Amnesty: Jača nasilje nad evropskim Romima

Romi su sve više žrtve nasilja u Europi, a države ne uviđaju problem u dovoljnoj mjeri, tvrdi Amnesty International u izvješću objavljenom povodom Međunarodnog dana Roma.

„Vlade nerado priznaju širinu problema i slabo reagiraju kad se s njim treba boriti“, ocjenjuje Marco Perolini iz svjetske organizacije za zaštitu ljudskih prava.

U Francuskoj ta organizacija dovodi u pitanje ulogu policije, optužene da proganja tu manjinu zatvaranjem 165 romskih naselja, sa približno 20.000 osoba u 2013. godini.

Organizacija optužuje snage reda da ne štite dovoljno Rome i ne traže uvijek krivce za napade na njih.

Amnesty proziva Češku, gdje su skupine krajnje desnice organizirale 2013. nekoliko prosvjeda protiv Roma, što vlasti nisu jasno osudile.

U češkom gradu Duškovu gradonačelnica je čak sudjelovala u jednom od tih prosvjeda, piše Amnesty.

Amnesty u Grčkoj optužuje policiju da nije intervenirala u napadu na romsku zajednicu u Etoliku, na zapadu zemlje, u siječnju 2013. godine.

Pozivaju i druge vlade da kontroliraju policiju, kako ne bi upotrebljavala pretjeranu silu prilikom intervencija u naseljima, da učinkovitije gone počinitelje tih djela rasističkog karaktera, te da vode statistiku o nasilju protiv Roma.

Evropska deklaracija o Romima

Rome je potrebno integrirati u društvo, omogućiti im pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi i stambenom zbrinjavanju, naglašava se u zajedničkoj Deklaraciji usvojenoj na konferenciji predsjednika parlamenata Europske unije u Vilniusu.

U Deklaraciji usvojenoj povodom Međunarodnog dana Roma predsjednici 28 parlamenata država članica EU-a ističu kako u Europi živi između 10 i 12 milijuna Roma, od čega su polovica državljani Europske unije.

Predsjednici europskih parlamenata navode kako je uključenost Roma u društvo zajednički interes cijele Europske unije i država članica, ali da odgovornost za provedbu mjera snosi svaka članica za sebe, uzimajući u obzir različite okolnosti u pojedinim državama, te da romska manjina ne čini homogenu skupinu.

Cilj strategije svake države članice mora biti prihvaćanje Roma i njihova integraciju u društvo, pri čemu je neophodno omogućiti im pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstenoj skrbi i pristup stambenom zbrinjavanju.

U dokumentu usvojenom na inicijativu Austrije izražava se zabrinutost činjenicom da se Romi svakodnevno suočavaju s predrasudama, netolerancijom, diskriminacijom i društvenom izolacijom, te da žive kao marginalizirana skupina u iznimno teškim socijalnim i ekonomskim uvjetima.

Predsjednica Parlamenta Austrije Barbara Prammer naglasila je kako se u mnogim državama EU-a od početka gospodarske krize pogoršao status Roma.

„Ne samo da žive u siromaštvu, na margini društva, u slumovima, bez pristupa tržištu rada, nego su često i meta napada i rasizma“, naglasila je Prammer.

Posebno je naglasila težak položaj žena i mladih u romskoj populaciji, te dodala kako su „Romkinje uglavnom žrtve nasilja i eksploatacije poput traffickinga, često i unutar svoje etničke grupe“.

Ključ rješenja problema je u obrazovanju, kazala je Prammer i naglasila da u tom segmentu Romima treba biti omogućen jednak pristup.

„Radimo zajedno na osiguranju sigurnog i dostojanstvenog života za sve građane Europske unije i naglasimo to danas na Međunarodni dan Roma“, zaključila je Prammer.

Austrijski Romi, inače, smatraju da se nedovoljno zastupljeni u Europskoj uniji, te zahtijevaju da se formira institucija europskog povjerenika za nacionalne manjine, u čijem fokusu rada bi bili Romi, ali i izbjeglice iz kriznih regija.

Odluka da se 8. travnja obilježava kao Svjetski dan Roma donesena je na prvom svjetskom kongresu Roma, održanom u Londonu 1971. godine, kada je za romsku himnu proglašena pjesma „Ðelem, đelem“. Za romsku zastavu prihvaćena je zastava s kotačem kao središnjim simbolom.

Svjetski dan Roma je ustanovljen kako bi se ukazalo na težak položaj romske populacije i da bi se države u kojima žive potaknule da obrate posebnu pozornost na unapređenje njihovog položaja.

Izvor: Agencije