Život u bunkerima iz Drugog svjetskog rata

Od početka rata u Siriji više miliona Sirijaca je interno raseljeno, dok su brojni pronašli utočište u susjednim zemljama. Samo je mali broj njih uspio doći do Evrope i tražiti azil. Harun Karčić donosi priču o sirijskim izbjeglicama u Švicarskoj, čija su iskustva veoma različita.

Ahmad Aboalros je izbjeglica, drugi put u životu.    

Prije dolaska u Švicarsku imao je status palestinske izbjeglice i živio je u jednom izbjegličkom kampu u Damasku.

Nakon što je rat zahvatio glavni grad Sirije, ilegalnim putevima je došao u Švicarsku, nadajući se boljem životu.

U sobama po 15 ljudi

Nije mogao ni pomisliti da će biti smješten u bunkeru iz Drugog svjetskog rata.

”Bili smo smješteni u tim prostorijama pod zemljom. Nismo mogli znati je li dan ili noć. Bili su samo mali prozori na vrhu i veoma malo se moglo vidjeti kroz njih. U sobama je bilo po 15 ljudi. U jednoj sobi je bilo čak 49 ljudi! Zamislite, u istoj sobi. To je ludo!”  

Ahmed je fotografije ustupio Al Jazeeri. One, navodno, pokazuju loše životne uvjete u azilantskom centru Hockfeld, gdje kaže da je boravio. Al Jazeera je tražila intervju sa zvaničnicima Švicarskog federalnog ureda za imigraciju i dozvolu da uđe u ovaj azilantski centar. Nismo dobili ni intervju ni dozvolu.

Međutim, generalni direktor Švicarskog crvenog krsta nije negirao da su neki azilanti smješteni u adaptiranim bunkerima iz Drugog svjetskog rata.

”Ima, naravno, nekih slučajeva gdje je vlada morala pronaći rješenje za njih. Zato ih je privremeno smjestila u neke podzemne bunkere. Da, to je tačno… Ali… Da, to je tačno..  Nisu najbolji uvjeti, ali mislim da je to u većini slučajeva prihvatljivo”, kaže Markus Mader iz Švicarskog crvenog krsta. 

Iako je Švicarska jedna od najbogatijih zemalja Evrope, primila je svega nekoliko hiljada sirijskih izbjeglica. Zapravo, sve zemlje članice Evropske unije – uz Norvešku i Švicarsku – primile su svega četiri posto cjelokupne sirijske izbjegličke populacije, javlja Karčić.

Od početka rata u Siriji šest i po miliona Sirijaca je interno raseljeno.

Dva i po miliona je prebjeglo u susjedne države – Tursku, Liban i Jordan, dok je 100.000 zatražilo azil u Evropskoj uniji – većinom u Njemačkoj i Švedskoj.

Međutim, nisu svi Sirijci imali loše iskustvo u švicarskim azilantskim centrima.

Soba i džeparac

Karim Taher, sirijska Kurtkinja iz sjevernog grada Qamishli, legalnim putem je došla u ovu zemlju, a smještena je u drugom kampu u blizini Ciriha.

”Bilo je lijepo. Bilo nas je četvero u sobi. Dvoje odraslih i dvoje djece. Dobivali smo džeparac. Veoma sam zadovoljna.”

Iako su Ahmed i Karim imali znatno različita iskustva u ovoj zemlji, jedno je sigurno:

Dok rat bjesni u njihovoj rodnoj Siriji, Švicarska im je pružila sigurno utočište. Koliko će ostati zavisi od rata.
Čini se – još dugo.

Izvor: Al Jazeera
 


Povezane

Najviše izbjeglica – više od milion, od kojih su polovina djeca – predstavlja izuzetni pritisak na susjedni Liban. Ondje sada već četvrtinu stanovništva čine izbjeglice. Novinarka Al Jazeere Rula Amin izvještava iz jednog od kampova u libanonskom gradu Tripoliju.

Published On 03 Apr 2014
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO