UNHCR: Rekordan broj izbjeglih i raseljenih

Danas se obilježava Svjetski dan izbjeglica, posvećen podizanju svijesti o položaju izbjeglica širom svijeta.

Nemiri u Ukrajini, Siriji i Iraku podstakli su proteklih sedmica obnovljenu pažnju kada je riječ o izbjeglicama širom svijeta, ali se dugogodišnji trendovi na tom polju, u svijetu aktuelnih dešavanja, često zanemaruju, navodi se u analizi američkog Istraživačkog centra Pew.

Broj izbjeglica koji žive u stranoj zemlji devedesetih godina kretao se oko rekordnih 18 miliona, a većina je napuštala Afganistan, Irak i druge države u subsaharskoj Africi.

U 2012. godini, prema podacima UNHCR-a, Afganistan, Somalija, Irak i Sirija bili su u vrhu država porijekla izbjeglica, prenosi Tanjug.

I pored sukoba u ovim državama, broj izbjeglica je znatno manji nego prije dvije decenije i kreće se između 10 i 12 miliona.

S novim konfliktima na Bliskom Istoku, povezanim s Arapskim proljećem, veći broj izbjeglica napustio je te države.

Tako je 2002. godine 16 posto izbjeglica bilo sa Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, a 2012. godine taj broj je porastao na 22 posto.

Koristeći ekonomsku kategorizaciju Svjetske banke, većina izbjeglica je iz siromašnih država.

Njihov broj je u blagom porastu u toku protekle decenije i bilježi rast sa 52 posto 2002. na 57 posto 2012. godine, a u vrhu su Afganistan, Somalija i Kongo.

Iako države poput Sjedinjenih Američkih Država i Kanade te više evropskih država primaju hiljade izbjeglica svake godine, većina živi u državama koje su susjedne onima iz kojih potječu.

U 2002. godini više od dvije trećine (69 posto) izbjeglica u svijetu živjelo je u državi koja graniči s njihovom, a u 2012. blizu tri četvrtine (74 posto) je živjelo u susjednoj zemlji.

U vrhu zemalja koje su primale izbjeglice su Pakistan, Iran i Jordan.

Prema Konvenciji o pravima izbjeglica iz 1951. godine, izbjeglice bježe iz svoje domovine zbog političkih, etničkih ili vjerskih napetosti.

Prisilno raseljavanje

Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za izbjeglice saopćio je da je do kraja prošle godine više od 50 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je najviše nakon Drugog svjetskog rata.

UNHCR u svom godišnjem izvještaju navodi da polovinu broja raseljenih čine djeca, a uzroci su sukobi ili progon, prenosi Srna.

“Suočeni smo s velikim porastom broja prisilno raseljenih ljudi”, istakao je šef UNHCR-a Antonio Guterres.

U poređenju s prošlom godinom broj raseljenih ljudi povećan je za šest miliona i iznosi 51,2 miliona.

U taj broj uključeno je 16,7 miliona izbjeglih i oko 33 miliona raseljenih u matičnim državama i 1,2 miliona azilanata, koji čekaju rješenje svojih zahtjeva.

Prema podacima UNHCR-a, u prošloj godini najveći broj izbjeglih činili su stanovnici Sirije – u izbjeglištvu je oko 2,5 miliona Sirijaca.

Gotovo tri miliona Sirijaca prešlo je granicu i ušlo u susjedni Liban, Tursku, Irak i Jordan, dok je još oko 6,5 miliona raseljeno u granicama te države.

Guterres je naglasio da su sukobi koji su ove godine izbili u Centralnoafričkoj Republici, Ukrajini i Iraku primorali veliki broj porodica da napuste svoje domove.

“Izbijanje velikog broja novih kriza, ali i stare krize – kao da nikad ne prestaju”, istakao je on.

Državljani Afganistana, Sirije i Somalije čine 53 posto od 11,7 miliona izbjeglih za koje je odgovoran UNHCR.

Oko pet miliona Palestinaca je pod nadležnošću UNRWA-e.

Guterres je dodao da je većina izbjeglica pronašla utočište u zemljama u razvoju, što je suprotno tvrdnjama pojedinih populističkih političara sa Zapada da su njihove države “preplavljene”.

Balkanske izbjeglice

Kako navodi novinarka Al Jazeere Nataša Krstin, Svjetski dan izbjeglih Srbija ove godine dočekuje kao država sa najvećim brojem izbjeglica u Evropi.

„U toj državi i dalje živi blizu 44.000 osoba sa izbegličkim statusom. Najviše ih je iz Hrvatske, više od 32.000. Prema preporuci UNHCR-a iz aprila ove godine, njima prestaje važiti izbeglički status, sa čime Republika Srbija nije saglasna“, kaže Krstin, te dodaje kako je 11.000 izbjeglica nastanjenih u Srbiji došlo iz BiH, te da 210.000 ljudi ima status interno raseljenih lica.

U proteklih 20 godina, državljanstvo Srbije dobilo je blizu 300.000 izbjeglica, pokazuju podaci Komesarijata. U toj državi i dalje postoji 14 kolektivnih centara sa više od 1.300 stanovnika.

Na Kosovu raseljenih ima blizu 17.000, 210.000 osoba izbjeglo je u Srbiju, više od 6.500 ljudi naselilo se u Crnoj Gori, a oko 1.000 u Makedoniji. Oni se na Kosovo još nisu vratili. U 36 kolektivnih centara živi 650 osoba.

„Bosna i Hercegovina ove godine Svetski dan izbeglica dočekuje sa blizu 7.000 osoba koje imaju taj status. Najviše ih je iz Hrvatske. Neusklađenost entitetskih sa državnim Zakonom o državljanstvu dovela je izbeglice u ovoj zemlji u specifičan položaj. Oni trenutno ne mogu dobiti bh. državljanstvo, niti lična dokumenta“, ističe Krstin.

U BiH je interno raseljeno čak 84.500 hiljade ljudi. Tokom rata iz BiH izbjeglo je više od dva miliona osoba. U državu se u međuvremenu vratilo njih 450.000.

„Ovde je i dalje otvoreno najviše kolektivnih centara u regionu. U 154 takva objekta živi više od 8.500 ljudi.“

U Crnoj Gori živi 16.500 izbjeglica, a više od 1.000 osoba dobilo je crnogorsko državljanstvo, dok daleko veći broj ima status stranaca sa stalnim boravkom. Kolektivnih centara više nema, ali u ovoj državi postoje još dva izbjeglička centra u kojima uglavnom stanuju Romi sa Kosova.

Hrvatska u junu 2014. ima 557 izbjeglica, najviše iz BiH, blizu 390.000 ljudi vratilo se u svoje domove, a među njima i 133.000 izbjeglih u Srbiju i BiH.

Puni centri u Italiji

Mnoge izbjeglice i imigranti pokušavaju doći do država Evropske unije, najčešće preko Italije. Novinar Al Jazeere Claudio Lavanga razgovarao je sa imigrantima koji su uspjeli stići do Sicilije.

„U redovima čekaju slobodu za koju su rizikovali živote. Prijemni centri poput ovog u gradiću Pocalu na jugu Sicilije prepuni su“, navodi on.

Osoblje se pokušava nositi sa stotinama imigranata koji svakodnevno dolaze, većinom iz Sirije, Somalije i Eritreje.

„Ne mogu vjerovati šta nam rade. Ne bi trebali ovako postupati prema nama. Potrebna nam je pomoć“, govori jedan od njih.

Jedna od izbjeglica govori kako joj se ne sviđa prihvatni centar.

„Daju nam hranu koju ne možemo jesti. Moraju nas odvesti odavde i naći nam neko bolje mjesto.“

Prema novom izvještaju organizacije Save the Children, 58.000 ljudi spašeno je na italijanskoj obali od početka godine. To je već dva puta više nego cijele 2013. i blizu rekordnog broja iz 2011., tokom rata u Libiji.

Dramatično povećanje broja ljudi koji bježe iz Sirije, te raspoređivanje nove spasilačke flote italijanske mornarice, znači da bi do kraja godine u Italiju moglo ući čak 100.000 izbjeglica i azilanata. Imigranata je jednostavno previše, a mjesta za njihov smještaj premalo.

„Ovaj prijemni centar smješten je u samoj luci u kojoj se imigranti iskrcavaju. Predviđen je za 180 osoba, ali ovih dana ih je u njemu čak dvostruko više. A dok se njihov status ne riješi, ovo je doslovno jedino što će vidjeti od Italije“, dodaje Lavanga.

Iz organizacije Save the Children kažu da destinacija iz snova za većinu imigranata nije Italija, nego Švedska, Norveška, Njemačka ili Švicarska. No, obzirom na to da EU prisiljava imigrante da podnesu zahtjev u državu u kojoj ulaze u Uniju, Italija je ta koja snosi teret najveće migracije ljudi sa Bliskog istoka i iz Afrike posljednjih decenija.

Izvor: Al Jazeera i agencije