Ashton: Ne tolerisati silovanje u ratu

Visoka predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton izjavila je u Londonu kako je Evropa spremna da konkretnim akcijama podrži napore svih zemalja koje su se obavezale poštovati Deklaraciju o silovanjima u ratovima.

Obraćajući se predstavnicima 123 zemlje koje učestvuju na samitu čiji je cilj zaustavljanje seksualnog nasilja u konfliktima, Ashton je zatražila nultu toleranciju za silovatelje i kampanje edukacije vojske i policije o posljedicama tog zločina

“Mi znamo da su ovi strašni zločini pothranjivali nestabilnost u tim oblastima, vidjeli smo eskalaciju seksualnog nasilja u Sudanu, Maliju, Kolumbiji i Demokratskoj republici Kongo i Libiji, navodim samo nekoliko primjera. Mi znamo da samo ako radimo zajedno možemo to zaustaviti”, rekla je Ashton.

Treći dan samita nazvan je ministarskim danom, jer se o toj temi danas vode rasprave na najvišem državnom nivou.

Od zemalja učesnica traži se usvajanje Protokola za istrage i dokumentaciju dokaznog materijala i procesuiranje zločina.

Na radnim sesijama učestvuju i predstavnici zemalja s područja Balkana.

Reporterka Al Jazeere Arduana Kurić javila je kako specijalna izaslanica UNHCR-a Angelina Jolie izjavila da se samit u Londonu dešava i zbog muškarca iz Bosne.

Taj muškarac, žrtva silovanja od strane pripadnika Vojske Republike Srpske u sarajevskom naselju Ilidža tokom rata u BiH, na zatvorenoj sesiji samita govorio je o zločinu koji je preživio.

Prema podacima Amnesty Internationala, u Bosni i Hercegovini je tokom rata silovano između 20 i 50 hiljada žena. Većina njih o tome ćuti.

Sjećanja silovane Prijedorčanke

Ni poslije dve decenije, mnogi počinioci nisu procesuirani,  a mnogi su nakon odsluženja zatvorske kazne pušteni na slobodu, javlja reporterka Al Jazeere Nadina Maličbegović.

Prijedorčanka Sabiha Turkanović imala je 42 godine kada je izašla iz zloglasnog logora Omarska, a prošla je i logore Keraterm i Trnopolje.

“U svom životu najviše sam šutila u Omarskoj. I radila”, kaže Turkanović.

U logorima je služila hranu, čistila podove i brisala krv nakon ubistava zatvorenika. Ali najgore bi, kaže, uslijedilo nakon pojedinačne prozivke.

“Ona kad ulazi, ide pognute glave, plače, crvena je u licu. Mi svi gledamo nju, suosjećamo njenu tegobu koju je imala tih trenutaka. I istog tog momenta, ne znamo koga će drugog da prozove.”

A onda su prozvali nju – bila je silovana. Tek dvije i po godine kasnije smogla je snage i o tome progovorila.

“Muž mi je samo pustio suzu i rekao – znam, ja sam se sjetio da će to biti. Tog momenta ispričao je kćerki. Kćerke su oko mene vrištale, plakale, ali su samo rekle – mama, neka si ti preživjela”, kaže Turkanović kroz suze.

Sjeća se, kaže, i najsitnijeg detalja, svakog lica, jer je većinu stražara dobro poznavala.

“I Mlađu Krkana sam poznavala. On je u Ljubiji radio kao policajac. I mnoge druge. Sve sam ih poznavala”, kaže.

Mlađo Radić zvani Krkan, nekadašnji vođa smjene u Omarskoj, osuđen je na 20 godina zatvora, za najstrašnije zločine, ali ne i za silovanja.

Nakon što je odslužio dvije trećine kazne, pušten je na slobodu. Sabiha Turkanović kaže da danas živi u Prijedoru. Žrtve ga svakodnevno sreću, ali ona još nije.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Na samitu čiji je cilj okončati silovanje u ratovima, specijalna izaslanica UNCHR-a apelovala na zaustavljanje rata u Siriji, gdje su silovane desetine hiljada ljudi.

11 Jun 2014

William Hague poručio kako želi da samit 113 država, koji se održava u Londonu, razbije kulturu nekažnjavanja seksualnih zločina.

10 Jun 2014

Prema podacima Amnesty Internationala, u Bosni i Hercegovini je tokom rata silovano između 20 i 50 hiljada žena. Većina njih o tome šuti. Ni poslije dvije decenije, mnogi počinioci nisu procesuirani. A mnogi su nakon odsluženja zatvorske kazne, pušteni na slobodu.

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO