Počast žrtvama Ku Klux Klana u Mississippiju

Ovog tjedna navršava se 50 godina od ubojstva trojice boraca za građanska prava, dvojice bijelaca i jednog Afroamerikanca, koje su počinili pripadnici Ku Klux Klana u Mississippiju.

To je samo jedan od zločina koji su se dogodili tijekom tzv. Ljeta slobode, kampanje čiji je cilj bio registrirati što više afroameričkih glasača u toj američkoj saveznoj državi.

Deborah Denardo Delgado, članica Gradskog vijeća Hattiesburga, ljeto 1964. godine provela je u jednoj od “Škola slobode” Mississippija. Imala je 12 godina. Svrha osnivanja takvih škola bila je naučiti ljude osnovno o uspostavljanju rasne jednakosti u Mississippiju.

“Htjeli smo promijeniti stvari, postići ravnotežu u društvu, pobrinuti se da društvo doista bude pravedno”, kaže Deborah.

‘Možete doći, nećete otići’

U kampanji za registraciju afroameričkih glasača bijeli volonteri sa sjevera pridružili su se lokalnim aktivistima.

Uslijedila su uhićenja, premlaćivanja, paljenja crkava i ubojstva. Među njima i ubojstvo volontera Jamesa Chaneyja, Michaela Schwernera i Andrewa Goodmana, koje je počinio Ku Klux Klan.

Ali, volonteri su znali koliko riskiraju odlaskom u srce pokreta za nadmoć bijele rase.

“U Mississippiju su se uvijek hvalili da sami određuju pravila. To su učinili i s pravima i slobodama, po principu ‘možete doći ovamo, ali nećete otići'”, kaže Bob Moses, direktor projekta “Ljeto slobode”.

Izložbom u Državnom arhivu odaje se počast Mosesu i njegovim prijateljima.

“Neophodno je razumjeti te ljude koji su se suprotstavili rasizmu kad nisu morali. Za mnoge od njih to je bio osobni izbor i zbog toga je izuzetno važno ukazati im poštovanje”, kaže Jacqueline Cade iz Državnog arhiva Mississippija.

Učenici lokalnih srednjih škola ovog su se tjedna susreli s posjetiteljima sa sjevera u nekadašnjem sjedištu kampanje “Ljeto slobode”. Razgovarali su o tome kako bi danas organizirali jednu takvu kampanju.

“Prije ‘Ljeta slobode’ u Mississippiju je bilo registrirano manje od sedam posto Afroamerikanaca s pravom glasa. Ali, zahvaljujući novim federalnim zakonima, taj postotak je za nekoliko godina porastao na 67”, javlja iz Jacksona reporter Al Jazeere Tom Ackerman.

Borba za građanska prava

U blizini Jacksona u tijeku je gradnja muzeja posvećenog borbi za građanska prava. Mississippi na taj način želi pokazati da je dio jednog pravednog i hrabrog doba.

Ova država ima najveći broj Afroamerikanaca na pozicijama u upravi. Ipak, bijelci i dalje kontroliraju Gradsko vijeće Hattiesburga, grada s afroameričkom većinom.

“Kad je rječ o pitanjima ključnim za našu zajednicu, uvijek ima problema. Svake godine se ujedine kako bi bili sigurni da će se ‘status quo’ zadržati, a imaju glasove da to učine”, kaže Deborah Delgado.

Neki strahuju da previše mladih Afroamerikanaca pravo glasa shvaća zdravo za gotovo i da ono za što se prethodna generacija borila polako gubi značaj.

Izvor: Al Jazeera