Kurdi zauzeli dvije rafinerije u Iraku

Kurdske snage sigurnosti zauzele su dva glavna naftna polja na sjeveru Iraka i najavile da će dio proizvodnje preusmjeriti za vlastite potrebe.

Ovaj potez dolazi nakon eskalacije političkih odnosa sa centralnom vladom u Bagdadu, koju pozivaju da prizna “novu realnost” nakon jačanja sektaških sukoba u zemlji.

Zauzimanjem naftnih polja u Kirkuku i Bai Hassanu proširio se jaz između kurdske regionalne vlade i zvaničnog Bagdada.

Tako su u pozadini silovitih akcija boraca grupe Islamska država Kurdi proširili i učvrstili svoje pozicije na sjeveru Iraka.

Maćehinski odnos vlade

To je njihov odgovor na, kako su kazali, višemjesečni maćehinski odnos centralne vlasti prema kurdskoj autonomnoj regiji.

“Nažalost, od početka ove godine premijer Nouri al-Maliki je jednostrano i nezakonito srezao budžet kurdistanske regije, stopirajući finansiranje javne uprave. Bili smo primorani preduzeti korake s ciljem osiguranja isplate primanja tim ljudima”, ističe Falah Mustafa Bakir iz Regionalne vlade Kurdistana.

Dodao je da će proizvodnjom nafte nastaviti podmirivati i vlastite potrebe.

“Kako stvari stoje, nismo spremni pregovarati sa Bagdadom tek tako. Postoje preduvjeti. Spremni smo na to tek kada nam plate sva budžetska dugovanja i ona koja se tiču nafte”, kazao je Bakir.

Zaposlenicima zauzetih rafinerija ponuđena je saradnja, a onima koji to ne žele pravo da odu.

Sve su to akcije koje Iračko ministarstvo za naftu naziva opasnim povredama ustava i prijetnjom po nacionalno jedinstvo.

Krivica vlade

S druge strane, krivicu za ovakav razvoj situacije Kurdi vide u aktuelnoj Malikijevoj vladi, posebno nakon posljednjih optužbi premijera da, kako je rekao, štite i podržavaju teroriste na svojoj teritoriji.

“Izgleda da Bagdad ne želi sarađivati i njihova je namjera potkopati i sabotirati takve napore. Stoga smo preduzeli ove akcije koje su za nas bitne. Mada smo uvijek bili spremni na dijalog, Bagdad je to odbijao, jer je njihov mentalitet takav da ne žele dijeliti moć ni s kim, niti sarađivati. Što je dosta, dosta je. Imali su vremena da shvate novu realnost u zemlji”, ocijenio je Bakir.

Politička previranja prati porast nasilja.

Prema podacima Human Rights Watcha, Iračke snage sigurnosti i šiitske milicije pogubile su najmanje 255 sunitskih zatvorenika od početka sukoba u junu. Ova masovna ubistva nazivaju ratnim ili zločinima protiv čovječnosti.

Raste broj raseljenih

Riječ je o, kako kažu, odmazdama za masakre koje su počinili sunitski pobunjenici.

Uporedo sa sukobima raste broj izbjeglih i raseljenih.

“S obzirom na to da je 10. juna pao Mosul, sada se pokrenulo dodatnih 600.000 – 700.000 osoba, uglavnom ka sjeveru, u regiju Kurdistana”, kaže Jacqueline Badcock, specijalna predstavnica UN-a za humanitarna pitanja

Iako se velike svjetske sile ne slažu o rješenju sirijske krize, u Iraku sve one podržavaju aktuelnu vlast.

Međutim, njihova bezuvjetna vojna podrška Bagdadu u borbi protiv pripadnika Islamske države usporila je provođenje temeljnih reformi i uspostavljanje jedinstvene vlade, na što se duže vrijeme poziva u zemlji i izvan nje.

Izvor: Al Jazeera