Krimski Tatari žale se na ruske progone

Stanovnici krimskog poluotoka prije dva mjeseca su glasali za pripajanje Rusiji, no iz manjinske zajednice Tatara žale se da su od tog referenduma pod sve većim pritiskom i da su napadi na njih sve češći. Tatari uglavnom nisu podržali pripajanje Krima Ruskoj Federaciji, pa su nakon toga odnosi između Moskve i te manjinske skupine sve više zategnuti.

Specijal: Kriza u Ukrajini

“Desetljećima je Medžlis, ili Vijeće, bio predstavničko tijelo krimskih Tatara. Pojedini njegovi članovi sada govore kako su pod sve jačim pritiskom novih vlasti na Krimu”, javlja Al Jazeerin reporter Nadim Baba.

Član Medžlisa Abduraman Egiz opisuje kako su ga pretukli navodni pripadnici proruskih snaga za samoobranu i žali se da su Tatari često žrtve napada ili prijetnji.

“Problem je u tome što sam član Medžlisa. Zato je napad privukao toliko pažnje. Policija kaže da svakodnevno ima sličnih slučajeva”, dodaje Egiz.

Vlasti demantiraju progone

Prošlog tjedna je čelnik krimskih Tatara Mustafa Džemilev, koji podupire Vladu u Kijevu, želio doći na Krim, zbog čega su tisuće ljudi pokušale prijeći novu granicu i poželjeti mu dobrodošlicu. Džemilevu prelazak nije odobren. Zabranjen mu je dolazak na Krim idućih pet godina, a mnoge prosvjednike čekaju optužnice.

U međuvremenu su vlasti zaprijetile da će Medžlis proglasiti terorističkom organizacijom. Privremeni premijer Krima Sergej Aksjonov odbacuje tvrdnje da su Tatari žrtve progona.

“Već smo udvostručili sredstva namijenjena krimskim Tatarima. Ove godine će biti potrošeno 15 milijuna eura. To je više nego što su ikada dobili dok je ovo bio ukrajinski teritorij. Također, jedan od članova Medžlisa moj je zamjenik”, tvrdi Aksjonov.

Medžlis mora postojati

Ipak, pojedini tatarski političari i dalje su skeptični te ističu potrebu za postojanjem Medžlisa.

“Naš narod je proveo 50 godina u progonstvu, a zatim se vratio na mjesto na kojem ga nitko nije čekao. Hoće li [ruski predsjednik Vladimir] Putin riješiti sve njihove probleme, slučaj po slučaj?”, pita Ahtem Čijgoz, zamjenik predsjednika Medžlisa.

Međutim, vjerski službenik iz Bahčisaraja Rustem Sulejmanov smatra da ne treba brinuti sve dok vlasti ne pokušaju zabraniti tatarski jezik i tradicije.

“Ne zanima me hoćemo li imati Putina ili ukrajinskog predsjednika. Želim da ljudi imaju mir i pravdu i da budemo priznati kao narod”, kaže Sulejmanov.

Nedavno je otvoreno novo poglavlje krimske povijesti, a kakva će uloga tatarske manjine biti u njemu još nitko ne zna.

Izvor: Al Jazeera