Irački Kurdi žele referendum o nezavisnosti

Masoud Barzani je rekao da ne može odrediti tačan datum održavanja referenduma (AP)

Irački Kurdi održat će referendum o neovisnosti u idućim mjesecima, izjavio je u utorak lider iračke autonomne kurdske regije Masoud Barzani.

On je rekao da je pravo vrijeme za glasovanje, jer je Irak podijeljen poslije samoproglašenja Islamske države (IS), ranije poznate kao Islamska država Irak i Levant (ISIL).

“Održat ćemo referendum u Kurdistanu, poštovat ćemo i bit ćemo obvezani odlukom našeg naroda i nadamo se da će i drugi učiniti isto”, kazao je Barzani, prenosi Tanjug.

Upitan hoće li uskoro doći do glasovanja, Barzani je rekao da ne može odrediti točan datum sada, ali da je “definitivno riječ o idućim mjesecima”.

“Naravno, to mora odlučiti Parlament”, dodao je Barzani.

Cijela sjeverna iračka regija nalazi se pod ofenzivom sunitskih pobunjenika, koji su proglasili islamski kalifat, prenosi AFP.

Više od 2.000 ljudi je poginulo do sada u naletu pobunjenika na sjeveru i zapadu Iraka.

U junu 2.417 žrtava

Kurdi, koji su porijeklom iranski narod, tisućama godina naseljavaju područje koje je podijeljeno između Turske, Irana, Iraka i Sirije i s populacijom od blizu 40 milijuna ljudi čine jednu od najvećih etničkih zajednica na svijetu bez vlastite države.

Dobri poznavatelji prilika na Bliskom istoku kažu da Kurdi nikad nisu bili bliže ostvarenju svog sna.

Međutim, regionalna sila Turska već je priopćila da je protiv neovisnosti iračkih Kurda, navela je francuska agencija.

U sukobima u Iraku u lipnju je poginulo 2.417 osoba, dok je 2.287 ranjeno, priopćeno je iz Ujedinjenih naroda, javlja Anadolija.

Glasnogovornica Visokog ureda UN-a za ljudska prava Ravina Shamdasani je na konferenciji za novinare kazala da su građani suočeni s manjkom autoriteta u zemlji.

Ona je otkrila da su 1.531 od ukupnog broja poginulih civili, dok su 886 pripadnici oružanih snaga Iraka.

UN: Napadi, otmice, ubistva…

Shamdasani je istakla da se radi o velikom broju, dodavši da je lipanj bio mjesec u kojem je ubijen najveći broj Iračana još od 2007. godine.

“Doznajemo da pripadnici ISIL-a stalno napadaju, otimaju i ubijaju civile. Borci ISIL-a hodaju od vrata do vrata i naoružavaju mlade silom”, rekla je Shamdasani, naglasivši kako snažno osuđuju napade u Iraku.

Prema podacima UN-a, najviše osoba poginulo je u iračkom Mosulu, gdje je smrtno stradalo 470 Iračana, dok su povrijeđene 372 osobe.

Borci ISIL-a i neke plemenske snage pod kontrolom drže gradove Mosul, Bakubu i Telafer, kao i mjesta Al-Kaim, Rave, Aneh, Ratbe i Hadise u Anbaru.

Zbog žestokih sukoba koji se već nekoliko sedmica vode između vojske Iraka i ISIL-a više od milion ljudi bilo je primorano napustiti svoje domove.

Predsjednik Parlamenta nije izabran

Na prvoj plenarnoj sjednici Parlamenta Iraka u utorak nije izabran predsjednik Parlamenta, zbog neslaganja političkih stranaka u toj zemlji.

Na prvoj plenarnoj sjednici nakon izbora u toj zemlji, održanih 30. travnja, 255 od ukupno 328 zastupnika je podnijelo zakletvu stupajući na novu dužnost.

Današnjoj sjednici su prisustvovala i 62 zastupnika iz kurdske regije, na sjeveru zemlje, koji su ranije bojkotirali rad državnog Parlamenta.

Ipak, sjednici nije prisustvovala većina sunitskih poslanika.

Plenarnom sjednicom je predsjedavao najstariji član iračkog Parlamenta Mehdi al-Hafiz.

Nakon što se predstavnici političkih stranaka nisu usaglasili o imenu predsjednika Parlamenta, Al-Hafiz je zakazao novu sjednicu za 8. srpnja, kada bi trebao biti izabran čelnik iračkog Parlamenta.

Zastupnica Kurdske alijanse Necibe Necip kazala je da je Vlada Nourija al-Malikija postavila embargo nad kurdskom regijom u Iraku, kao i to da nije poslala plaće zaposlenicima javne uprave u tom djelu zemlje.

Kurdski zastupnici napustili sjednicu

S druge strane, pobornici Malikijeve Vlade su optužili Regionalnu kurdsku upravu na sjeveru Iraka da podržava ISIL.

Zastupnik Kurdske alijanse Ferhat Kadir za Anadoliju je potvrdio da su, nakon žustre rasprave, kurdski zastupnici napustili sjednicu.

Prema Ustavu Iraka, 45 dana nakon prvog zasjednja u Parlamentu potrebno je da budu izabrani predsjednik Parlamenta i predsjednik države.

Izabranog predsjednika nakon toga u periodu od 15 dana postavlja premijer.

Premijer ima obvezu u roku od 45 dana formirati novu vladu.

Najviše mjesta u Parlamentu Iraka ima Koalicija pravne države, koju predvodi premijer Al-Maliki s ukupno 92 mjesta.

Izvor: Al Jazeera i agencije