Ojačati snage SAD-a u istočnoj Evropi

Američki predsjednik Barack Obama predložio je u Varšavi da Sjedinjene Američke Države odobre sredstva u visini do milijarde dolara za raspoređivanje novih američkih kopnenih, zračnih i pomorskih jedinica u istočnoj Evropi, koju zabrinjava ukrajinska kriza.

Tu “inicijativu za umirenje Evrope” još treba potvrditi Kongres. Trebala bi poslužiti i za razvoj sposobnosti zemalja koje nisu članice NATO-a, poput Ukrajine, Gruzije i Moldavije, tako što bi im omogućila saradnju sa SAD-om i njihovim zapadnim saveznicima te jačanje vlastite odbrambene moći, navela je Bijela kuća u saopćenju.

Bude li taj plan odobren, to će biti najkonkretnija Obamina mjera za umirenje istočnoevropskih saveznika, koja će Rusiji dati do znanja da će Washington oštro odgovoriti na njene poteze u Ukrajini.

Obamin potez dolazi u vrijeme novih sukoba na istoku Ukrajine i ruske odluke da prekine saradnju sa Parlamentarnom skupštinom Vijeća Evrope.

Obama  je potvrdio da je američki angažman na sigurnosti u istočnoj Evropi “apsolutno neupitan”.

“Naš angažman na sigurnosti Poljske i naših saveznika u centralnoj i istočnoj Evropi je temelj naše vlastite sigurnosti i stoga je to svetinja”, rekao je nakon susreta s poljskim i američkim vojnim pilotima na varšavskom aerodromu.

Američki predsjednik je naglasio da su SAD i NATO pojačali svoj angažman na sigurnosti Poljske tokom ukrajinske krize. 

“Sigurnost Poljske i cijele regije usko je povezana sa saradnjom sa Sjedinjenim Američkim Državama, uz prisutnost američkih jedinica na poljskom tlu, u trenutku kada smo suočeni s krizom blizu naših granica i granica NATO-a”, rekao je poljski predsjednik Bronislaw Komorowski.

Rasmussen: Rusija mora povući trupe s granice

Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je u utorak u Briselu da se ukrajinska kriza može dugoročno i postojano riješiti jedino političkim i diplomatskim putem i da Savez ne razmatra bilo kakve vojne poteze.

Naglasio je, međutim, kako “prvi veoma važan korak u tom cilju mora biti da Rusija potpuno povuče trupe s granice” kao i da Moskva obustavi podršku “naoružanim bandama na istoku Ukrajine, koje tamo ilegalno drže vladine objekte i kao taoce promatrače OSCE-a”.

Rasmussen je na početku dvodnevnog zasjedanja ministara odbrane NATO-a predočio kako je nužno i da “Rusija poštuje svoje međunarodne obaveze”, a međunarodnu zajednicu pozvao je da pomogne Ukrajini da poboljša svoju ekonomsku situaciju.

Pozvao je Rusiju da “Krim vrati Ukrajini”, naglasivši kako je ” rusko anektiranje Krima ilegalno” i kako ga “NATO neće priznati” jer “Krim i dalje smatra dijelom Ukrajine”.

Rusija prekinula saradnju sa PACE-om

Rusija je u utorak prekinula saradnju s Parlamentarnom skupštinom Vijeća Evrope (PACE) i najavila da neće sudjelovati na zasjedanju u junu, rekao je šef ruskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope Aleksej Puškov.

Odluka Rusije dolazi dok se na istoku Ukrajine nastavljaju sukobi proruskih separatista i ukrajinske vojske.

“Prekidamo saradnju sa Skupštinom sve dok ne ukine sankcije našem izaslanstvu”, rekao je Puškov koji je na čelu Odbora za vanjske poslove ruske Dume, donjeg doma Parlamenta Rusije.

Prema njegovim riječima, u poruci je detaljno objašnjen “stav Rusije o Krimu i ukrajinskoj krizi te kritiziran potez PACE-a da se ruskom izaslanstvu oduzmu neka prava”, prenose ruski mediji.

“Naglasili smo da ne odbijamo pregovarati, nego da ne odobravamo jezik sankcija jer one onemogućuju saradnju”, kazao je Puškov.

Početkom aprila Parlamentarna skupština Vijeća Evrope isključila je Rusiju iz upravnih tijela Skupštine zbog aneksije Krima i oduzela joj pravo glasa i pravo sudjelovanja u izbornim promatračkim misijama do kraja 2014. U znak protesta rusko izaslanstvo nije sudjelovalo na proljetnom zasjedanju.

Sukobi u Slavjansku i Lugansku

Istovremeno, lokalna milicija u Slavjansku, na istoku Ukrajine, oborila je ukrajinski avion “Su-25” i borbeni helikopter te uništila četiri oklopna transportera, saopćeno je danas iz kancelarije gradonačelnika Slavjanska Vjačeslava Ponomarjova.

Ukrajinska vojska nagomilala je blizu 100 oklopnih vozila, minobacača i haubica nedaleko od Slavjanska, izjavila je Stela Koroševa, glasnogovornica gradonačelnika, prenosi Interfaks.

Rekla je da među vojnom opremom ima i raketnih sistema “Grad”.

Koroševa je rekla da avion “An-30” periodično nadlijeće Slavjansk te da su okršaji počeli u 6 sati po lokalnom vremenu.

“U jednom izvještaju navodi se da su se ukrajinske snage probile u područje sela Semjonovka. Čini se da su ovdje dovukli cijelu vojsku i vojnu opremu”, izjavila je Koroševa.

Prethodno su zvaničnici lokalne milicije rekli da je ukrajinski vojni avion izvršio nekoliko raketnih i mitraljeskih napada na Semjonovku i selo Čerevkovku.

“Još nema izvještaja o žrtvama zato što svi drže linije ili su u skloništima”, rekao je predstavnik milicije.

U ponedjeljak su proruske snage okupirale gornje spratove u stambenom bloku u Lugansku i pucale na graničnu ispostavu u južnom predgrađu, prenijela je agencija AP.

“Imamo osam do devet ranjenih. Napadači imaju pet mrtvih i osam ranjenih”, rekao je Oleg Slobodin u ime zaposlenih na napadnutoj granici.

Reporter Al Jazeere David Chater javio je da su ukrajinski vojnici pokušavali spriječiti dolazak separatističkih dobrovoljaca preko granice s Rusijom.

“Ukrajina tvrdi da je počela puna protuteroristička operacija, prema njihovim riječima, pomoću avijacije. Moramo pričekati i vidjeti hoće li avijacija biti korištena protiv boraca koji su opkolili graničnu ispostavu,” rekao je.

Pobunjenici koji okružuju bazu, ranije su obećali graničnim policajcima da će ih pustiti neozlijeđene ukoliko se predaju i polože oružje, javlja AP.

Ruski nacrt rezolucije o Ukrajini

Ruski nacrt rezolucije kojim se zahtijeva trenutni prekid vatre u Ukrajini i humanitarni koridor, naišao je na kritike Zapada i hladan prijem u Vijeću sigurnosti UN-a.

Rusija je istupila s tim dokumentom na početku jednomjesečnog predsjedavanja Vijećem sigurnosti, prenosi AFP.

Moskovske tvrdnje da želi zaustaviti nasilje u Ukrajini, naišle su na žustro odbacivanje Washingtona.

State Department je to nazvao “licemjerjem” s obzirom na to da Rusija, prema njegovim tvrdnjama, nije učinila ništa da spriječi separatiste u Ukrajini da napadaju stalno nove ciljeve i drže posmatrače OSCE-a kao taoce.

U ruskom nacrtu rezolucije, predstavljenom u ponedjeljak pred Vijećem sigurnosti, zahtijeva se “trenutni prekid neprijateljstava”, a na one koji učestvuju u borbama apelira se da se angažiraju na “održivom prekidu vatre”.

Ruskim nacrtom se traži i stvaranje humanitarnih koridora kako bi civili, koji to žele, mogli sigurno napustiti područja neprijateljstava i kako bi se osiguralo nesmetano snabdijevanje.

Britanski ambasador Mark Lyall Grant izjavio je, nakon jednosatnih zatvorenih konsultacija, da ima malo podrške za ruski nacrt takav kakav jeste. “Nema nedostatka hrane, nema opsade gradova, tako da nije sasvim jasno čime bi bilo opravdano stvarenje humanitarnih koridora”, smatra Grant.

Ruski ambasador u UN-u Vitalij Čurkin ističe da je nacrt rezolucije naišao na izvjesna pozitivna reagiranja i podršku, ali da Moskva još nije donijela odluku o svojim daljim koracima u pogledu rada na njenom tekstu.

Čurkin odbija povlačenje paralele između Ukrajine i Sirije, ističući kako bi Rusija podržala lokalni sporazum o humanitarnim koridorima i u Siriji.

Izvor: Al Jazeera i agencije