Juncker kandidat za predsjednika EK

Jean-Claude Juncker potvrđen je kao kandidat za predsjednika Europske komisije. Dvadeset šest lidera Europske unije usuglasilo se o tome, javlja iz Bruxellesa reporterka Al Jazeere Katarina Drlja.

Njegovoj nominaciji za nasljednika Josea Manuela Barrosa oštro su se opirale Velika Britanija i Mađarska, jedine dvije članice koje su i pri današnjem glasovanju bile protiv Junckerove nominacije.

Njegov petogodišnji mandat trebao bi potvrditi novi saziv Europskog parlamenta na svojoj plenarnoj sjednici od 13. do 17. srpnja, no tamo ne bi trebalo biti iznenađenja, jer ga, uz njegov EPP kao najveću skupinu, podržava još nekoliko najvećih političkih skupina.

Potvrda u Evropskom parlamentu

Za to mu je potrebna većina od 376 zastupnika u Europskom parlamentu.

Zajednički razlog protivljenju Velike Britanije i Mađarske ovoj odluci je taj što se ne slažu s procedurom, odnosno načinom na koji se došlo do imena Junckera kao kandidata.

Obje zemlje smatraju kako je Europski parlament time prekoračio svoje ovlasti i na neki način lidere zemalja članica izmanupulirao ili gurnuo uza zid, javlja reporterka Al Jazeere.

Neki analitičari smatraju kako nitko u početku nije očekivao da će pitanje oko ove funkcije doći toliko daleko, tj. do pitanja o samoj demokratičnosti EU.

No, osim tog razloga, Britanija smatra kako Juncker nije pravi kandidat, kako je to rekao britanski premijer David Cameron, koji smatra da za tako važnu funkciju ne bi trebala ići osoba koja zagovara više ujedinjenosti i europskih integracija.

Cameron tražio eksplicitno glasovanje

Predsjednik EK-a s kabinetom povjerenika pregovara važne trgovinske dogovore, više-manje drži kontrolu i nad ekonomskim reformama i ekonomskim pitanjima zemalja članica, ima i mogućnost sankcioniranja pojedinih članica, pa Cameron smatra kako osoba koja želi više ovlasti dati Bruxellesu, a manje nacionalnim državama članicama, ne bi trebala rješavati tako važna pitanja.

Cameron je na kraju tražio čak i eksplicitno glasovanje po pitanju kandidata, glasovanje o nečemu o čemu su lideri do sada odlučivali jednostavnim dogovorom.

“Ako zauzmete jasan stav, a ja ga itekako imam, mislim da je ovo bio krivi način, krivi princip i kriva osoba i treba ostati pri tom stavu. Morate demonstrirati da ste mrtvi ozbiljni u držanju do svoje riječi u Bruxellesu i da se nećete povući. Ovo nikada nije niti trebalo biti lako”, rekao je Cameron nakon summita. 

Novi EU summit najavljen je za 16. srpnja.

Rani ulazak u politiku

Juncker je rođen 9. prosinca 1954. u mjestu Redange u Luksemburgu, u radničkoj obitelji. 

Na Sveučilištu u Strasbourgu diplomirao je pravo 1979. godine, a 1980. je položio prisegu za odvjetnika, ali se nikada nije bavio tim zanimanjem.

U politiku je ušao dosta rano. Učlanio se u Narodnu kršćansko-socijalnu stranku (CSV) 1974. u dobi od 20. godina, a deset godina kasnije izabran je prvi put u Luksemburški parlament, te imenovan za ministra rada.

Od 1989. bio je ministar financija i ministar rada. Nakon što je tadašnji luksemburški premijer Jacques Santer imenovan za predsjednika Europske komisije, Juncker je imenovan za njegova nasljednika u siječnju 1995. godine, ali je usput zadržao i svoje ministarske resore.

Na mjestu premijera ostao je skoro 19 godina, sve do potkraj 2013. godine i jedan je od najiskusnijijh europskih državnika, koji je sudjelovao na svim sastancima Europskog vijeća od 1995. do 2013. godine, na kojima su, između ostalih, sudjelovali bivši njemački kancelar Helmut Kohl i francuski predsjednik Francois Mitterrand.

Prije 10 godina odbio mjesto predsjednika EK-a

On je 1992. godine sudjelovao u pregovorima o Sporazumu iz Maastrichta, kojim je dotadašnja Europska zajednica postala današnja Europska unija i koji je omogućio stvaranje zajedničke europske valute (kasnije nazvane euro).

Isto tako stvorene su osnove za zajedničku europsku vanjsku i obrambenu politiku, te za zajedničko pravosuđe.

Juncker je deset godina bio šef euroskupine, foruma koji okuplja ministre financija zemalja članica eurozone, koji je nakon izbijanja financijske krize postao jedno od najvažnijih tijela u Europskoj uniji.

Junckeru je još 2004. godine bilo ponuđeno mjesto predsjednika Europske komisije, što je on odbio, a bio je u igri pri izboru prvog predsjednika Europskog vijeća 2009. godine.

Na njegov izbor na položaj na koji je izabran Herman Van Rompuy veto je uložio tadašnji francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.

Izvor: Al Jazeera i agencije