnici su, zaista, bili u patroli u dijelu rusko-ukrajinske granice, prešavši je slučajno na neobilježenom dijelu i, ako smo dobro razumjeli, kada su zarobljeni, nisu pružili nikakav otpor ukrajinskoj vojsci”, rekao je izvor, prenijela je agencija Reuters.

Ukrajinska sigurnosna služba objavila je kako je njena vojska na tlu Ukrajine zarobila najmanje deset pripadnika ruske 98. zrakoplovno-desantne divizije, stacionirane negdje u centralnoj Rusiji.

Zarobljavanje se dogodilo blizu sela Cerkalne, 50-ak kilometara jugoistočno od Donjecka, potvrđeno je iz sigurnosnih izvora.

“Istražitelji su otvorili istragu zbog nelegalnog prelaska granice naoružanih ruskih građana“, navodi se u njihovom saopćenju, a prenosi AFP.

Ukrajinski ministar odbrane Valerij Geletej je na svojoj Facebook stranici napisao kako su zarobljeni ruski vojnici službeno na vježbama u raznim krajevima Rusije, a zapravo sudjeluju u vojnoj agresiji protiv Ukrajine, o čemu njihove porodice ništa ne znaju.

Ukrajina je u ponedjeljak i službeno optužila Rusiju da šalje svoje vojnike preko granice kako bi otvorila novi front u separatističkom ratu koji je opustošio istok zemlje i prouzrokovao najdublju krizu između Rusije i Zapada nakon pada komunizma.

Porošenko raspustio parlament

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko prethodno je raspustio parlament i raspisao prijevremene izbore za 26. oktobar.

„Prijevremeni parlamentarni izbori dio su mog mirovnog plana. Ključni element je politički dijalog s proruskim separatistima u istočnoj Ukrajini“, saopćeno je iz Porošenkovog ureda.

Raspuštanje parlamenta i novi izbori dolaze usred sukoba proruskih separatista i ukrajinskih vladinih snaga na istoku Ukrajine u kojima je do sada ubijeno najmanje 2.000 ljudi, a izbjegle stotine hiljada.

Raspuštanje parlamenta i izbori posljedica su raspada vladajuće koalicije 24. jula, uspostavljene nakon svrgavanja proruskog predsjednika Viktora Janukoviča u februaru.

Porošenko je u televizijskom obraćanju kazao kako mnogi zastupnici podržavaju svrgnutoga Janukoviča, a da većina Ukrajinaca želi novi parlament.

Raspuštanjem parlamenta Porošenko je ispunio jedno od predizbornih obećanja, a istraživanje javnog mišljenja pokazalo je da 80 posto Ukrajinaca podržava održavanje prijevremenih izbora.

„Glasanje je najmoćnije oružje koje se može dati građanima za obranu zemlje“, rekao je ukrajinski predsjednik.

Izvor: Agencije