Rusija bi mogla izvršiti invaziju na Ukrajinu

Zamjenik savjetnika Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Tony Blinken izjavio je da bi Rusija mogla izvršiti invaziju na istočnu Ukrajinu i da bi to bilo teško spriječiti čak i uz američku vojnu pomoć.

Rekao je da Rusija, izgleda, pokušava zastrašiti Ukrajince gomilanjem vojske duž granice, ali da je moguće i da se Rusi spremaju za invaziju, prenosi AP.

Blinken je kazao da SAD razmatra pružanje vojne pomoći Ukrajini, ali da “to vjerovatno neće natjerati Rusiju da promijeni računicu niti spriječiti invaziju”.

Pandorina kutija

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je da Rusija nema namjeru ući na ukrajinsku teritoriju.

“Rusija je pokušajem prekrajanja državnih granica u Evropi možda otvorila Pandorinu kutiju”, izjavio je njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier.

“Ne možemo previdjeti činjenicu da je Rusija akcijom na Krimu zaobišla temeljne vrijednosti na kojima počiva mir u Evropi”, izjavio je za Welt am Sonntag.

“Zabrinut sam da će nezakonit pokušaj promjene priznatih granica u našem evropskom susjedstvu, 25 godina nakon završetka Hladnog rata, otvoriti Pandorinu kutiju”, naglasio je šef njemačke diplomatije.

Ukrajinski zrakoplovni komandant zarobljen je nakon što su proruske snage zauzele njegovu bazu na Krimu, a vršilac dužnosti predsjednika Ukrajine Oleksdandr Turčinov danas je apelirao da bude oslobođen.

Pukovnik Julij Mamčur je jedan od komandanata zrakoplove baze Beljbek blizu Sevastopolja jučer zauzete od snaga koje su razbijale oklopne transportere o zidove baze, pucale i bacale svjetlosne i zvučne granate, navodi AP.

U zatvoru u Sevastopolju

Jedan ukrajinski vojnik je ranjen u tom sukobu. Nije jasno jesu li snage, koje nisu nosile obilježja na uniformi, bili ruski vojnici ili pripadnici lokalne proruske paravojne formacije.

Turčinov je u saopćenju naveo da je Mamčura “otela” vojska. Nije precizirao gdje se nalazi.

Međutim, opozicijski lider i bivši bokserski prvak Vitalij Kličko izjavio je danas da Mamčura drži ruska vojska u jednom zatvoru u Sevastopolju, krimskom gradu u kome se nalazi baza ruske Crnomorske flote.

Rusija je formalno pripojila Krim u petak poslije referenduma 16. marta, na kome je velika većina stanovnika tog ukrajinskog crnomorskog poluotoka glasala za otcjepljenje od Ukrajine i pripajanje Rusiji.

Rusko Ministarstvo odbrane danas je saopćilo da se ruska zastava trenutno vihori na 189 objekata ukrajinske vojske na poluotoku Krimu, dva dana nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao zakon na osnovu kojeg je taj poluotok ponovo postao dio Rusije.

“Zastava Ruske Federacije je istaknuta na 189 objekata i institucija ukrajinske vojske stacionirane na teritoriji Republike Krim”, navodi se u saopćenju Ministarstva, koje prenosi Reuters.

Bez sukoba

Najnoviji slučaj odnosi se na rusku zastavu istaknutu na ratnom brodu “Slavutič”, jednom od posljednjih brodova ukrajinske mornarice koji je, nakon pregovora sa komandom broda, zauzela grupa naoružanih ljudi.

“Nije bilo nikakvih sukoba. Na ‘Slavutiču’ je istaknuta ruska zastava, a posada se iskrcala na obalu”, izvijestio je iz Sevastopolja dopisnik ruske agencije ITAR-TASS.

Vrhovni komandant snaga NATO-a za Evropu general Filip Bridlav danas je izjavio da Rusija na istočnoj granici Ukrajine ima veliki broj vojnih jedinica i dodao kako je zabrinut da bi to moglo predstavljati prijetnju za Pridnjestrovlje, regiju otcjepljenu od Moldavije s većinskim ruskim stanovništvom.

“Ruske snage stacionirane na granici sa Ukrajinom, prema istoku, izuzetno su obimne i izuzetno spremne”, rekao je Bridlav na događaju koji je u Briselu organizirao “Njemački Maršalov fond”.

Dodao je da je Sjevernoatlantska alijansa veoma zabrinuta zbog opasnosti za tu regiju. 

“Rusija apsolutno ima dovoljan broj jedinica na istočnoj granici sa Ukrajinom da bi se probila do Pridnjestrovlja, ako Moskva donese odluku da se to uradi – a to veoma zabrinjava.”

“Rusija se ponaša mnogo više kao protivnik, nego kao partner”, naglasio je Bridlav.

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je danas izjavio da je Krim de fakto dio Rusije, napomenuvši da na njega niko nije vršio pritisak da prizna ili ne prizna rezultate referenduma održanog 16. marta na tom poluotoku.

“Krim je sada dio Rusije. To možete priznati ili ne priznati, ali to neće ništa promijeniti”, rekao je Lukašenko novinarima u Minsku, a prenijela ruska agencija ITAR-TASS.
Dodao je da bi Ukrajina, koja sa Bjelorusijom dijeli dugačku kopnenu granicu, ipak, trebala ostati “jedinstvena, nedjeljiva, integralna država koja ne pripada nijednom bloku”.

“Situacija u vezi sa Krimom nije opasna zbog toga što je taj poluotok postao dio Rusije, već zbog presedana koji je time stvoren”, rekao je Lukašenko, blizak saveznik zvaničnog Kremlja.

Ruskojezično stanovništvo

Kako je prenijela RIA Novosti, naveo je da će Bjelorusija graditi odnose sa novim rukovodstvom Ukrajine poslije predsjedničkih izbora.

Lukašenko je istovremeno ocijenio da su ukrajinski političari, koji su došli na vlast tokom nereda u zemlji, sami stvorili situaciju zbog koje su stanovnici Krima odlučili pristupiti Rusiji.

Prema njegovim riječima, ukrajinska vlast je napravila veoma mnogo grešaka, a glavna je bila pritisak na ruskojezično stanovništvo.

Izvor: Agencije