Slovenski i hrvatski ribari žele loviti u miru

Hrvati znaju za Savudrijsku valu, dok Slovenci to područje zovu Piranski zaljev. Više od 20 godina dvije države su bez sloge o imenu i granici.

Lokalni ribari su zbog toga nerijetko dolazili u sukobe, pa su se zato, uz ribolov, verzirali i za politiku.

Reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić provjerila je kako su početak arbitražnog postupka dočekali ribari, jedan hrvatski, a drugi slovenski, svatko na svojoj strani zaljeva.

Hrvatski ribar Danilo Latin vode Savudrijske vale jako dobro poznaje. Treća je generacija u obitelji koja ondje lovi ribu. U posljednjih 20 godina nerijetko uz probleme sa slovenskim kolegama, jer granica u Piranskom zaljevu, kako ga Slovenci zovu, nikada nije dogovorena.

Sukobi zbog različitih tumačenja

“Pretpostavljam, na međunarodnom planu je došlo do promjena, a slijedom toga trebalo je doći i do promjena na ovom teritoriju, i oni su počeli s jednom agresivnom politikom prema hrvatskom teritoriju”, kaže Danilo, ribar iz Savudrije.

Od tada kreću sukobi među ribarima, s jedne i druge strane uvale. Slovenija je, kaže, karte počela drukčije tumačiti.

“Negdje 60-40 u korist Slovenije, tako da Slovenija drži, ipak, malo više pod nadzorom slovenskih organa”, tumači hrvatski ribar.

Za njihove probleme, kaže, nitko nije imao sluha.

“Hrvatski političari i hrvatska Vlada su pogotovo do početka 2000. godine bili nezainteresirani, ja sam ih vodio i pokazivao im koji je hrvatski, a koji slovenski teritorij. Apsolutno neznanje, apsolutna nesnalažljivsot, nezainteresiranost”, smatra Danilo.

“Ako se pita ribare u Savudriji, granica bi trebala biti na pola Zaljeva, kako je to bilo za vrijeme bivše Jugoslavije. Na slovenskoj strani Zaljeva skloniji su sporazumu iz 2001. godine, koji su potpisali premijeri dviju država, Janez Drnovšek i Ivica Račan, a kojim bi Sloveniji pripalo 80 posto Zaljeva”, javlja reporterka Al Jazeere.

Slovenski ribari priznaju da love gdje stignu.

“Lovimo dokle se da, recimo do Savudrije, pošto tako su nam rekli da se može 200 metara od obale. Tako da se ne smeta njima i oni toleriraju to”, kaže Anđelko Gavran, ribar iz Pirana.

Potpuno drukčije, s nostalgijom priča, bilo je u vrijeme bivše Jugoslavije. Od tada je ulov slovenskim ribarima, kako kaže, pao za 80 posto.

Zajednička želja

“Možda će me netko i prepoznati, dok je bila malo jača slovenska flota Delamaris, lovili smo ribu po cijelom Jadranu. Znaš ljude, neki put se čuješ preko radiostanice, a nikad ga nisi vidio i opet se sprijateljiš”, kaže Gavran.

Prijateljske mreže zbog nejasne crte razgraničenja odavno su zamršene, a i broj slovenskih ribara, kaže, prepolovio se.

“Pošto nema baš mnogo slovenskih ribara, ali ipak bilo bi u očekivanju kad bi se slovenskim ribarima dalo barem izlazak do rta Savudrije. Samo kad bi se dalo do tamo do izlaska na otvoreno more”, kaže ovaj slovenski ribar.

Što će odlučiti arbitražni sud u Haagu – znat će se krajem ove ili početkom iduće godine. Ribari i s jedne i s druge strane nadaju se da će to biti u njihovu korist.

Ako i ne bude, odluku će, kaže, poštivati, jer nakon više od dva desetljeća želja je zajednička – da napokon počnu loviti u miru, s jasnom granicom među državama.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO