Posmatrači OSCE-a opet spriječeni u dolasku na Krim

Prilikom pokušaja međunarodnih posmatrača da uđu na Krim ispaljeni su hici upozorenja. Posmatrači OSCE-a su bili prisiljeni otići s kontrolne tačke na kojoj se ulazi na poluotok.

Proruski premijer Krima Sergej Aksjonov izjavio je da referendum o krimskom pridruživanju Rusiji 16. marta niko ne može zaustaviti.

Ponovo je bilo pokušaja preuzimanja jedne ukrajinske kasarne kod Sevastopolja. Prema agenciji Reuters, ruski vojnici su istjerali nekoliko ukrajinskih vojnika iz njihovih stanova na istočnom dijelu Krima i prisilili ih da odsele s porodicama usred noći. Serhij Astakov, pomoćnik ukrajinskih čuvara na granici, rekao je da je na Krimu sada 30.000 ruskih vojnika, a Pentagon procjenjuje da ih ima otprilike 20.000.

U Simferopolju, glavnom gradu Krima, okupilo se približno 500 pristalica Vlade Ukrajine, javlja Anadolija.

Okupljeni su održali proteste ispred komande pomorskih snaga Ukrajine kako bi izrazili nezadovoljstvo slanjem ruskih trupa u taj dio zemlje.

Prema riječima okupljenih, povremeno su zabilježeni verbalni sukobi između proukrajinskih i proruskih pristalica.

U Autonomnoj Republici Krim 27. februara 2014. godine naoružane jedinice u vojnim uniformama bez nacionalnog simbola okupirale su zgradu Parlamenta i Predsjedništva.

Kasnije je utvrđeno da su vojnici u uniformama bez nacionalnih obilježja, koji su opkolili postrojenja sigurnosnih snaga Ukrajine, zapravo ruski.

Evakuirana Ambasada Poljske

Ministar vanjskih poslova Poljske Radoslav Sikorski rekao je danas da je ta zemlja evakuirala konzulat na Krimu zbog aktivnosti ruskih snaga.

“Zbog ometanja ruskih snaga, nerado smo evakuirali naš konzulat na Krimu”, rekao je.

Poljski konzulat nalazi se u Sevastopolju, gdje su stacionirane ruska Crnomorska flota i ukrajinska mornarica.

“Previše laži”

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov zatražio je od Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) da provede istragu kako bi se pronašli krivci za smrt više desetaka osoba u Kijevu u snajperskom napadu prošlog mjeseca, naglašavajući da se istina više ne može “skrivati”.

Lavrov je dao izjavu u subotu nakon što je prošle sedmice objavljen sadržaj telefonskog razgovora visoke predstavnice EU-a za vanjsku politiku Catherine Asthon i estonskog ministra vanjskih poslova u kojem on u povjerenju kaže da je ukrajinska opozicija možda umiješana u te napade.

“Najnovije informacije o tom slučaju navodnih snajpera više se ne mogu skrivati”, rekao je Lavrov na konferenciji za novinare s kolegom iz Tadžikistana.

“Predložili smo da OSCE provede objektivnu istragu o tom slučaju i učinit ćemo sve da se utvrdi istina”, dodao je.

“Ima previše laži koje su se predugo iskorištavale da bi se evropska javnost krivo usmjerila i koje se nisu temeljile na činjenicama”, rekao je Lavrov, dodavši da je Rusija spremna na pošten i ravnopravan dijalog sa stranim silama.

“Spremni smo na pošten, ravnopravan i objektivan dijalog s našim stranim partnerima kako bismo čitavoj Ukrajini pomogli da izađe iz krize”, rekao je Lavrov u subotu na konferenciji za novinare s kolegom iz Tadžikistana, prenosi AFP.

Protesti u Donjecku

Zapadne zemlje su interventnu policiju smijenjenog predsjednika Viktora Janukoviča optuživale za nasilje u kojem je u februaru u Kijevu poginulo više desetaka ljudi.

Rusija se na taj telefonski razgovor estonskog ministra vanjskih poslova Urmasa Paeta i Cahterine Ashton, koji se prisluškivao, pozvala kako bi potkrijepila tvrdnju da je nova ukrajinska vlada sastavljena od “opasnih ekstremista”.

U tom telefonskom razgovoru koji se vodio 26. februara estonski ministar kaže Ashton, prema izvorima u Kijevu, da su “isti snajperisti ubijali ljude na obje strane”, među demonstrantima i policijom.

Proruski orijentirani stanovnici Donjecka u subotu su izašli na ulice tog grada, uporišta ruske manjine na istoku Ukrajine, dok se ne smiruje napetost između ukrajinskih i ruskih vojnika koji kontroliraju Krim, gdje je mjesni parlament odlučio otcijepiti se od Kijeva.

Više od hiljadu demonstranata okupilo se blizu podneva na Lenjinovu trgu, noseći zastave “Kijevske Rusije” (Kijevska Rus), historijske kolijevke ukrajinske, ruske i bjeloruske države.

“Miroljubivi smo i želimo mir”, rekla je za AFP penzionerka Larisa Kukovina. “Želimo referendum i pripojenje Rusiji, jer je životni standard ondje viši nego kod nas. Živimo u bijedi”, dodala je.

Stanje je i dalje napeto na Krimu, gdje su u petak, drugi dan zaredom, naoružane maskirane osobe s ruskim zastavama spriječile vojne promatrače OESC-a da uđu na taj poluotok.

Zadaća posmatrača je pokušati smanjiti napetost na Krimu, gdje je mjesni parlament odlučio otcijepiti se od Kijeva i 16. marta organizirati referendum o pripojenju Krima Rusiji.

Hagel hvali uzdržanost ukrajinske vojske 

Šef Pentagona Chuck Hagel pohvalio je ukrajinskog kolegu, ministra odbrane Igora Tenjuha, zbog, kako je rekao, zadivljujuće uzdržanosti koju je ukrajinska vojska pokazala u sporu s Rusijom.

U telefonskom razgovoru s Tenjuhom Hagel je ponovio da Washington snažno podržava suverenitet Ukrajine, saopštio je admiral John Kirby, portparol Pentagona.

“Pohvalio je držanje i uzdržanost ukrajinskih oružanih snaga, koje nisu dozvolile da situacija eskalira”, rekao je novinarima.

Pentagon je, takođe, potvrdio vijesti da je Rusija, tokom protekle sedmice, poslala još vojnika na Krim. Njihov tačan broj se ne zna, ali je “jasno da ih ima više hiljada”, rekao je Kirby i dodao da otprilike iznosi barem 20.000.

Kirby, međutim, nije precizirao da li ta procjena uključuje i kontingent ruske mornarice stacioniran na Krimu prije krize, ali je dodao da su od broja vojnika važnije akcije koje vojska preduzima.

Raspoređivanje ruske vojske je “čisto kršenje” ruskih međunarodnih obaveza, uključujući i sporazum s Ukrajinom, dodao je.

Rekao je i da će Hagel razmotriti Tenjuhovu molbu da vojska Sjedinjenih Američkih Država pruži pomoć Ukrajini u tehničkim savjetima i humanitarnim operacijama.

Maduro podržao Janukoviča

S druge strane, predsjednik Venecuele Nicolas Maduro izrazio je podršku opozvanom ukrajinskom kolegi Viktoru Janukoviču, naglasivši da je žrtva državnog udara provedenog uz pomoć SAD-a.

Još je rekao da nove vlasti u Kijevu predstavljaju prijetnju za jedinstvo Ukrajine, stabilnost regiona i suverenitet Rusije.

“Maduro ne priznaje državni udar koji su u Ukrajini provele ekstremističke grupacije, po strategiji koju su spolja promovisale Vlada SAD-a i njeni saveznici u NATO-u”, stoji u saopštenju.

U petak je Krimski parlament objavio na internetskim stranicama referendumski listić kojim će pred građane 16. marta postaviti dva pitanja – prvo: Da li ste za ujedinjenje sa Ruskom Federacijom?; i drugo: Da li ste za vraćanje na Ustav Republike Krim iz 1992. godine i status Krima kao dijela Ukrajine?

Reporterka Al Jazeere Katarina Drlja javila je iz Kijeva kako su ukrajinske vlasti poručile da će “pokušati spriječiti održavanje tog referenduma sa svim što im stoji na raspolaganju”.

Izvor: Al Jazeera i agencije