Putin potpisao zakon o pristupanju Krima Rusiji

Rusija se pridružila ostalim članicama OSCE-a u postizanju konsenzusa za donošenje odluke o slanju posmatračke misije u Ukrajinu, potvrđeno je iz diplomatskih krugova.

Odluka o slanju šestomjesečne posmatračke misije donesena je nakon nekoliko neuspjelih pokušaja za postizanje saglasnosti o slanju posmatračke misije u Ukrajinu.

Raniji pokušaji postizanja sporazuma nisu uspjeli zbog, kako su zapadne diplomate navele, protivljenja Rusije mandatu misije.

Misija, čije će sjedište biti u Kijevu, prvobitno će imati 100 civilnih posmatrača, ali će se broj kasnije povećati za još 400.

Posmatrači će prvobitno biti raspoređeni na devet mjesta, uključujući Donjeck na istoku Ukrajine, no u tekstu odluke ne spominje se Krim.

Proširena lista sankcija EU-a

Evropska unija proširila je listu imena ruskih funkcionera kojima će zabraniti putovanje po zemljama članicama EU-a te zamrznuti imovinu, a na popisu se nalazi dodatnih 12 osoba.

Na vrhu popisa ruskih državljana koje je EU sankcionirao je zamjenik ruskog premijera Dmitrij Rogozin, savjetskih ruskog predsjednika Sergej Glazjev, predsjednica Gornjeg doma Ruskog parlamenta Valentina Matvijenko, predsjednik Dume Sergej Nariškin te neki od zapovjednika Crnomorske flote i odgovorni za provedbu krimskog referenduma.

Prije nekoliko dana EU je objavio listu na kojoj se nalazi prva grupa u kojoj je 21 krimski i ruski funkcioner kojima je, zbog poticanja secesije Krima, zabranjeno putovanje u Uniju i raspolaganje sredstvima u evropskim bankama, javlja iz Brisela reporterka Al Jazeere Katarina Drlja.

Čelnici EU-a zadužili su istovremeno Evropsku komisiju da do juna napravi plan za smanjenje energetske ovisnosti, potvrdio je predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy nakon završetka dvodnevnog samita čelnika 28 članica EU-a.

Dodao je kako treba “ubrzati rad na smanjenju ovisnosti, posebno ovisnosti o Rusiji”, budući da Evropa trenutno iz Rusije uvozi 27 posto plina.

“Ako EU ništa ne učini po tom pitanju, do 2035. godine vanjska ovisnost o energiji dosegnut će 80 posto”, dodao je Van Rompuy.

Naveo je i kako se Evropa mora okrenuti stvaranju energetske unije i raditi na diversifikaciji izvora, štednji i efikasnosti energije, razvoju obnovljivih izvora energije te boljoj povezanosti energetske infrastrukture.

Ukrajina priprema lustraciju

Prijelazna ukrajinska vlada priprema zakon o lustraciji, javlja Al Jazeerin Ivan Čorkalo iz Donjecka, kako bi “mnogima iz režima svrgnutog predsjednika Viktora Janukoviča zabranili javno djelovanje”.

“Predlagaoci zakona stigli su i u Donjeck, a navodno će lustracijom biti obuhvaćeni mnogi – od sudaca, preko političara, do novinara. Ipak je najavljeno kako će se lustracija raditi izbalansirano, da bi se izbjegle političke zamke”, dodaje Čorkalo.

Al Jazeerina ekipa posjetila je i kranji istok Ukrajine gdje postoji strah od ruske invazije, pa su vojnici u punoj ratnoj spremi, pripremili su tenkove i rovove kako bi spremno dočekali eventualni ruski napad.

“Tamošnje stanovništvo ne strahuje od ruske invazije, nego se bore s problemiam preživljavanja. Mnogi su bez posla i ne znaju kako preživjeti iz dana u dan, pa im je svejedno gdje će živjeti – samo da im neko da posao kako bi mogli preživjeti”, javlja Čorkalo.

Krim i zvanično dio Rusije

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je danas zakon na osnovu kojeg je Krim ponovno postao dio Rusije. Putin je pohvalio priključenje tog poluotoka Rusiji, rekavši da je to izuzetan događaj, nakon čega je u Kremlju potpisao zakon.

Nakon što je Krim zvanično postao dio Ruske Federacije u Sevastopolju, Simferopolju i Moskvi organizirano je slavlje.

Predsjednik Putin je naredio da se u tim gradovima organizira slavljenički vatromet, a u Moskvi je ispaljen sa četiri različite lokacije.

Ranije danas, Gornji dom Ruskog parlamenta odobrio je priključenje Krima Rusiji. Vijeće Federacije je jednoglasno usvojilo odluku o tom priključenju nakon referenduma na poluotoku u nedjelju, na kojem je većina građana glasala za otcjepljenje od Ukrajine i ujedinjenje sa Rusijom. Odluku o aneksiji prethodno je odobrio Donji dom Parlamenta, a proces je okončan danas, kada ga je potpisao i predsjednik Putin.

Ukrajina i Zapad odbacili su referendum kao nelegitiman, a SAD i EU uveli su sankcije Rusiji, podsjetio je AP. Krim je bio u sastavu Rusije od 18. stoljeća do 1954. godine, kada ga je tadašnji sovjetski lider Nikita Hruščov poklonio Ukrajini.

Gornji dom Ruskog parlamenta jednoglasno je izglasao ratificiranje sporazuma kojim poluotok Krim postaje dio teritorije Ruske Federacije, gotovo u isto vrijeme kada je Ukrajina konsolidirala veze sa Zapadom, potpisavši politički dio Sporazuma o pridruživanju Evropskoj uniji.

Svih 155 zastupnika u Gornjem domu u petak je glasalo za ratificiranje sporazuma koji su u utorak potpisali predsjednik Vladimir Putin i predstavnici otcijepljene ukrajinske regije.

Prema sporazumu, stvaraju se dvije nove ruske administrativne regije, Krim i lučki grad Sevastopolj, gdje je bazirana ruska crnomorska flota. Uprkos prijetnjama novim sankcijama od Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, Kremlj je proglasio kako Krim smatra dijelom Rusije, od potpisivanja sporazuma.

U četvrtak je Duma, Donji dom Parlamenta, također, izglasala ratificiranje sporazuma sa samo jednim glasom protiv.

Pregovori o posmatračima

Predstavnici privremene ukrajinske Vlade potpisali su u petak u Briselu Sporazum o pridruživanju s Evropskom unijom.

Sporazum je u ime Ukrajine potpisao vršilac dužnosti premijera Arsenij Jacenjuk, prenio je Reuters.

Prošle godine je odluka bivšeg predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča da ne potpiše taj sporazum dovela do višemjesečnih demonstracija, a na kraju i do promjene vlasti u toj zemlji.

EU je podijelio Sporazum na dva dijela – politički i ekonomski, kako bi pružio priliku prijelaznoj vladi da odmah potpiše prvi dio.

Ekonomski dio sporazuma bit će potpisan nakon predsjedničkih izbora i formiranja nove vlade Ukrajine u maju.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas kako su članice Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) blizu sporazuma o slanju posmatračke misije u Ukrajinu.

“Praktično smo već dogovorili nacrt odluke o posmatračkoj misiji”, rekao je Lavrov, napominjući da će posmatrači biti poslani i u zapadne i centralne dijelove Ukrajine, ali i na istok te jugoistok te države, gdje stanovništvo u velikom procentu govori ruski jezik, prenosi Reuters.

Lavrov je ranije danas kritizirao apele Zapada da posmatrači OSCE-a budu poslani i na Krim. 

Pomoć SAD-a, Njemačke i Japana

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije predložit će državnom vrhu da donese mjere odmazde prema Sjedinjenim Američkim Državama i EU-u kao odgovor na njihove sankcije, izjavio je u petak zamjenik ruskog šefa diplomatije Grigorij Karasin u Gornjem domu Parlamenta Rusije.

Rekao je da će Rusija razmotriti koje će mjere donijeti i naglasio da je sankcioniranje vlada potpuno nezakonito.

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je, kako je prenio Reuters, da je EU spreman finansijski podržati novu vladu Ukrajine, pod uvjetom da postigne sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom, u čemu je, kako je dodala, postignut značajan napredak pa se ugovor uskoro očekuje.

Premijer Japana Shinzo Abe pomoć Ukrajini objavit će naredne sedmice, na marginama samita Grupe 7 u Holandiji, posvećenom nuklearnoj sigurnosti.

Pomoć Tokija uključit će zajmove i drugu vrstu finansijske podrške, u ukupnom iznosu 100 milijardi jena (997 miliona dolara) namijenjenih infrastrukturi i drugim javnim projektima, a u saradnji s MMF-om, javio je NHK.

Odbor za vanjsku politiku Zastupničkog doma Američkog kongresa u petak će predstaviti zakon o pomoći Ukrajini, ali u njemu neće biti predložene reforme MMF-a koje je zatražila Obamina administracija, a sadržane su i u prijedlogu koji je prihvatio Senat, objavio je Reuters, pozivajući se na izvore u Kongresu.

Zakon sadrži mnoge odredbe uključene u zakon koji je prošao vanjskopolitički odbor Senata, ali je ključna razlika odsustvo MMF-ovih reformi, izjavio je pomoćnik u Kongresu, koji je želio ostati anoniman, jer nije ovlašten javno govoriti o legislativi.

Prije nego što ga u konačnici potpiše predsjednik Barack Obama, zakon mora proći parlamentarnu proceduru, ali i konferencijski odbor koji treba uskladiti njegove dvije verzije.

Senatski vanjskopolitički odbor usvojio je zakon o pomoći Ukrajini, uz podršku demokrata i republikanaca, ranije ovog mjeseca.

Uz podršku od milijarde dolara u kreditnim jamstvima Ukrajini, sadrži i sankcije pojedinim Rusima i Ukrajincima, ekonomsku pomoć novoj vladi u Kijevu te reforme MMF-a.

Međutim, zakon nije došao na glasanje pred cijeli Senat jer su neki republikanci zaključili da ne treba uključivati MMF.

Izvor: Al Jazeera i agencije