Istok Ukrajine ipak izlazi na referendum

Održavanje referenduma na istoku Ukrajine u nedjelju 11. svibnja „samo će pogoršati stanje“ u zemlji, izjavila je glasnogovornica Europske unije nakon objave proruskih separatista o održavanju glasovanja, unatoč apelu ruskog predsjednika Vladimira Putina.

„Inzistiramo na činjenici da se referendum ne smije održati jer bi samo pogoršao situaciju i mogao dovesti do novog skandala“, izjavila je Maja Kocijančič, glasnogovornica diplomatske službe EU-a novinarima u Bruxellesu.

„Takvo glasovanje ne bi imalo demokratski legitimitet. Podržavamo u potpunosti teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost Ukrajine“, dodala je Kocijančič.

Iako je Putin tražio odgodu referenduma, proruske snage namjeravaju ga održati.

„Izjave ruskog predsjednika predstavljaju etapu koja može pomoći u smirivanju, ali moramo vidjeti prate li te riječi – djela“, izjavila je Kocijančič.

Europski ministri vanjskih poslova okupit će se u Bruxellesu u ponedjeljak, dan nakon referenduma.

Mogli bi odlučiti nametnuti nove sankcije i proširiti kriterije na temelju kojih se primjenjuju, rečeno je iz diplomatskog izvora.

No, razlike ostaju između zemalja koje se zalažu za veću čvrstoću EU-a spram Rusije i ukrajinskih separatista, poput Poljske i Velike Britanije te onih koje nisu sklone širenju spektra sankcija na gospodarstvo.

Listići spremni za referendum

Milijuni glasačkih listića već su pripremljeni za referendum, iako je, u zaokretu u ruskoj politici, Putin prethodno zatražio njegovo odgađanje i poručio da su ovomjesečni predsjednički izbori u Ukrajini “potez u pravom smjeru”.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov uzdržao se od komentara odluke pristalica federalizacije Ukrajine da ne odgode referendum o statusu svojih regija.

“Potrebno nam je još informacija. To su novi podaci”, rekao je Peskov novinarima u Moskvi.

Lideri proruskih snaga na istoku Ukrajine prethodno su potvrdili kako je njihova jednoglasna odluka da se referendum održi po planu – u nedjelju 11. svibnja.

Moskva je ipak najavila da će štititi prava ruske govorne zajednice na jugu i istoku zemlje protiv, kako je naziva, nedemokratske vlade u Kijevu.

Ukrajinski prijelazni premijer Arsenij Jacenjuk odbacio je, međutim, Putinove pozive kao “praznu priču”.

Ukrajinske vlasti odbacile su zahtjeve aktivista za širu autonomiju i vojnici se bore da preuzmu kontrolu nad administrativnim zgradama koje su okupirali pobunjenici na istoku zemlje.

Samoproglašena Donjecka Narodna Republika mogla bi se pridružiti Abhaziji i Južnoj Osetiji, Nagorno-Karabahu ili Pridnjestrovlju na popisu nepriznatih i u svijetu ignoriranih „država“ nastalih kao posljedica raspada SSSR-a.

„Stalno nam govore da su problem naše snage na ukrajinskoj granici. Povukli smo ih. Više nisu na granici, nego na mjestima gdje izvode uobičajene vježbe“, dodao je Putin.

SAD i NATO ne vjeruju Putinu

Ipak, Bijela kuća i Pentagon kažu da ne vide nikakve promjene u položajima ruskih snaga, unatoč Putinovim tvrdnjama da su se povukle u logore za obuku.

„Zasad nema dokaza da je došlo do povlačenja“, rekao je zamjenik glasnogovornika Bijele kuće Josh Earnest.

Izjave američkih dužnosnika slične su priopćenjima NATO-a, prema kojima nema nikakvih naznaka koje bi potvrdile povlačenje ruskih snaga koje se nalaze uz ukrajinsku granicu.

Jedan od vođa proruskih snaga Denis Pušilin rekao je da će prijedlog ruskog predsjednika biti razmotren na sastanku tijekom dana.

Analitičari vjeruju kako će separatisti poslušati Putinov poziv da odgode glasovanje.

I dok Zapad optužuje Rusiju da čini sve kako bi destabilizirala Ukrajinu i spriječila održavanje predsjedničkih izbora predviđenih za 25. svibnja, Putin nije otvoreno rekao da se protivi tim izborima.

„Potrebno je da ljudi na jugoistoku Ukrajine razumiju, osjete i vjeruju da će nakon predsjedničkih izbora 25. svibnja njihova prava biti zajamčena“, naglasio je Putin.

Bijela kuća traži snažniju Putinovu potporu izborima. „Ono što želimo jeste vidjeti snažniju potporu aktualnim pokušajima ukrajinske vlade da organizira slobodne i poštene izbore 25. svibnja“, rekao je Earnest.

Ukidanje povlastica Rusiji

Američki predsjednik Barack Obama želi Rusiji uskratiti neke povlastice koje uživa u trgovačkim odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, što je simbolična odluka koja nije izravno povezana sa stanjem u Ukrajini, potvrđeno je iz Bijele kuće.

U poruci Kongresu američki predsjednik je priopćio odluku da Rusiju makne s popisa zemalja koje koriste povlašteni carinski režim rezerviran za zemlje u razvoju za dio njezina uvoza.

Bijela kuća opravdala je tu odluku činjenicom da je Rusija prošle godine prešla u kategoriju zemalja s visokim dohotkom, prema podjeli Svjetske banke.

„Rusija je dovoljno gospodarski napredovala i ne treba koristiti prednosti koje se dodjeljuju manje naprednim zemljama, sukladno pravilima programa zemalja u razvoju“, precizirao je glasnogovornik State Departmenta Jay Carney.

Na pitanje o koincidiranju te mjere i sadašnjeg stanja u Ukrajini, za čije destabiliziranje Moskva optužuje Washington, glasnogovornica Vijeća za nacionalnu sigurnost je rekla da oni nisu izravno povezani.

„Potezi Rusije u Ukrajini, iako nisu izravno povezani s odlukom predsjednika, ističu prikladnost poduzimanja te mjere u ovom trenutku“, primijetila je glasnogovornica Caitlin Hayden.

Dodala je da bi Rusija u svakom slučaju bila automatski izbačena iz programa zemalja u razvoju do 2016. Riječ je o simboličnoj mjeri koja će zahvatiti samo mali dio ruskog izvoza u SAD.

Merkel protiv ‘starih načina mišljenja’

Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je Rusiju na opasnost padanja u „stare načine mišljenja“ o sferama utjecaja i kazala kako događaji na Krimu spadaju u tu kategoriju.

Govoreći u Berlinu na obilježavanju događaja koji su doveli do izbijanja Prvog svjetskog rata, upozorila je one koji potiču na sukobe glede ukrajinske nacionalne cjelovitosti, kako ne samo da krše međunarodno pravo, nego isto tako zanemaruju lekcije iz europske povijesti.

Otkako je zbačen proruski predsjednik u Ukrajini u pobuni u veljači, ruski predsjednik Vladimir Putin srušio je desetljeća posthladnoratovske diplomacije, proglasivši pravo da pošalje vojne snage u Ukrajinu i zaposjevši i anektiravši ukrajinski poluotok Krim.

„Na Krimu smo svjedoci povratka na stare načine mišljenja“, rekla je Merkel na događaju kojem je nazočilo 400 mladih ljudi iz 40 zemalja.

„Odgovor na globalizaciju nisu stari načini mišljenja ili podjela, nego razvijanje zajedničkih interesa. To je ono što Europu čini privlačnom“, upozorila je Merkel.

„Oni čije se razmišljanje vrti oko njihove sfere utjecaja mogu biti jači od nas kratkoročno, ali ne i na kraju. Na kraju će naštetiti samo sebi“, poručila je Merkel te ukazala na to kako proruska pobuna u istočnoj Ukrajini čini mogućim da se zemlja podijeli ili potone u građanski rat.

„Ovih dana vidimo da ne možemo uzimati mir i slobodu zdravo za gotovo čak i među našim najbližim susjedima“, rekla je.

Merkel je prethodno kritizirala planove Rusije da u petak održi vojnu paradu na anektiranom Krimu kako bi obilježila pobjedu Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom, navodeći velike napetosti u Ukrajini.

Izvor: Al Jazeera i agencije