Krimski Tatari zbog straha u noćnim patrolama

Uoči 16. marta za kada je najavljen referenduma na kojem će se Krim izjasniti o pripajanju Rusiji, raste napetost u Ukrajini.

U nekoliko gradova širom zemlje održani su masovni proruski, kao i protesti podrške Vladi u Kijevu. Najveća okupljanja zabilježena su u glavnom gradu te u Donjecku i Simferopolju.

Krimski dužnosnici odbijaju bilo kakvu mogućnost dijaloga sa novom državnom Vladom jer je smatraju nelegitimnom. Autonomne vlasti tvrde da im je Kijev blokirao račune.

Krimski Tatari, koji su podžali proevopske proteste u Kijevu i koji su tradicionalno antiruski orijentirani, strahuju kako bi ponovno mogli biti žrtve u slučaju izbijanja sukoba sa Rusijom. Oni se protive održavanju referenduma i s posebnom pažnjom biraju svoje korake, kako ne bi isprovocirali prisutne ruske vojnike.

Bahčisaraj je bivši glavni grad nekadašnjeg Tatarskog carstva na Krimu. Tatari su nekada činili većinu stanovništva ovog poluotoka.

Međutim, nakon ruskog anektiranja Krima u 18. stoljeću i Staljinovih masovnih deportacija 1944. godine, danas ih je samo 12 posto.

Zbog rastućih tenzija pažljivo postupaju.

„Narodna skupština krimskih Tatara zabranila je sve aktivnosti koje bi mogle biti shvaćene kao provokacija, jer mi uvijek nastojimo svoje ciljeve ostvariti mirnim putem”, kaže Mustafa Ali, zastupnik u Narodnoj skupštini krimskih Tatara.

Lokalnim vlastima na Krimskom polutotoku ne priznaju legitimitet. Njihove odluke i poteze smatraju nelegitimnim.

„Ja sam za ostanak Krima u sastavu Ukrajine. Mi, obični ljudi, živimo jedni pored drugih i nema nikakvog razloga da se taj suživot ne nastavi. Političari su ti koji zatežu odnose”, kaže krimski Tatar Rasul Rifat.

Zbog lošeg historijskog iskustva sa Rusima, Tatari su lojalni ukrajinskim vlastima.

Čvrsto su podržali proevropske demonstrante u Kijevu. Međutim, smatraju da najavljenim referendumom o statusu poluotoka neće biti zaštićena njihova prava i interesi.

„Referendum neće biti zakonit, jer se kosi sa ukrajinskim ustavom, a naročito zbog toga što će se održati pod pritiskom Rusije. Ljudi na Krimu se plaše ruskih trupa”, kaže Anvar Omarov, zastupnik u Narodnoj skupštini krimskih Tatara u Bahčisaraju.

Prijavljeno je nekoliko slučajeva da su, navodno, ruske grupe obilježavale tatarske kuće. To je izazvalo strah u ovoj zajednici.

Kako bi se zaštitili od mogućih provokacija, tatarski mladići su, uz podršku Narodne skupštine krimskih Tatara, organizirali noćne patrole.

Masovne deportacije predaka i dalje su veoma prisutne u njihovom kolektivnom sjećanju. Strahuju da bi se to moglo ponoviti i zato insistiraju da se ova kriza – riješi na miran način.

Razgovor Obame sa evropskim liderima

Američki predsjednik Barack Obama razgovarao je sinoć telefonom s nekoliko evropskih čelnika o krizi u Ukrajini, objavila je Bijela kuća.

Obama je treći put ove sedmice o tome razgovarao s britanskim premijerom Davidom Cameronom i drugi put s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom.

Navodi se da su Obama i Hollande upozorili kako bi protiv Rusije mogle biti upotrijebljene “nove mjere”, ako se ne postigne očekivani napredak u rješavanju krize u Ukrajini.

Složili su se da Rusija što prije treba povući svoje vojne trupe koje je poslala na poluotok Krim i učiniti sve kako bi se tamo omogućio pristup međunarodnim posmatračima.

Obama i Hollande su se, također, složili kako je potrebno što prije prihvatiti formiranje kontaktne grupe, kako bi se riješila kriza u Ukrajini, te naglasili da referendum o priključivanju Krima Rusiji, zakazan za 16. mart, nema nikakvu pravnu osnovu.

Odbrambene obaveze

Američki predsjednik je, također, razgovarao sa italijanskim premijerom Matteom Renzijem, što je njihov prvi razgovor o toj temi, a prije toga i sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Uz to, konferencijski poziv uputio je prvi put i čelnicima baltičkih republika. U razgovoru sa litvanskom predsjednicom Dalijom Grybauskaite, letonskim predsjednikom Andrisom Berzinsom i estonskim predsjednikom Toomasom Hendrikom Ilvesom ponovio je “nepokolebljivu predanost” Sjedinjenih Američkih Država odbrambenim obavezama prema drugim članicama NATO-a.

Baltičke republike članice su NATO-a i jako su zabrinute zbog poteza ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini, jer su i same nekad bile dio Sovjetskog Saveza i imaju značajne ruske manjine.

Kerryijev poziv Moskvi na suzdržanost

SAD je ove sedmice poslao još šest lovaca F-15 za nadzor zračnog prostora na Baltiku. SAD u toj deset godina staroj misiji NATO-a već učestvuje sa četiri aviona tog tipa.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov razgovarao je telefonom sa američkim državnim sekretarom Johnom Kerryjem o političkoj situaciji u Ukrajini, javila je Anadolija.

Kerry je kazao kako će “bilo koji korak Rusije ka aneksiji Krima zatvoriti vrata diplomatiji”, rekao je zvaničnik State Departmenta.

On je naveo da je američki državni sekretar pozvao Moskvu “na suzdržanost”.

Američke vlasti navode kako su se dvojica čelnika dogovorila da nastave intenzivne kontakte u cilju rješavanja političke krize u Ukrajini.

Razgovor je uslijedio samo dan nakon što je Lavrov upozorio Kerryija da SAD ne “provodi preubrzane akcije protiv Rusije”.

“To bi moglo ugroziti odnose Rusije i SAD-a”, rekao je tada Lavrov.

Izvor: Agencije