Narodne stranke pobjednici izbora za EP

Prema prvim rezultatima izbora za Europski parlament, Europska pučka stranka (EPP) zadržava prevlast sa 212 zastupnika, dok su socijaldemokrati osvojili 185 mandata.

Treći je ALDE (liberali) sa 74, a iza njih su Zeleni sa 58 mandata, a slijedi radikalna ljevičarska Ujedinjena europska ljevica, koja ima 47 mandata.

Za kandidate koji ne pripadaju nijednoj od europskih političkih skupina glasovalo je 5,33 posto birača, što nosi 40 zastupničkih mjesta, a za novoizabrane kandidate koji nisu povezani ni s jednom političkom skupinom u dosadašnjem sazivu EP-a glasovalo je 7,46 posto, što nosi 56 mandata.

Na izbore je na razini Europske unije izašlo 43,09 posto birača.

Građani 21 zemlje Europske unije danas su izašli na izbore, dok se u drugim zemljama članicama glasalo ranije.

Prema prvim nepotpunim rezultatima hrvatskog Državnog izbornog povjerenstva (DIP), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) vodi u Hrvatskoj, dok Slovenska demokratska stranka Janeza Janše vodi u Sloveniji.

Na razini Europske unije, izbori su obilježeni uspjehom ekstremnih, i lijevih i desnih stranaka, što se najbolje vidi po pobjedi ultradesne Nacionalne fronte u Francuskoj.

Hrvatska: HDZ-u pet mandata

Prema prvim nepotpunim rezultatima koje je objavio DIP, u Hrvatskoj je HDZ osvojio pet mandata, SDP četiri mandata, ORaH Mirele Holy jedan mandat te lista Savez za Hrvatsku također jedan mandat.

Lista predvođena HDZ-om osvojila je 41,53 posto glasova, a lista predvođena SDP-om 29,79 posto.

ORaH je osvojio 9,37 posto glasova, a lista Saveza za Hrvatsku, koju predvodi Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje (HDSSB) 6,96 posto.

Prema podacima objavljenim na službenim internetskim stranicama EU-a, u Hrvatskoj je na birališta izašlo 24,3 posto birača, što je nizak odaziv, ali je više nego 2013. godine, kada ih je izašlo 20,84 posto.

I rezultati anketa vodili su u smjeru prvih neslužbenih rezultata, osim što su u njima Hrvatski laburisti, a ne Savez za Hrvatsku osvajali jedan mandat.

Zbog tog poraza predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar nakon objave rezultata podnio je ostavku na mjesto predsjednika stranke. 

Ovi su izbori u Hrvatskoj bili su važni u kontekstu parlamentarnih izbora, koji bi se trebali održati iduće godine, javlja iz Zagreba reporter Al Jazeere Adnan Rondić.

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izrazio je zadovoljstvo rezultatom, no poručio je kako nema mjesta za euforiju.

Šef SDP-a i hrvatski premijer Zoran Milanović rekao je kako smatra da nisu dovoljno animirali glasače da izađu na izbore te je čestitao bivšoj stranačkoj kolegici i bivšoj ministrici u njegovoj vladi, Mireli Holy, na izbornom uspjehu.

U Sloveniji pobjeda Janšinog SDS-a

Kako javlja reporterka Al Jazeere Jasmina Kos, u Sloveniji su nepotpuni rezultati Državne izborne komisije potvrdili rezultate izlaznih anketa.

Tri mandata dobiva SDS Janeza Janše, dva mandata lista desnih parlamentarnih stranaka SLS-NSI, jedan lista “Vjerujem” (Verjamem), oko koje bi se trebala oformiti nova politička stranka i snaga u Sloveniji te jedan mandat DeSUS i SD.

SDS je osvojio 24,89 posto glasova, NSI 16,56, “Vjerujem” 10,46 posto, DeSUS 8,13 te SD 8,1 posto.

Janez Janša nije bio na listi. Protiv njega postoji pravomoćna presuda kojom je osuđen na dvije godine zatvora u korupcijskoj aferi Patria.

Prema toj presudi Janša je 2006. godine, kada je bio premijer, od Patrijinih posrednika prihvatio obećanje da će dobiti novčanu nagradu ako finska tvrtka dobije posao opremanja slovenske vojske oklopnim vozilima, koji je bio vrijedan 278 milijuna eura. 

U Sloveniji, uoči parlamentarnih izbora nakon ostavke premijerke Alenke Bratušek, europski se izbori smatraju testom, javlja Kos.

U Sloveniji je nešto više od 1,7 milijuna slovenskih birača biralo osam zastupnika za EP. Glasovalo ih je 20,96 posto, daleko manje nego 2009., kada je na birališta izašlo 28,37 posto.

To je do sada najslabiji odaziv na europske izbore u Sloveniji, gdje su građani glasovali i 2009. te 2004. godine.

Le Pen traži raspuštanje francuskog Parlamenta

Ultradesna Nacionalna fronta čelnice Marine Le Pen zatražila je u nedjelju raspuštanje francuskog Parlamenta, nakon što su izlazne ankete pokazale da je njezina protuimigrantska i euroskeptična stranka pobijedila na izborima za Europski parlament u Francuskoj.

“Što drugo može predsjednik učiniti nakon ovakvog poraza?”, rekla je Le Pen u stožeru stranke upitana treba li predsjednik Francois Hollande, čiji su vladajući socijalisti osvojili treće mjesto na euroizborima, raspustiti nacionalni Parlament.

“Neprihvatljivo je da Parlament kao predstavničko tijelo francuskog naroda bude tako nereprezentativan”, istaknula je.

Izlazne ankete triju agencija pokazuju da Nacionalna fronta osvaja europske izbore u Francuskoj s 25 posto glasova, a Hollandeovi socijalisti na trećem su mjestu iza stranke desnog centra UMP.

Potvrdi li se rezultat Nacionalne fronte, bit će to prvi slučaj da na nacionalnim izborima pobjedi neka protuimigrantska i protueuropska stranka.

Grčka stranka radikalne ljevice Syriza neznatno vodi pred desnom Novom demokracijom premijera Antonisa Samarasa, pokazuju izlazne ankete u toj državi.

Očekuje se da će Syriza na čelu s Aleksisom Tsiprasom, koji je kampanju gradio na kritici mjera štednje, dobiti između 26 posto i 30 posto glasova, a vladajuća Nova demokracija od 23 posto do 27 posto glasova Grka.

Konzervativci prednjače u Njemačkoj

U Njemačkoj, unatoč vodstvu konzervativaca Angele Merkel, dobar rezultat zabilježila je nova antieuropska stranka AfD, Alternativa za Njemačku, osnovana u proljeće 2013. koja će ući u parlament sa 6,5 posto glasova.

CDU/CSU osvojili su 36,30 posto glasova, SPD 27,40 posto, Zelenima je pripalo 10,50, a AfD-u sedam posto glasova. 

U Austriji stranka ekstremne desnice FPOe, Slobodarska stranka, dobila je čak 20,1 posto u odnosu na 13 posto prije pet godina.

Danska protuimigrantska Narodna stranka dobila je 23,1 posto glasova i tri zastupnička mjesta u Europskome parlamentu, pokazuju ankete. Vladajući socijaldemokrati su osvojili 20,3 posto glasova i tri zastupnika.

I u Finskoj je protuimigrantska i euroskeptična stranka Pravi Finci zabilježila bolji rezultat nego na prošlim izborima.

U Velikoj Britaniji, koja je u četvrtak glasovala prva s Nizozemskom, eurofobni Ukip mogao bi ostvariti povijesni rezulat.

Što se tiče ostalih članica Unije, na izborima u Bugarskoj, Latviji i na Cipru pobjeđuju konzervativci, dok u Rumunjskoj najveće izglede za pobjedu ima lijevi centar.

Konzervativna stranka GERB bivšeg bugarskog premijera Bojka Borisova osvojila je 28,6 posto glasova ili šest od 17 bugarskih mjesta u Europskom parlamentu.

Izbore na Cipru uvjerljivo osvaja vladajuća proeuropska Konzervativna stranka demokratskog sabora koja prema izlaznim anketama dobiva od 36,5 do 39,5 posto glasova, prenose svjetske agencije pozivajući se na ciparsku TV CYBC.

Konzervativci pobjeđuju i u Latviji gdje vladajuća stranka Jedinstvo premijerke Laimdote Straumjume može računati na četiri od osam mandata.

Izlazne ankete u Irskoj pokazuju da su nezavisni kandidati doživjeli značajan uspjeh.

Analiza: Ne iznenađuje rezultat ekstremnih opcija

Višnja Samardžija s hrvatskog Instituta za razvoj i međunarodne odnose rekla je za Al Jazeeru da je zapažen rezultat ekstremno lijevih, desnih i euroskeptičnih stranaka bio očekivan.

Prema njezinim riječima, u Bruxellesu se posebno strahovalo zbog euroskepticizma koji se pojavio zbog ekonomske i financijske krize te visoke nezaposlenosti, pogotovo mladih ljudi.

Pitanje je sada kako će se u Europskom parlamentu u koalicijama ti rezultati amortizirati.

Samardžija je komentirala i izrazito slabu izlaznost u manjim zemljama, poput Hrvatske i Slovenije, rekavši kako se tu prije svega radi o relativno mladim članicama u kojima još traje sazrijevanje europske demokracije.

No, Samardžija je naglasila da su izbori za Europski parlament čak i važniji od nacionalnih parlamentarnih izbora jer sve što se u Bruxellesu događa ima izravan utjecaj na zemlje članice EU-a.

Za nisku izlaznost u Hrvatskoj, kaže Samardžija, ‘krivac’ je i gotovo nevidljiva kampanja te poručuje da bi političke elite trebale objasniti građanima važnost izbora za EP, odnosno da su to izbori pravca u kojem će ići politika Europske unije.  

Očekivana prevlast EPP-a

Europski parlament očekuje promjena u sastavu, a kako su i pokazale ankete, najjača od sedam političkih skupina ostala je Europska pučka stranka (EPP).

Ostvarile su se i procjene analitičara koji su očekivali da će to biti s mnogo manje glasova razlike u odnosu na socijaldemokrate, drugu najjaču skupinu u europarlamentu.

Očekivalo se i jačanje i krajnje ljevice i desnice, ali moguće i stvaranje nove političke skupine.

Kako javlja reporterka Al Jazeere Katarina Drlja, EP je izgubio blizu 60 mjesta u Europskom palamentu, što glavni oponenti, socijaldemokrati, tumače kao poruku birača toj opciji da više ne podržavaju u tolikoj mjeri njihovu politiku.

Ni jedna ni druga najjača politička grupacija u europarlamentu nije zadovoljna izlaznošću na izbore, no istaknuli su zadovoljstvo time što je zaustavljen trend pada izlaznosti jer je ove godine na birališta izašlo 43,11, a 2009. godine 43 posto birača.

Na izborima za Europski parlament birao se 751 zastupnik, a kandidiralo se 16.380 potencijalnih zastupnika raspoređenih na 953 liste.

Postojalo je i 35 individualnih prijava na odvojenim kandidaturama. Najviše je lista, čak 193, bilo na izborima za 74 francuska zastupnika, a sedam lista natjecalo se za šest zastupnika koji će predstavljati Maltu.

Na izbore za 11 hrvatskih predstavnika prijavilo se 25 lista, dok se slovenskih osam zastupnika biralo sa 16 lista.

Danas su na biralištima biti Hrvati, Slovenci, Austrijanci, Belgijci, Bugari, Ciprani, Danci, Estonci, Finci, Francuzi, Nijemci, Grci, Mađari, Talijani, Litavci, Luksemburžani, Poljaci, Portugalci, Rumunji, Šveđani i Španjolci.

Izbori su već ranije završeni u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Irskoj, Češkoj, Latviji, Malti i Slovačkoj, zemljama koje su glasovale od četvrtka do subote.

Izvor: Al Jazeera i agencije