Rusija testira balističke rakete usred krize

Ministarstvo odbrane Ruske Federacije potvrdilo je probno lansiranje interkontinentalnih balističkih projektila s poligona u Astrahanskoj oblasti, nedaleko od Kaspijskog jezera.

Glasnogovornik Ministarstva Igor Jegorov potvrdio je da je raketa RS-12M, poznatija kao „Topola“, lansirana u utorak u 22:10 po lokalnom vremenu.

„Cilj je bio testirati mogućnosti bojevih glava interkontinentalnih balističkih raketa. Projektili su pogodili cilj na poligonu u Kazahstanu sa zadanom tačnošću“, saopćeno je iz Ministarstva odbrane.

Takva lansiranja omogućuju testiranje borbene opreme, sposobnosti da se prevlada raketni odbrambeni sistem neprijatelja, a sve u interesu treninga strateških raketnih snaga i mornarice, dodaje se u saopćenju.

Projektil „Topola“ predstavlja ključno oružje u okviru strateških raketnih snaga i veoma je koristan zbog svojih manevarskih sposobnosti, nevidljivosti i kratkog vremena pripremanja rakete za ispaljivanje.

Rusija je ranije ove sedmice obavijestila SAD da će izvršiti probno lansiranje interkontinentalne balističke rakete, potvrdio je za AFP neimenovani izvor iz američkog Ministarstva odbrane.

“O tome smo obaviješteni ranije ove sedmice, tako da proba nije bila neočekivana”, rekao je izvor koji je želio ostati neimenovan.

Obama ismijao Putina

Predsjednik SAD-a Barack Obama izjavio je da agresija ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu nije znak snage Rusije, već odraz duboke zabrinutosti svih ruskih susjeda zbog miješanja Moskve.

Reuters je prenio kako je Obama, u obraćanju novinarima, ismijao Putinove razloge za slanje ruske vojske na Krim.

Putin je prethodno rekao da je povukao taj potez kako bi zaštitio Ruse, ali je Obama ocijenio da je to kršenje međunarodnog prava.

„Izgleda da predsjednik Putin ima drugačiji tim advokata koji drugačije interpretiraju stvari“, rekao je Obama. Smatra i da to ne može nikoga zavarati.

Obama je potvrdio i kako se susreo sa članovima Vijeća za nacionalnu sigurnost, što je bio drugi sastanak posvećen situaciji u Ukrajini u posljednja dva dana.

NATO u duhu solidarnosti

Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je nakon sastanka ambasadora zemalja članica Alijanse, da se saveznici solidarno i zajedno suočavaju sa krizom u Ukrajini.


Saša Delić uživo iz Moskve

Nagovijestio je da će NATO intenzivirati razmatranja kako ukrajinska kriza utječe na sigurnost saveza, dok je njegov glasnogovornik potvrdio da će sutra biti održan sastanak sa ruskim ambasadorom u sjedištu Sjevernoatlantskog vojnog saveza u Briselu.

„Saveznici stoje zajedno i u duhu solidarnosti u ovoj teškoj krizi. Obavezujemo se da ćemo intenzivirati naše rigorozne procjene utjecaja ove krize na našu sigurnost“, rekao je Rasmussen.

Sastanak ambasadora NATO-a inicirala je Poljska koja je zbog zabrinutosti za sigurnost iskoristila član Ugovora o partnerstvu, koji predviđa konsultacije sa saveznicima.

Timošenko za sankcije Rusiji

Ukrajinska opoziciona predstavnica Julija Timošenko zatražila je da se Rusiji uvedu ekonomske sankcije, „naročito ukoliko se nastavi eskalacija nasilja“ u Ukrajini.

„Tražim od Zapada da odlučno intervenira na diplomatskom frontu kako bi pomogao Ukrajini, jer je moja zemlja suviše slaba u poređenju sa Rusijom”, izjavila je Timošenko, a prenio AFP.

Naglasila je da je „direktan dijalog nemoguć nakon vojne agresije koju je pretrpjela Ukrajina“, pa je zato pozvala UN i svjetske lidere da nastave sa svojim posredničkom naporima i pregovaraju sa Kremljom.

Timošenko je napomenula i kako je bila uvjerena da će SAD, Velika Britanija i EU osigurati poštivanje Budimpeštanskog sporazuma. Tim sporazumom, koji su 1994. godine sa Ukrajinom potpisale Britanija, Rusija i SAD, potpisnice se obavezuju na poštivanje suvereniteta i postojećih ukrajinskih granica. 

Timošenko je u pomenutom intervjuu naglasila i da „revolucija još nije gotova“, zaključivši kako se „velike promjene tek trebaju dogoditi“.

Kerry obećao pomoć

Američki državni sekretar John Kerry doputovao je danas u Kijev, te najavio ekonomski paket i tehničku pomoć Ukrajini u znak podrške novoj vladi u jeku pojačanih napetosti sa Rusijom.

Kerryjeva posjeta Ukrajini dolazi u trenutku kada Washington i njegovi zapadni saveznici pojačavaju pritisak na Moskvu da povuče svoje vojnike sa Krima ili se suoči sa ekonomskim sankcijama i diplomatskom izolacijom, navodi Reuters.

Osim sastanka sa privremenim premijerom Arsenijem Jacenjukom i privremenim predsjednikom Oleksandrom Turčinovim, Kerry se sastao i sa parlamentarnim zastupnicima, a razgovarat će i sa bivšom premijerkom Julijom Timošenko.

“Kerry je u Kijev došao u trenutku žestoke diplomatske inicijative zbog ruske intervencije na Krimu. Nije došao praznih ruku, nego je donio milijardu dolara američke pomoći Ukrajini. S tom financijskom injekcijom želi se pomoći saniranju gubitaka u vrijeme mandata Viktora Janukoviča”, javlja Al Jazeerin reporter Ivan Čorkalo.


Krimski Tatari protiv ruske intervencije

Američki državni sekretar John Kerry je i na konferenciji za novinare ponovio podršku novoj ukrajinskoj vladi u vrijeme eskalacije napetosti sa Rusijom.

„Cijenim snagu koju pokazuje ukrajinska prijelazna vlada kako bi cijelu tranziciju uradili na ispravan način. I obični Ukrajinci su pokazali, uprkos invaziji na Ukrajinu i odluci ruske vlade da primjeni taktiku agresije i zastrašivanja, svoju snagu i zajedništvo”, poručio je Kerry.

Prema njegovom mišljenju, na drugoj strani je ruska vladu koja “bez opravdanog razloga čini nečasna djela, provocira i zastrašuje”.

“Sada je vrijeme da odredimo stvari. Ruska vlada je vjerovala da opozicija nija bila u stanju implementirati sporazum iz februara. Ignorisali su realnost da je Janukovič bio taj koji je, kada ga je zemlja trebala, preko noći pobjegao, uništavajući dokumentaciju. Napustio je svoj narod”, rekao je Kerry.

Privremeni ukrajinski premijer Jacenjuk je nakon sastanka sa Kerryjem poručio kako “Ukrajinu niko neće odvojiti od Krima”, te ponovio kako je “državna kasa prazna”.

“Poreski sistem radi samo sa 50 posto. Da bi Ukrajina nastavila servisirati svoje obaveze, mora se ići u aranžman sa MMF-om i to će biti potpisano”, potvrdio je Jacenjuk.

Al Jazeerin Stefan Goranović prenosi i Jacenjukove prozivke na račun Viktora Janukoviča, te je podsjetio kako je “najprije pristao na promjene, a potom nije htio da ih potpiše”.

“Janukovič ima pravo da kaže šta hoće, ali Rada ima pravo da traži pomoć. Putin nema pravo da upotrebljava silu”, poručio je Jacenjuk, zatraživši od Rusije da “zaustavi invaziju”.

Pozvao je ljude koji imaju ilegalno oružje da ga predaju vlastima.

Govorio je i odnosima sa Rusijom, upitavši koji dogovori sa njima sada važe, te da li i dalje vrijedi obećana ruska pomoć u iznosu dvije milijarde dolara.

Putin: Rusija na Krimu iz humanitarnih razloga 

Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin izjavio je da građani Krima, poluotoka sa autonomijom, imaju pravo na samoopredjeljenje kao što je ranije učinilo Kosovo, javlja Anadolija.

“Kako god su Kosovo i Albanci iskoristili to pravo na samoopredjeljenje, tako i građani na Krimu mogu odlučiti o svojoj budućnosti. Ne pokušavam uraditi nešto kako bi Krim pripojili Rusiji, ali samo ljudi na Krimu imaju pravo donijeti odluku o svojoj budućnosti”, rekao je Putin.

Smatra da su zapadne zemlje u mnogo navrata do sada prekršile međunarodno pravo navodeći da “samo optužuju Rusiju kada učini nešto slično”.

“Nas optužuju da ono što radimo nije legitimno. Pitam njih na Zapadu – je li legitimno ono što vi radite? Ipak, svi znamo da su ratovi u Afganistanu, Iraku i Libiji bili primjer protivzakonitosti, s obzirom na to da nije bilo rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Samo želimo da svi ljudi u Ukrajini imaju ista prava i slobode”, kazao je Putin.

Dodao je da ruska vojska na Krimu nije ispalila nijedan metak niti je bilo žrtava te kako je djelovanje Rusije u Ukrajini humanitarnog karaktera i kako nema za cilj izazivanje vojnih sukoba.

Kirimoglu: Napeto na Krimu

Privremeni predsjednik Ukrajine i predsjednik Ukrajinskog parlamenta Oleksandar Turčinov kazao je kako je stabilizacija odnosa s Rusijom moguća tek nakon što ruske vlasti isporuče bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, javlja Anadolija.

Turčinov je, također, kazao da dozvolu za ulazak stranih vojnih trupa na teritoriju Ukrajine može donijeti samo Parlament te pozvao Rusiju da se ne miješa u unutrašnja pitanja Ukrajine.

Bivši predsjednik Vijeća tatarskih Turaka i trenutni zastupnik u Ukrajinskom parlamentu Mustafa Abdulcemil Kirimoglu kaže da je stanje na Krimu još prilično napeto. Krim je pod okupacijom ruskih trupa.

Otvorena opcija ulaska ruske vojske

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je u Ukrajini izveden neustavni državni udar i oružano preuzimanje vlasti, koje niko nije osporio.

Na prvoj konferenciji za novinare otkako je opozvani ukrajinski predsjednik napustio Kijev, rekao je da je Viktor Janukovič ispunio sve uvjete sporazuma potpisanog 21. februara s predstavnicima opozicije te da je predao svu vlast.

“Zasad nema potrebe da vojska ulazi u Ukrajinu, ali je ta mogućnost i dalje otvorena”, rekao je Putin, dodajući kako nije na snazi pokušaj pripajanja Krima Rusiji. Također je rekao da će Rusija pružiti finansijsku podršku ukrajinskoj regiji Krim.

Janukovič je, prema Putinovim riječima, i dalje legitimni predsjednik Ukrajine, mada sada nema vlast, prenio je Reuters.

Ukrajinski narod želio je promjene, ali ne smiju se ohrabrivati “nezakonite promjene”, kazao je Putin.

Sporazum o stacioniranju ruskih snaga

Rusija ima pravo, na osnovu sporazuma s Ukrajinom, razmjestiti na Krimu 25.000 vojnika, izjavio je ruski ambasador pri Ujedinjenim narodima Vitalij Čurkin.

Njegova izjava uslijedila je poslije optužbe novih vlasti u Kijevu da je Moskva razmjestila dodatne snage na poluotoku, prenio je Glas Rusije.

Prema Čurkinovim riječima, Rusija ima pravo djelovati na osnovu vlastite procjene kako bi osigurala svoja vojna postrojenja i zaštitila ih od eventualnih ekstremističkih napada, piše Tanjug.

Ruski diplomata je priznao da Kijev, možda, smatra da je ta akcija pretjerana, ali je dodao da je ruska strana, kada je riječ o tom pitanju, imala punu podršku vlasti na Krimu.

Čurkin je istakao da namjera Moskve nije vraćanje na vlast opozvanog ukrajinskog predsjednika Janukoviča, mada ga Kremlj smatra legitimnim šefom države uprkos tome što je napustio Kijev.

Rusija i Ukrajina su 2010. godine potpisale sporazum o stacioniranju baze ruske Crnomorske flote na Krimu, koji važi do 2042. godine.

Zajam od Evropske unije

Ukrajinski parlament je danas ratificirao sporazum kojim ta zemlja od Evropske unije dobija zajam u vrijednosti 610 miliona eura, objavili su ukrajinski mediji.

Taj zajam dogovoren je još u februaru 2013. godine, dok je na vlasti bio predsjednik Janukovič, ali nikad nije ratificiran, prenio je Reuters.

Nova Ukrajinska vlada nedavno je priznala da se zemlja nalazi u pravom ekonomskom beznađu i zatražila hitnu finansijsku pomoć “od zemalja prijatelja SAD-a i Poljske”.

Ruske vježbe na granici s Ukrajinom

Ruski predsjednik Putin u utorak ujutro je naložio snagama koje učestvuju u vojnim vježbama ove sedmice da se vrate u bazu, objavile su ruske novinske agencije, pozivajući se na glasnogovornika Kremlja.

Glasnogovornik Dmitrij Peskov kazao je da je predsjednik Putin, glavni komandant Oružanih snaga Ruske Federacije, naložio snagama koje su učestvovale u vježbama, povratak u bazu te da su vježbe koje su se održavale širom zapadne Rusije u području koje graniči s Ukrajinom bile uspješne.

Moskva opovrgava da su vježbe, koje su počele prošle sedmice, povezane s događajima u Ukrajini, u vezi s kojima je Putin ranije rekao kako ima pravo rasporediti snage da bi zaštitio svoje ruske sunarodnjake.

Vježbe su završile prema planu.

Putin je nadgledao vježbe posljednjeg dana, u ponedjeljak, ne pokazujući zabrinutost zbog upozorenja zapadnih sila da bi se Rusija mogla suočiti sa sankcijama zbog preuzimanja nadzora nad ukrajinskom južnom regijom Krimom.

Senat podržao finansijsku pomoć Ukrajini

Američki senat podržao je pružanje finansijske pomoći novoj ukrajinskoj Vladi te sankcije protiv Rusije zbog njene vojne akcije na Krimu, ali je zatražio od evropskih zemalja da se više angažiraju kada je riječ o ukrajinskoj krizi.

“Samostalne sankcije SAD-a prema Rusiji neće imati toliki učinak ukoliko Evropa ostane raj za ruske banke i ruske oligarhe koji tamo mogu investirati svoj novac”, rekao je demokratski senator Chris Murphy, predsjednik Odbora za Evropu u Američkom senatu.

Vođa senatske većine, demokrat Harry Reid, izjavio je kako je veoma zabrinut zbog stanja u Ukrajini te podržao prijedlog predsjednika Baracka Obame koji je zatražio ekonomsku pomoć za novu Vladu u Kijevu.

“Bio bih sretan kada bismo Ukrajini pružili bilo kakvu pomoć, ali preporučio bih da ona bude usklađena s našim saveznicima.”

Ruska ‘Ahilova peta’

Članovi Senata, pripadnici dviju najvećih američkih stranaka, pripremaju zakonsku odredbu kojom bi se ukrajinskoj ekonomiji odobrila pozajmica od najmanje milijardu dolara.

Senatski Odbor za vanjske poslove razmatra i mogućnost uvođenja sankcija za pojedine Ruse i njihove ukrajinske saveznike, koje bi se sastojale od uskraćivanja viza i zamrzavanja njihove imovine.

“Ruska ‘Ahilova peta’ je njena ekonomija”, rekao je republikanski senator Ed Royce.

Sjedinjene Američke Države, također, zbog krize u Ukrajini, obustavljaju sve zajedničke aktivnosti s ruskom vojskom, uključujući vojne vežbe, planirane konferencije i pristajanje u luke, saopćio je u ponedjeljak kasno navečer Pentagon.

“Pozivamo Rusiju da zaustavi širenje krize u Ukrajini i da se ruske snage na Krimu povuku u svoje baze, kao što je propisano sporazumom ruske Crnomrske flote”, poručio je glasnogoovrnik Pentagona, admiral John Kirby.

Ambasadori zemalja članica NATO-a sastat će se u utorak u Briselu kako bi razmatrali situaciju u Ukrajini, najavio je generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen, dok je za četvrtak najavljen novi samit zemalja članica Evropske unije o tom pitanju.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

SAD razmatra ekonomske i diplomatske mogućnosti za izolaciju Rusije, potvrdio je američki predsjednik Barack Obama.

Published On 03 Mar 2014

U Briselu se održao sastanak ambasadora zemalja NATO-a o Ukrajini. Generalni sekretar Alijanse – Anders Fogh Rasmussen pozvao je Rusiju da prestane sa prijetnjama Ukrajini, jer svojim postupcima krši konvenciju UN. Također, pozvao je Kijev da poštuje i osigura prava ruske nacionalne manjine na Krimu. Na sastanku su bili i predstavnici ukrajinske vlasti. Više detalja […]

Published On 02 Mar 2014
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO