NATO: Rusija pojačala snage na granici sa Ukrajinom

Rusija vrši pritisak na Kijev zbog smrti jednog Rusa kojeg je, kako navodi, ubila ukrajinska granata (EPA)

Rusija je pojačala svoje snage na granici s Ukrajinom i sada ih ima između 10.000 i 12.000, objavio je u ponedjeljak vojni zvaničnik NATO-a.

Zvanična Moskva je ranije ove godine povukla većinu od 40.000 vojnika uz granicu, ostavivši manje od 1.000. No, od tada stalno gomila snage, rekao je oficir koji je želio ostati neimenovan.

“Procjenjujemo da ih je sada u tom području između 10.000 i 12.000… Samo prošle sedmice uočili smo kretanje nekoliko jedinica prema granici”, dodao je.

U znak dobre volje, rusko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je kako je pozvalo posmatrače Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) na dva granična prijelaza s Ukrajinom.

“U vezi s pogoršanjem stanja u regiji, gdje Kijev provodi vojnu operaciju na jugoistoku Ukrajine, ruska strana je u znak dobre volje, i ne čekajući prekid vatre, pozvala promatrače OSCE-a na granične prijelaze na rusko-ukrajinskoj granici”, saopćilo je ministarstvo.

Okončana blokada

Ukrajina je saopćila u ponedjeljak da su njene snage okončale pobunjeničku blokadu strateškog aerodroma u Lugansku na istoku zemlje u vrijeme dok razmjenjuje optužbe i prijetnje s Rusijom kada je riječ o povredi zajedničke granice nakon što je tokom vikenda došlo do žestokog sukoba, javljaju svjetske novinske agencije.

Ukrajinska vojska je saopćila da su njeni borbeni avioni nanijeli velike gubitke proruskim separatistima u zračnim udarima na položaje pobunjenika, uključujući konvoj oklopnih vozila za koji Kijev kaže da je prešao granicu iz Rusije.

Specijal: Kriza u Ukrajini

Ured ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka je saopćio da će Kijev u ponedjeljak prezentirati međunarodnoj zajednici dokaze upada iz Rusije, javlja Hina.

Ruski pritisak

Istovremeno, Rusija vrši pritisak na Kijev zbog smrti jednog Rusa kojeg je, kako navodi, ubila ukrajinska granata koja je pogodila stambeno područje u ruskom pograničnom gradu.

Ukrajinci su demantirali da je riječ o njihovoj granati. Međutim, ruski list Kommersant objavio je u ponedjeljak da Moskva razmatra mogućnost “ciljanih udara” u znak odmazde.

Pozivajući se na izvor blizak Kremlju, Kommersant piše da Moskva “tačno zna otkuda su izvedeni napadi”.

“Naše strpljenje ima granice”, rekao je izvor, dodavši da Rusija neće preduzeti akciju velikih razmjera nego da će to biti “isključivo ciljani i selektivni napadi na položaje s kojih su izvršeni napadi na rusku teritoriju”.

Pojačana vojna aktivnost i prijetnja Rusije “nepovratnim posljedicama” nakon prekograničnog granatiranja predstavlja oštru eskalaciju tromjesečnog sukoba između ukrajinskih snaga i separatista koji su uspostavili “narodne republike” na istoku zemlje i koji kažu da se žele pridružiti Rusiji.

Stradanje civila

Iz Porošenkovog ureda navode da su ukrajinske snage uz podršku aviona probile pobunjeničke položaje oko aerodroma u Lugansku i okončale njihovu blokadu.

Gradonačelnik Luganska izjavio je u ponedjeljak ujutro da su u pucnjavi ubijena tri civila, a da je 14 ranjeno u posljednja 24 sata, javlja AFP.

Glasnogovornik tzv. Narodne republike Lugansk kazao je da je 30 separatističkih boraca ubijeno u ukrajinskoj vatri na selo Oleksandrivka, prenosi ruska agencija Interfax.

Separatisti su u ponedjeljak evakuirali autobusima blizu 200 stanovnika Donjecka preko ruske granice na područje Rostova.

Janukovič tužio EU

Svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič je podnio tužbu Evropskom sudu, sa sjedištem u Luksemburgu, žaleći se zbog sankcija koje je zvanični Brisel uveo protiv njega i njegove dvojice sinova.

Evropski sud je objavio da je protiv EU tužbe podnijelo više istaknutih učesnika ukrajinske krize, među kojima je i bivši premijer Mikola Azarov i njegov sin, prenio je Tanjug agenciju France-Presse.

Evropska unija je protiv Janukoviča i njegovih bliskih saradnika u martu uvela mjeru zamrzavanja imovine zbog navodne korupcije. Nove ukrajinske vlasti procjenjuju da je za vrijeme Janukovičevog predsjedavanja pronevjereno gotovo tri milijarde dolara.

Pored Janukoviča, EU je zamrznula imovinu i zabranila putovanje većem broju ukrajinskih i ruskih zvaničnika zbog njihove uloge u ukrajinskoj krizi, koja je počela kad je Janukovič odbio potpisati Sporazum o pridruživanju sa Evropskom unijom, nakon čega su ga sa vlasti svrgnuli prozapadni demonstranti.

Izvor: Agencije