Proruske snage zauzele zgradu vlade u Lugansku

Stotine pripadnika proruskih snaga su upale u sjedište regionalne vlade u Lugansku, gradu na istoku Ukrajine, a da im pritom policija nije pružila otpor, potvrdile su ukrajinske vlasti.

Maskirani ljudi s metalnim štitovima ušli su u zgradu, dok su drugi porazbijali prozore i podigli rusku zastavu.

Kijev je gotovo u potpunosti izgubio kontrolu nad svojim policijskih snagama u dijelovima istočne Ukrajine, gdje su proruski aktivisti zauzeli zgrade Vlade u Donjecku i još nekoliko manjih gradova, prenose agencije.

„Regionalno vodstvo ne kontrolira svoju policiju, a lokalna policija ne čini ništa“, potvrdio je Stanislav Rečinski, pomoćnik ministra unutarnjih poslova na konferenciji za novinare.

Prosvjednici, koji tvrde da ih nova prozapadna vlast u Kijevu ne reprezentira na pravi način, pozvali su policiju da preda oružje.

Proruske snage zauzele su i zgradu lokalnih sigurnosnih službi te televizijski centar u Lugansku.

Na sjedište lokalne policije čak su otvorili vatru iz automatskog oružja te bacali šok bombe kako bi primorali policiju da preda oružje.

U međuvremenu je privremeni ukrajinski predsjednik Oleksandr Turčinov uputio teške kritike policijskim snagama na istoku zemlje, optužujući ih za neaktivnost, bespomoćnost i „u nekim slučajevima kriminalno izdajništvo“.

Pozvao je „ukrajinske patriote“, naročito one koji žive u kriznim područjima Donjecka i Luganska te imaju vojnog iskustva, da se prijave kao dragovoljci za pomoć policijskim snagama.

Ustavne promjene prije izbora

Čelni ljudi Ukrajine založili su se, na sjednici Parlamenta, za brzu provedbu ustavnih reformi sa ciljem očuvanja jedinstva zemlje.

Parlamentarcima je upućen poziv da podrže promjene koje se odnose na prava upotrebe ruskog jezika i jačanja ovlasti regija.

Za poticanje na nemire i agresiju na istoku zemlje ponovno je optužena Rusija.

„Jedno od glavnih pitanja ustavnih reformi je šira lokalna samouprava. Bez toga nećemo biti u mogućnosti izgraditi jake regije u jakoj državi“, poručio je predsjednik Turčinov.

„Gotovo da nemamo vremena, jer će se predsjednički izbori održati 25. svibnja. Prije tog datuma zemlja mora vidjeti ustavne promjene. Do tada sve političke snage trebaju, Ustavom propisanom većinom, postići konsenzus i izglasati Ustav u Parlamentu“, dodao je privremeni premijer Arsenij Jacenjuk.

Al Jazeerina reporterka Mirjana Hrga javlja kako je ukrajinsko Vijeće za nacionalnu sigurnost odobrilo održavanje referenduma o budućem ustroju Ukrajine, te zatražilo da se razmotri na koji će način referendum biti održan.

„Referendum ne može biti proveden, jer ga mora raspisati predsjednik, a Ukrajina ima privremenog predsjednika. Stoga je pred Ukrajinom zadatak da pronađe modalitet za provedbu sveukrajinskog referenduma. No, podržavaju ga uglavnom svi“, dodaje Hrga.

Ponovila je kako postoji ideja da se održi u isto vrijeme kadi prvi krug predsjedničkih izbora, 25. svibnja, ali nije jasno kako će to biti učinjeno.

Na drugoj strani, proruski orijentirane regionalne vlasti „vrlo su brze i konkretne“, pa će Donjecka regija imati referendum o samostalnosti za manje od dva tjedna.

Kerry: Zajedno protiv promjene granica

Američki državni tajnik John Kerry poručio je Rusiji, govoreći na konferenciji pod nazivom „Europa cijela i slobodna“ u Washingtonu, kako će NATO braniti svaki komad teritorija, jer se ne može osvojiti nijedan dio neke zemlje koja je članica tog saveza.

„Treba hladne glave sagledati stvarne prijetnje koje još postoje u svijetu, a kriza u Ukrajini nas poziva na našu glavnu zadaću – zaštititi teritorij. Kriza u Ukrajini je poziv na buđenje. Europljani pokušavaju 20 godina Rusiju integrirati u Europu, pomagali smo da uđu u WTO, ali Putinova Rusija igra drugim pravilima i želi promijeniti sigurnosni zemljovid Srednje i Istočne Europe“, upozorio je Kerry.

Pozvao je saveznike na jedinstvo i zajedničko suprostavljanje „onima koji žele mijenjati granice na silu“. „Zajedno moramo nastaviti davati potporu Ukrajini kroz ekonomsku pomoć, slobodne izbore i protukorupcijske akcije“, rekao je Kerry.

Po njemu, Rusi „nisu poduzeli niti jedan jedini korak da ispune dogovoreno u Ženevi“. „Ništa nisu poduzeli. Čak su eskalirali krizu dalje i dublje. Rusi su angažirani na istoku Ukrajine. To je sada svima jasno“, konstatirao je Kerry demantirajući da je CIA umiješana u ukrajinska događanja.

Najavio je i realizaciju trećeg kruga sankcija za Rusiju, te poručio kako će SAD i saveznici podržati Ukrajinu.

Kriza u Ukrajini glavna je tema dvodnevnog summita posvećenog desetogodišnjici velikog proširenja NATO-a i Europske unije.

Proširen popis sankcioniranih

Europsko vijeće objavilo je imena 15 ruskih dužnosnika koja su dodana na popis osoba kojima je zbog poticanja separatizma u Ukrajini zabranjeno putovanje i poslovanje u Europskoj uniji.

Na vrhu liste je potpredsjednik Vlade Rusije Dimitrij Kozak, a slijedi kontraadmiral Oleg Belavencev, koga je predsjednik Vladimir Putin postavio za svog predstavnika na Krimu.

Na popisu su i potpredsjednica Dume Ljudmila Švecova, načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov i nekoliko vođa separatističkih snaga u Ukrajini, uključujući zapovjednika obrane Slavjanska, pukovnika Igora Strelkova.

Zapadni mediji tvrde da je pravo ime Strelkova Igor Gurkin i da je visoki časnik ruske vojne obavještajne službe.

Ovim se broj ruskih dužnosnika kojima je EU uveo sankcije popeo na ukupno 48 osoba.

Za razliku od američke „crne liste“, koja je objavljena u ponedjeljak, među sankcioniranim osobama na europskoj listi nema direktora velikih ruskih poduzeća i banaka.

Izvor: Al Jazeera i agencije