Evropski parlament: Stranka prije nacije

Izbori za Europski parlament počinju za nekoliko dana.

Reporterka Al Jazeere Katarina Drlja istražila je koje su to najveće političke grupe u Europskom parlamentu i kako se donose odluke. 

U posljednjem sazivu Europskog parlamenta bilo je 766 parlamentaraca iz gotovo 200 različitih političkih stranaka.

“Već u nacionalnom parlamentu je teško postići dogovor među različitim političkim skupinama, a ovdje imate još 28 zemalja koje stoje iza svakog člana Europskog parlamenta. Dolaze kao nacionalni zastupnici, izabrani su u svojim zemljama, ali ovdje sjede sa svojim kolegama u formi političkih skupina”, objašnjava Constanze Beckerhoff iz EU parlamenta.

Ista zemlja, različiti stavovi

A u tim skupinama, zastupnike iz različitih zemalja spaja zajednička politička orijentacija stranaka kojima pripadaju.

U proteklom parlamentarnom mandatu bilo ih je sedam. Dvije skupine prednjače – desni centar, okupljen u Europsku pučku stranku, godinama je najjača skupina. Iz nje često dolaze i ključni ljudi Unije.

Posljednjih godina drugi po snazi su socijaldemokrati. Velik broj zastupnika iz iste zemlje ne jamči jedinstven stav i obranu nacionalnih interesa. Njemačka, primjerice, ima ih 96.

“Da, ali 96 Nijemaca nisu homogena skupina. Međusobno su jako različiti u stavovima. Ako usporedite njemačkog konzervativca s njemačkim zastupnikom iz skupine Zelenih, oni imaju ekstremno različita mišljenja. Zeleni iz Njemačke tako vjerojatno nalaze više zajedničkih točaka sa Zelenima iz Slovenije, Slovačke ili Hrvatske nego sa konzervativcima iz svoje zemlje”, tumači analitičar Janis Emmanouilidis.

Kako nikada u povijesti ovog Parlamenta nijedna skupina nije imala apsolutnu većinu, nužna su savezništva nakon brojnih rasprava, dogovora i pregovora.

Palac gore ili dolje znak je pojedinaca ostalim članovima kako bi trebali glasovati. Ali, ne moraju. Novinar Augustin Palokaj sve to izbliza prati 16 godina.

Nacionalni interes

“Sa 11 glasova Hrvatska ne može puno utjecati kada se govori o velikim, važnim stvarima. Recimo, ako EU želi odrediti neke kvote za ribe, sumnjam da bi 11 zastupnika Hrvatske mogli u tome imati tako veliku ulogu da to spriječe”, kaže Palokaj.

Tako se postavlja pitanje mogu li zastupnici uopće zastupati nacionalne interese i ispuniti to što u kampanjama često obećavaju.

“I uz sve te podjele, Europski parlament je s godinama prerastao iz institucije za konzultacije u jednakopravnog partnera kada se donose odluke, što znači da glasovanje eurozastupnika možda nema veliku izravnu nacionalnu težinu, ali itekako utječe na živote više od 500 milijuna građana Unije”, javlja Drlja.

Izvor: Al Jazeera