Demonstranti u Lugansku pojačavaju barikade

Proruski prosvjednici pojačali su barikade i pripremili zapaljive bombe u srijedu popodne u zgradi službe državne sigurnosti, koju su zauzeli u gradu Lugansku na istoku Ukrajine, nakon što je vlada u Kijevu upozorila da bi mogla primijeniti silu kako bi uspostavila red.

Ta je zgrada jedna od njih nekoliko u istočnoj Ukrajini koje su zauzeli prosvjednici koji traže regionalne referendume o neovisnosti o Kijevu po uzoru na prošlomjesečni referendum na Krimu, nakon čega se taj crnomorski poluotok pripojio Rusiji.

Glasnogovornik policije je demantirao izvješća da su prosvjednici uzeli taoce u Lugansku, a tu su informaciju negirali i prosvjednici.

Prosvjednici u Donjecku i dalje se nalaze u zgradi regionalnih vlasti, ali su vlasti okončale okupaciju u gradu Harkovu.

Avakov za ‘rješenje krize’ u 48 sati

“Rješenje krize bit će pronađeno u idućih 48 sati”, rekao je ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov novinarima u Kijevu. 

“Za one koji žele dijalog, predlažemo razgovore i političko rješenje. Manjina koja želi sukob dobit će snažan odgovor ukrajinskih vlasti”, istaknuo je Avakov.

Glasnogovornik prosvjednika koji su zauzeli zgradu u Lugansku rekao je da je 50 ljudi tijekom noći napustilo zgradu i da se nastavljaju razgovori o rješavanju krize.

Proruski aktivisti nastavili su postavljati barikade od guma, drvenih sanduka i vreća pijeska. Nekoliko njih imalo je u rukama automatske puške.

“Oni koji su otišli nisu bili spremni ostati i boriti se”, rekao je glasnogovornik i dodao da će se njegovi “vojnici” boriti dok se ne održi referendum o neovisnosti.

Ukrajinska vlada tvrdi da je zauzimanje zgrada dio ruskog plana za podjelu Ukrajine, što Moskva negira.

Zauzetu zgradu napustili deseci

Najmanje 50 osoba napustilo je jutros lokalno sjedište ukrajinske Službe državne sigurnosti (SBU) u Lugansku nakon pregovora prosvjednika i dužnosnika, priopćila je SBU.

Preciziraju kako je riječ o točno 51-oj osobi koja je napustila zgradu bez oružja, ali nije jasno jesu li prosvjednici ili taoci, prenijela je agencija Reuters.

U međuvremenu je ruska agencija Interfax potvrdila da je 56 osoba izašlo iz zgrade SBU-a u Lugansku i da se pregovori između prosvjednika i lokalnih dužnosnika nastavljaju kako bi se “okončala okupacija zgrade”.

Iako je SBU tvrdio kako je zgrada nakon zauzimanja minirana, te da su prosvjednici držali taoce, agencija ITAR-TASS je, pozivajući se na predstavnike proruskih aktivista, javila kako ne postoje taoci u zgradi SBU-a u Lugansku i da prostorije nisu minirane.

Zauzeta zgrada u Lugansku bila je jedna od nekoliko njih u koje su posljednjih dana ušli prosvjednici na istoku Ukrajine, zahtijevajući održavanje referenduma o neovisnosti i pripajanje Rusiji.

Kerry upozorava na ruske agente u Ukrajini

Američki državni tajnik John Kerry oštro je prozvao Rusiju za “očitu umiješanost u destabiliziranje” Ukrajine, slanjem “agenata” u istočne ukrajinske gradove, dodajući kako “stvara kaos” u Donjecku, Harkovu i Lugansku, tražeći povod za vojnu intervenciju.

“Sve što smo vidjeli u proteklih 48 sati od ruskih provokatora i agenata koji djeluju u istočnoj Ukrajini govori nam da su ih poslali tamo odlučni stvoriti kaos”, rekao je Kerry pred američkim Kongresom, dodajući kako će se idući tjedan sastati s ruskim kolegom Sergejem Lavrovim kako bi razgovarali o krizi.

Kerry je još upozorio na to da će SAD, ukoliko Rusija ne promijeni stav u vezi s teritorijalnim integritetom Ukrajine, primijeniti strože ekonomske sankcije, koje su već dogovorene sa europskim saveznicima, a čiji će cilj biti ruski sektori poput energije, bankarstva i rudarstva.

Istodobno su američki zastupnici u Zastupničkom domu najavili da će u godišnji Nacrt zakona o autorizaciji obrane uvrstiti zabranu vojnih kontakata s Rusijom, kao i druge mjere kojima namjeravaju kazniti Moskvu zbog akcija u Ukrajini.

“Neodgovorno je da se Ukrajina suočava s ovakvom situacijom, a da SAD stoji po strani i čak ni ne savjetuju aktivno vojsku”, prenosi Reuters riječi jednog od zastupnika.

Konkretno, pozivaju na prekid uzajamne vojne suradnje Pentagona i ruskih vlasti, te optužuju Rusiju za “zastrašivanje Ukrajine”, zalažu se za širenje NATO-a i zahtijevaju plan za savjetodavnu pomoć ukrajinskoj vojsci.

Ashton za stabilnost Ukrajine

Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku Catherine Ashton ponovila je čvrstu potporu EU-a jedinstvu, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, te pozvala protiv daljnjeg destabiliziranja zemlje, priopćeno je iz njezina ureda.

“Visoka predstavnica poziva protiv daljnje destabilizacije Ukrajine, bez obzira na to dolazi li iznutra ili izvana”, navodi se u priopćenju i ističe da Ashton pažljivo prati zabrinjavajuće događaje u istočnoj Ukrajini, posebice nasilno zauzimanje javnih zgrada u Harkovu, Donjecku i Lugansku.

Ashton je pohvalila ukrajinske vlasti što provode mjere očuvanja zakona i reda na odmjeren način.

Istaknula je da predsjednički izbori idućeg mjeseca trebaju osigurati legitimnu i inkluzivnu platformu, kako bi građani izrazili stajalište o budućnosti Ukrajine, te naglasila kako je od vitalnog značaja da ukrajinske ustavne reforme budu sveobuhvatne i provedene bez odlaganja.

Ukrajinska vlada, dodala je, treba pružiti ruku stanovništvu zemlje, od istoka do zapada, i osigurati da politički procesi, također, odražavaju regionalnu raznolikost i poštivanje ljudskih i građanskih prava.

“Europska unija stoji uz ukrajinsku vladu u naporima da stabilizira situaciju”, navodi u priopćenju Ashton i ističe da će nastaviti diplomatske napore za smirivanjem situacije u Ukrajini.

U tom kontekstu idućeg će se tjedna sastati s ministrima vanjskih poslova SAD-a, Rusije i Ukrajine.

Vijeće EU-a za vanjske poslove razmatrat će najnovije događaje u Ukrajini 14. travnja.

Lavrov poziva na dijalog

U međuvremenu je Ashton telefonski razgovarala sa šefom ruske diplomacije Sergejem Lavrovim o mogućim međunarodnim aktivnostima, kako bi se pronašlo rješenje za krizu u Ukrajini.

Iz ureda ruskog ministra potvrđeno je kako je Lavrov ponovio ruski prijedlog o “širokom dijalogu, koji uključuje sve političke snage i regije, a čiji je cilj postizanje dogovora o ustavnim reformama”.

Rusija već dugo ukazuje na potrebu federalizacije Ukrajine, kako bi neki dijelovi zemlje dobili veću autonomiju, podsjećaju agencije, dodajući kako Moskva tako želi biti sigurna da Kijev neće marginalizirati rusko stanovništvo.

Ukrajina takav ruski plan ocjenjuje kao napor da se razbije zemlja.

EK osniva grupu podrške Ukrajini

Europska komisija osnovat će skupinu potpore Ukrajini, koja će omogućiti koordinaciju financijskog angažmana zemalja članica, vanjskih donatora i MMF-a, doznaje se od europskih izvora.

Informacija o osnivanju skupine službeno će biti objavljena u srijedu, a njezin posao koordinirat će europski povjerenik za proširenje Štefan Fule.

S ukrajinskim vlastima utvrdit će se i koordinirati kakva je pomoć potrebna za stabilizaciju gospodarstva i političke situacije, te će se poduprijeti reforme, izvijestio je isti izvor.

Komisija je u ožujku iznijela plan o velikoj pomoći Ukrajini u iznosu od najmanje 11 milijarda dolara, u obliku zajmova, donacija i trgovačkih beneficija, dok je MMF najavio pomoć u iznosu od 14 do 18 milijarda dolara, čija će isplata ovisiti o brojnim mjerama, primjerice o visini cijena plina.

Rad skupine potpore mogao bi se proširiti na Gruziju i na Moldaviju, koje će uskoro potpisati sporazum o pristupanju s EU-om.

Izvor: Agencije