Parlament Krima izglasao priključenje Rusiji

Parlament Krima jednoglasno je izglasao priključenje Rusiji, a zvaničnici su od Moskve tražili razmatranje njihovog zahtjeva.

“Ovo je naš odgovor na nered i bezakonje u Kijevu”, rekao je za AP Sergej Šuvainikov, član Parlamenta Krima.

Krimski parlamentarci donijeli su odluku kojom traže od Rusije da razmotri zahtjev o priključenju Krima.

Zamjenik premijera Krima Rustem Temirgalijev rekao je da će referendum o statusu regije biti održan 16. marta, javljaju ruski mediji.

Dodao je da će se od glasača tražiti da odgovore na referendumsko pitanje – žele li da Krim ostane dio Ukrajine ili da se pridruži Ruskoj Federaciji, prenosi ruska agencija RIA Novosti.

Temirgalijev poručuje da su ukrajinski vojnici na Krimu okupatori i  moraju se predati, a onda i napustiti to područje.

Predsjednik ruske zajednice na Krimu Sergej Tsekov rekao je kako ovakva odluka znači da Krim ne želi biti samo autonomna republika, već želi obnoviti svoje jedinstvo sa Rusijom.  

“To znači da smo se ponovno ujedinili sa svojom matičnom zemljom od koje smo tako dugo odvojeni. Ponovno smo dio Ruske Federacije. Siguran sam da će građani Krima biti sretni zbog toga i da će ovu odluku pozdraviti aplauzom. Također sam siguran da će većina stanovnika Krima podržati ovu našu odluku na referendumu”, rekao je.

Reporterka Al Jazeere Katarina Drlja javlja kako nova ukrajinska vlast odluku o priključenju Krima Rusiji smatra ilegalnom, te kaže da se takva odluka može donijeti samo na nacionalnom nivou.

Obama: Prekršeno međunarodno pravo

Predsjednik SAD-a Barack Obama rekao je da je najavljeni referendum na Krimu suprotan međunarodnom pravu i Ustavu Ukrajne.

Naglasio je da svaki dogovor mora uključivati legitimne vlasti Ukrajine te da postoje načini kako se trenutna kriza može riješiti, a da budu ispoštovani i interesi Rusije.

“Pustiti međunarodne posmatrače na teritoriju cijele Ukrajine, uključujući i Krim, kako bi se osiguralo poštivanje prava svih državljana Ukrajine, uključujući i Ruse. Početi konsultacije između Rusije i Ukrajine uz učešće međunarodne zajednice. Rusija treba zadržati svoja prava na baze na Krimu, koja proizilaze iz bilateralnih sporazuma, a koja poštuju suverenitet Ukrajine. Svijet bi trebao podržati narod Ukrajine, posebno pred izbore u maju.”

Obama je naredio uvođenje sankcija pojedincima odgovornim za podrivanje demokratskih institucija u Ukrajini, izvijestili su ranije u četvrtak iz Bijele kuće.

Vizna ograničenja odnose se ne samo na ukrajinske, nego i ruske zvaničnike, kao i pojedince na Krimu koji, prema njihovom mišljenju, prijete sigurnosti Ukrajine.

Ova naredba otvara mogućnost SAD-u da sankcioniše sve koje smatra odgovornima za destabilizaciju Ukrajine, navodi se u saopštenju.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov poručuje da sankcije SAD-a neće pridonijeti konstruktivnom rješenju, nego će samo povećati pritisak.

Neki analitičari kažu da bi eventualne sankcije Rusiji oštetile i evropske kompanije, jer je Rusija veoma važno tržište za EU, javlja iz Moskve reporter Al Jazeere Saša Delić.

Interpol razmatra potjernicu za Janukovičem

Interpol je saopštio da razmatra zahtjev ukrajinskih vlasti za izdavanje takozvane crvene potjernice za hapšenje bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča koji je nedavno svrgnut i otišao iz zemlje.

“Zahtjev ukrajinskih vlasti za Interpolovu crvenu potjernicu ili međunarodnu potjernicu za hapšenje Viktora Janukoviča po optužbama, uključujući zloupotrebe ovlasti i ubistva, je primljen”, saopšteno je iz Interpola.

Zahtjev iz Ukrajine primljen je 5. marta.

U Moskvi se priprema zakon kojim bi se zamrznula imovina zapadnih kompanija u Rusiji, što bi značilo nemjerljivu štetu.

EU suspendovao pregovore o bezviznom režimu

Lideri zemalja članica Evropske unije na samitu u Briselu suspendovali su bilateralne pregovore o bezviznom režimu i o novom sporazumu sa Rusijom.

Članice Evropske unije, koje su ujedno i članice G8, odlučile su da ne učestvuju u pripremama samita te grupe, koji u junu treba biti održan u Sočiju.

Ukoliko ne bude napretka u pregovorima sa Ukrajinom, Rusija bi se uskoro mogla suočiti sa zamrzavanjem imovine i zabranom putovanja, upozoravaju lideri Evropske unije.

Njemačka premijerka Angela Merkel saopštila je poslije samita da je raspisivanje referenduma na Krimu nezakonito.

Dodala je da će se Rusija suočiti sa dodatnim sankcijama ako ne napravi pomak u političkom dijalogu.

“Ukoliko kontakt grupa ne bude formirana ili ako bude formirana, ali ne bude rezultata, onda bi trebala biti uvedena vizna ograničenja za određene ljude, biti zamrznuti imovina i računi osobama koje se mogu povezati sa događajima u Ukrajini. U koordinaciji smo sa Sjedinjenim Američkim Državama u vezi sa ovim mjerama. Naš stav je da ovo tijelo za koordinaciju mora početi sa radom u narednih nekoliko dana, a ne nekoliko sedmica. Ako se stvari ne budu odvijale po očekivanom kursu, onda ćemo se ponovno sastati i usvojiti mjere koje sam spomenula”, rekla je.

Posmatrači OSCE-a zaustavljeni na Krimu

Najavu referenduma na Krimu članovi misije OSCE-a ocijenili su potencijalnom opasnošću za izazivanje novih sukoba na tom području. Posebno delikatnim smatraju položaj Tatara, te najavljuju da će njih posebno pratiti u narednom periodu.  

“Utisak je da situacija na prvi pogled izgleda mirno, zapravo normalno, kada se krećete ulicama. Ipak, situacija je ekstremno napeta i smatram da je pravo čudo da je krvoproliće do sada izbjegnuto, posebno zbog političke situacije i velikog prisustva vojske”, rekao je član misije OSCE-a Tim Guldimann.

Neidentifikovana grupa ljudi, obučena u vojne uniforme, spriječila je članove posmatračke misije OSCE-a da uđu na Krim, izjavio je ministar odbrane Poljske Tomasz Siemoniak. Bili su prinuđeni vratili se na jug Ukrajine.

Misija je jučer napustila Krim, nakon incidenta sa njihovim članom Robertom Serryjem, kojem su proruski demonstranti prijetili.

“Članovi misije su privedeni, ne mogu ići dalje. Sletjeli su u Odesu, a odatle su automobilom krenuli u pravcu Krima, ali su ih privele nepoznate osobe u uniformama”, rekao je Siemoniak novinarima.

U Kijevu je u toku istraga o ubistvima demonstranata i djelovanju snajperista. Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je glavni fokus na identifikaciji odgovornih te otkrivanju ko im je zapovijedao.

Drlja javlja kako istragu otežava činjenica da su aktivisti očistili centralni kijevski trg i najvjerovatnije uništili dobar dio dokaza.

Rasmussen: Prijetnja sigurnosti Evrope

Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen i predsjednik prelazne vlade Ukrajine Arsenij Jacenjuk zatražili su od Rusije da povuče vojsku u kasarne i prestane se miješati u unutrašnje stvari Ukrajine.

“Rusija je narušila ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet, čime krši svoje međunarodne obaveze i osnovne principe međunarodnog prava”, poručio je Rasmussen na zajedničkoj konferenciji za novinare u Briselu.

Istakao je da ukrajinska kriza ima “ozbiljne implikacije” na euroatlantsku sigurnost i pozvao Rusiju da povuče trupe u kasarne i suzdrži se od budućih intervencija na tlu Ukrajine.

“Ovo je najveća prijetnja sigurnosti Evrope od Hladnog rata”, konstatovao je Rasmussen, naglašavajući da se kriza mora rješavati isključivo političkim dijalogom.

“Rusi su ovo počeli, oni trebaju ovo i okončati”, rekao je Jacenjuk, dodajući da “vojna opcija nije na stolu”.

Upitan hoće li njegova zemlja zatražiti prijem u NATO, Jacenjuk je odgovorio da “to zasad nije na radaru”.

Ukrajinski premijer je rekao kako je od NATO-a zatražio “tehničku i humanitarnu pomoć” te da je pozvao Rasmussena da što prije posjeti Kijev. 

Sankcije za Janukoviča

Evropska unija je u četvrtak rano ujutro saopštila da se sankcije koje je uvela Ukrajini odnose i na predsjednika Viktora Janukoviča, objavivši zvanično imena i ostalih osoba na koje se odnosi ta krivična mjera.

Saopštila je da sankcioniše18 funkcionera bivšeg ukrajinskog režima i da zamrzava sredstva koja su pronevjerili.

Na listi su, pored Janukoviča, njegovi najbliži saradnici, među njima bivši ministar unutrašnjih poslova, pravde, državni tužilac, šef sigurnosnih službi i Janukovičev sin.

Sankcionisani su još bivši premijer Ukrajine Mikola Azarov i njegov sin, prenio je AP.

U službenom listu EU-a objavljeno je da su “sva sredstva i privredni resursi koji pripadaju ljudima na popisu, ili ih kontrolišu, sada zamrznuti u svih 28 zemalja Unije”.

Ovo je odluka koju su prošli mjesec donijeli ministri vanjskih poslova EU-a, kao odgovor na pad ukrajinske vlade i Janukovičevog bijega u egzil, nakon krvavog obračuna s demonstrantima u kojem je ubijeno više od 80 ljudi.

Ukrajinski novi premijer Arsenij Jacenjuk kazao je da je Janukovič tokom tri godine mandata pronevjerio 37 milijardi dolara. EU pojašnjava da je Janukovičeva imovina zamrznuta zbog “povezanosti s pronevjerom ukrajinskih državnih finansija i njihovim prebacivanjem izvan Ukrajine”.

Među ostalim poznatim imenima čija su sredstva zamrznuta su: bivši ukrajinski glavni državni sekretar Viktor Pshonka, bivši šef službe sigurnosti Oleksandar Jakjimenko i bivša ministrica pravosuđa Olena Lukaš. Na popisu su i sinovi Janukoviča i Azarova.

Tenzije na Krimu i dalje su prisutne. Naoružane trupe, za koje se vjeruje da su ruske, preuzele su kontrolu nad svim institucijama, važnim putevima i aerodromima, na način koji Zapad smatra kršenjem međunarodnog prava.

Ukrajinska policija preuzela je kontrolu nad zgradom Regionalne vlade u istočnom gradu Donjecku, dan nakon što su je zauzeli proruski demonstranti i razvili na njoj rusku zastavu nakon sukoba u gradu.

Izvor u lokalnoj policiji rekao je za AFP da je policija uhapsila 75 ljudi, ali je negirao da je jedan od uhapšenih proruski biznismen i vođa protesta Pavel Gubarev.

Zastava Ukrajine danas se ponovno vije iznad zgrade Regionalne vlade u istočnom gradu Donjecku, iz koje su jučer istjerani proruski demonstranti.

Zgrada je napuštena jer je policija saopštiila da je u njoj postavljena bomba.

Donje spratove zgrade u ponedjeljak su zauzeli sljedbenici Pavela Gubareva, vlasnika jedne marketinške kompanije iz Donjecka, koji je sebe proglasio “narodnim guvernerom”. Tražio je da ta ta oblast prekine veze sa Kijevom i da sva kontrola nad regionalnim snagama sigurnosti bude prepuštena njemu.

Oni su u ponedjeljak zabarikadirali zastupnike u zgradi i zahtijevali da usvoje zakon o referendumu o regionalnoj autonomiji.

Za Gubarevom je policija jučer raspisala potjernicu.

Jacenjuk za sporazum s EU-om

Ukrajina je spremna potpisati sa EU-om sporazum o pridruživanju što je prije moguće, izjavio je Jacenjuk nakon razgovora s evropskim šefovima država i diplomatije u Briselu.

Kaže da je to kriza cijele Evrope, no, uprkos tome, napominje da niko nema pravo miješati se u unutrašnje stvari te zemlje. 

“Ono što tražimo ili ono što zahtijevamo od Ruske vlade je da povuče svoju vojsku u kasarne, da prestane podržavati nelegitimnu, takozvanu, Vladu Krima i počne sa nama istinske razgovore i pregovore, kako bismo došli do mirnog rješenja. Naglašavam ponovno, da Rusija povuče vojsku, da se drži svojih međunarodnih obaveza te da prestane potcjenjivati ukrajinsku nezavisnost i integritet. Oni moraju prestati podržavati one koji žele podijeliti Ukrajinu”, rekao je Jacenjuk.

Grupa dobrovoljaca iz Srbije stigla je u Sevastopolj u Ukrajini, kako bi pomogla lokalnim Rusima koji se tamo nalaze.

Dobrovoljci koji sebe nazivaju “Četničkim pokretom” prijavili su se lokalnim odredima “samoodbrane” i Kozacima u Sevastopolju.

Jedan od njih izjavio je kako su uspostavili kontakt sa Kozacima i Rusima koji su tokom devedesetih na Balkanu ratovali na srpskoj strani.

Od tada postoji saradnja, navodi Stevan Vukojević, član takozvanog Četničkog pokreta.  On je za Al Jazeeru naveo da ih niko ne naoružava, kao i to da će im se na Krimu sutra pridružiti još tridesetak osoba.

Izvor: Al Jazeera i agencije