Svijet obilježava pobjedu nad fašizmom

Na spomenik, koji se nalazi u okviru Groblja oslobodilaca Beograda, ministar za rad, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin, predstavnici ruske, azerbejdžanske, ukrajinske, bjeloruske ambasade, udruženja SUBNOR i Grada Beograda, polaganjem vijenaca, obilježili su Dan pobjede nad fašizmom i nacizmom u Drugom svjetskom ratu, javlja dopisnik Agencije Anadolija.

Nakon odavanja počasti žrtvama sahranjenim na ovom groblju, Vulin je čestitao svim građanima Srbije Dan pobjede, ističući da „nema nikog u Srbiji ko današnji dan ne doživljava kao svoj i ko ne može da se sjeti bar jednog pretka, rođaka, koji je svojim životom, mladošću ili bar trudom doprinjeo da se ovaj dan slavi“.

„Predugo je Srbija bila skromna kada je govorila o svojoj ulozi u velikoj pobedi. Predugo je Srbija dopuštala da neki drugi uzimaju zasluge koje pripadaju njoj i koje pripadaju njenom narodu. Devetog maja 1945. godine mi smo uzeli ulaznicu i tapiju na pravo da budemo deo Evrope i na pravo da budemo deo civilizovanog sveta“, kazao je Vulin.

Zahvaljujući se onima koji su omogućili da se ovaj dan slavi kao Dan pobjede nad fašizmom, Vulin je naveo: „Oni koji su uvek bili na strani istine, koji su se dosledno borili protiv fašizma, koji često menja lica, mogu da očekuju zahvalnost svoje države.“

Kazniti negiranje

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, predstavnici državnih i entitetskih institucija kao i brojni građani u znak sjećanja na Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope položili su cvijeće i vijence na Spomen obilježje Vječna vatra u Sarajevu.

Muhamed Kozadra, v.d. premijera Kantona Sarajevo, izjavio je da fašizam u Bosni i Hercegovini, ali i u svijetu još uvijek nije pobijeđen i da je potrebno svakodnevno boriti se protiv ove društvene i političke prijetnje.

“Globalno gledano, možemo reći da fašizam nije pobijeđen. Nalazimo se na jednom od najposjećenijih mjesta gdje se obilježava to sjećanje borbe za slobodu i mislim da je bitno da se sa ovog mjesta šalju poruke mira svima onima koji slave ovaj dan. Posebno vi mladi treba da prenesete ovu tradiciju borbe jer fašizam još nije pobijeđen, a to su najbolje osjetili Bosanci i Hercegovci u vrijeme rata 1992-1995. godine. Zato poruke mira i sreće trebaju da odu odavde u cijeli svijet”, rekao je Kozadra.

Poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo Kemal Ademović, kao učesnik borbe protiv fašizma od 1992. do 1995. godine, ističe da su se Bosanci i Hercegovci u ratu uspjeli odbraniti od opasnog fašizma.

“Fašizam je 1945. godine povrijeđen i raširio se po cijelom svijetu, a 1995., mi smo uspjeli da se odbranimo od jedne nove vrste fašizma u ovom dijelu Evrope. Taj fašizam i danas postoji u nekim dijelovima Evrope i na prostorima bivše Jugoslavije. Ali ja sam ubijeđen da Evropa i evropski narodi neće dozvoliti da se on ponovo uzdigne. Svim građanima BiH želim da čestitam Dan pobjede nad fašizmom”, rekao je Ademović naglasivši kako je ipak potrebno donijeti nove zakone u BiH kako bi se sankcionisali svi oblici fašizma kao i negiranje genocida u Srebrenici.

“Činjenica je da se u BiH ni ovi zakoni koji su doneseni ne primjenjuju na cijelom teritoriju BiH, ali ipak najbolje bi bilo svaki oblik fašističkih izjava i negiranje genocida u Srebrenici sankcinisati zakonima utvrđenim pravilima”, smatra Ademović.

Položeni vijenci

Povodom Dana pobjede nad fašizmom, 69. godišnjice oslobođenja Zagreba i 70. godina od Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a, nakon polaganja vijenaca na groblju Mirogoj u Zagrebu, predsjednik Hrvatske Ivo Josipović izrazio je nadu da će Hrvatska i Europa ostati slobodarske i antifašističke, javio je dopisnik Anadolije.

Josipović je izjavio da se Dan pobjede proslavlja u čast poginulima u ime pobjede nad fašizmom i nacizmom, najvećim strahotama s kojima se čovječanstvo susrelo.

Josipović je naglasio da se Hrvatska i 90-ih godina „susrela sa zlom i agresijom i upravo zato danas, na Dan pobjede, sjećamo se žrtava Domovinskog rata“. Predsjednik je istaknuo kako je na današnji dan, Dan Europe, pobijeđeno zlo i otvorena nova stranica u razvoju čovječanstva te izrazio nadu kako će europski duh, duh pobjede i dalje ostati živ te da će se Hrvatska i Europa nastaviti razvijati na slobodarskim idejama antifašizma.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić naglasio je činjenicu da je i Domovinski rat bio rat protiv fašizma te da je ovaj dan hrvatske pomirbe.

„Zagreb i Hrvatska su dali odlučujući doprinos na prostoru biše zemlje u borbi protiv okupatora i fašističko-nacističke ideologije“, istaknuo je ovom prigodom gradonačelnik.

Uz predsjednika Hrvatske i gradonačelnika Zagreba, vijence su položili i zapalili svijeće Dragica Zgrebec u ime Hrvatskog sabora, ministar Željko Jovanović ispred Vlade RH te izaslanstvo Saveza antifašističkih boraca (SABA)
Državni uglednici svoju počast odali su kod spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, na grobu Narodnih heroja i kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja.

Deveti maj se širom svijeta proslavlja kao Dan pobjede u Drugom svjetskom ratu jer je tog dana 1945. godine potpisana bezuvjetna kapitulacija nacističke Njemačke.

U ime Njemačke akt je potpisao feldmaršal Wilhelm Keitel, u ime Sovjetskog saveza maršal Georgij Žukov, a u ime zapadnih saveznika britanski zrakoplovni general Arthur Tedder.

U ratu koji je trajao nešto manje od šest godina učestvovala je 61 država i blizu 110 miliona vojnika, a poginulo je između 55 i 60 miliona ljudi. Prema podacima Državne komisije Socijalističke federativne republike Jugoslavije u Jugoslaviji je ubijeno više od 1,7 miliona ljudi, među kojima nešto više od 300.000 boraca.

“Bosna i Hercegovina je, nažalost, država koja je jedina u Evropi nakon holokausta doživjela genocid”, rekao je za Anadoliju Nijaz Skenderagić, potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) BiH.

‘Metode uništenja’

“Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih država u današnjoj antifašističkoj Evropi u kojoj se pokušavaju izjednačiti borci protiv fašizma i fašističke sluge. Mržnja, nacionalizam, netrpeljivost, primitivizam… metode su kojima hoće da unište i nas i našu državu”, naglasio je Skenderagić kao odgovor na pitanje je li 71. godinu nakon sloma fašizma u Evropi on pobijeđen i u BiH.

A Drugi svjetski rat je, naveo je Skenderagić, odnio 50 miliona života.

Istakao je da “je agresija na BiH i mržnja koja je proteklih godina usađivana u sve balkanske narode rađena sistematski”.

“Rezultat svega je povampirenje fašizma u njegovoj najgoroj verziji. Rat je na ovim prostorima  civilizacijski unazadio i Srbe i Hrvate i Bošnjake. Ono što nas je nekada spajalo nacionalisti žele da razbiju i da nas razdvoje. Žele da to bude izvor stalnih političkih i etničkih napetosti”, zaključio je Skenderagić.

Naglasio je da “antifašisti žele mir na ovim prostorima, suživot, bolju i sretniju budućnost mladih, ali i dostojanstvenu starost penzionera”.

Povodom Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu u četvrtak navečer je u Beču, drugi put za redom, održana “Fešta radosti” na kojoj su govornici ukazali na opasnost jačanja nacionalističkih snaga u Evropi. Austrijski kancelar Werner Faiman je u svom kratkom govoru ukazao na jačanje desničarsko-populističkih stranaka u cijeloj Evropi, dodajući da se među njima nalaze i kriju desničarski ekstremisti.

Cilj sljedeće generacije u cijeloj Evropi je, prema njegovim riječima, da se zalaže za miroljubivi suživot bez mržnje i nasilja. “Nikada više fašizma, nikada više rata”, poručio je kancelar. Ministar pravosuđa Wolfgang Brandstetter je pozvao da se nikada ne zaboravi nacistički teror u Evropi. Naglasio je da je to zadatak današnje i budućih generacija te da sjećanje mora biti obaveza.

Na Crvenom trgu u Moskvi se, povodom Dana pobjede, održava velika vojna parada u kojoj učestvuje više rodova vojske, uključujući avijaciju. Na toj paradi se svaki put prikažu najnovija dostignuća ruske tehnologije, ali i oprema iz Drugog svjetskog rata.

Dan Evrope

Osim Dana pobjede nad fašizmom i nacizmom, 9. maja se proslavlja i Dan Evrope.

Prije 64 godine, neposredno poslije Drugog svjetskog rata, u vrijeme kada je još vladalo duboko nepovjerenje između vjekovnih neprijatelja Francuske i Njemačke, Robert Schuman je objavio dokument koji će ostati zapamćen kao “Schumanova deklaracija”, u kojem je predložio formiranje neke vrste evropske federacije kao sredstva za očuvanje mira, prenosi Tanjug.

Schumanov plan se danas smatra začetkom procesa evropskih integracija, a Schuman ocem današnje Evropske unije.

Inicijativi za kreiranje Evropske zajednice za ugalj i čelik priključile su se, pored Francuske i Njemačke, i Italija, Belgija, Danska i Holandija.

Godinu dana kasnije, 18. aprila 1951. godine, potpisan je Pariski ugovor, kojim je osnovana prva od tri evropske zajednice.

Kasnije je, Rimskim ugovorom iz 1957. godine, osnovana Evropska ekonomska zajednica, a potpisivanjem Mastrihtskog ugovora 1992. godine nastala je Evropska unija.

Evropsko vijeće je 1985. godine odlučilo da se dan objavljivanja deklaracije, 9. maj, obilježava kao Dan Evrope, ne samo u EU-u već i širom svijeta.

 

Izvor: Al Jazeera i agencije