Uhapšeni ukrajinski komandant na nepoznatoj lokaciji

U 20 sati istekao je ultimatum koji je ukrajinski predsjednik Oleksandar Turčinov dao, kako je rekao, krimskim separatistima da puste uhapšenog komandanta ukrajinske mornarice kontraadmirala Sergeja Gajduka.

Tokom dana proruske snage zauzele su sjedište ukrajinske mornarice u Sevastopolju na Krimu i dvije pomorske baze. Preuzimanje je prošlo bez nasilja.

Vojnici su oružje predali snagama krimske samoodbrane i napustili objekte, a Gajduk je uhapšen i odveden na ispitivanje. Nekoliko sati nakon Gajdukovog hapšenja nije bilo poznato gdje se on nalazi.

„Ukrajina je najavila da će odgovoriti snažno i ozbiljno, ali nitko ne želi reći na koji način. Čulo se kako Kijev razmatra odluku da zatvori vodu i struju za Krim, jer Krim infrastrukturno ovisi o Ukrajini. Trebao bi to biti odgovor na ruske provokacije na Krimu“, javlja Al Jazeerina reporterka Mirjana Hrga.

U međuvremenu, stigao je i prijedlog da se Krim proglasi demilitariziranom zonom.

„Vijeće za nacionalnu sigurnost zatražilo je od Kabineta ministara Ukrajine da odmah UN-u pošalju zahtjev da se Krim proglasi demilitariziranom zonom i da preduzme sve potrebne mjere kako bi ruske snage napustile Krim. Vijeće traži da se pripreme uvjeti za premještanje ukrajinskih vojnih snaga sa okupiranog Krima na teritoriju Ukrajine. Također, zahtijeva se odluka o evakuaciji civila sa Krima, koji ne žele ostati na okupiranoj teritoriji“, rekao je Andrij Parubij iz Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Ukrajinska vlada dozvolila je i svim vojnicima da se povuku sa Krima, zajedno sa svojim porodicama, dodaje Hrga, te navodi da će im se naći novo mjesto na području Ukrajine i da ih neće tretirati kao dezertere.

Al Jazeerin reporter Ivan Čorkalo javlja sa Krima kako do najavljenog isključenja vode i struje nije došlo. No, upozorava na to kako bi to značilo „potpuni kolaps“, jer 80 posto električne energije i vode dolazi sa kontinenta, odnosno iz Ukrajine.

Šimonović upozorio na Krim

Savjetnik generalnog sekretara UN-a za ljudska prava Ivan Šimonović izvijestio je Vijeće sigurnosti o stanju u Ukrajini te podsjetio na to kako mu je bilo zabranjeno pristupiti Krimu.

Razgovarao je sa političarima, nevladinim organizacijama i žrtvama kojima su ljudska prava bila uskraćena i čuo mnoga svjedočenja o mučenjima i prisilnim zadržavanjima.

Izrazio je zabrinutost zbog ubijanja iz snajpera na Majdanu i pozvao na nezavisnu istragu.

Šimonović je rekao da mora biti osigurana nezavisnost sudstva, te da je veliki problem i korupcija.

“Nacionalistička retorika samo će pojačati tenzije”, upozorio je te dodao da je situacija najgora na Krimskom poluotoku i na istoku Ukrajine.

Još je dodao kako “postoji hitna potreba da promatrači objektivno procijene situaciju po pitanju ljudskih prava i prate trenutnu situaciju u cijeloj državi”.

Sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost

Prethodno je potvrđeno da su u jučerašnjem incidentu u Simferopolju poginule dvije osobe – ukrajinski vojnik i pripadnik krimske samoodbrane. Meta snajperskog napada bio je ukrajinski vojni topografski centar.

„Puno je spekulacije, a malo pravih informacija o tim ubojstvima. Pucano je s istog mjesta, a primijenjena je ista snajperska vatra kao na Majdanu“, dodaje Čorkalo.

U međuvremenu, ukrajinski ministar odbrane i vicepremijer krenuli su na Krim u misiju smirivanja tenzija, no u tome su spriječeni.

Prema navodima iz Ureda premijera Arsenija Jacenjuka, posadi aviona u kojem su bili ministar odbrane i vicepremijer sa Krima, zaprijetili su da će ispaliti rakete koje su postavljene na aerodromu u Simferoplju. Oni su se potom vratili i pridružili sastanku Vijeća za nacionalnu sigurnost, koji je zbog toga i sazvan, javlja Hrga.

„Na Krimu je puno vojnih baza i ukrajinskih vojnika kojima rok za odlazak istječe 21. ožujka. Ukrajinski vojnici na Krimu su spriječeni reagirati na jednostavan i perfidan način, jer su proruske snage postavile ispred sebe civile kako Ukrajinci ne bi otvarali vatru na njih“, dodaje Hrga.

Ukrajina uvela vize Rusiji

Vijeće za nacionalnu sigurnost Ukrajine odlučilo je uvesti vizni režim za građane Rusije, javile su ukrajinske agencije, pozivajući se na tvrdnje Parubija.

Prema njegovim riječima, odgovarajući nalog dali su Ministarstvu vanjskih poslova.

Ukrajinski mediji prenose kako je Ministarstvu naloženo da u najskorije vrijeme organizira prelazak granica sa pasošima i razradi sistem viznog režima.

“Mislim da će to biti učinjeno narednih dana“, kazao je Parubij.

S druge strane, agencije su javile da je Federalna migracijska služba Rusije počela izdavati prve ruske pasoše na Krimu.

“Izdali smo danas dio pasoša“, rekao je direktor FMS-a Konstantin Romodanovski, izražavajući očekivanje da će intenzitet izdavanja rasti svakodnevno u skladu sa obraćanjem građana.

Bidenovo upozorenje

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joseph Biden upozorio je prethodno Rusiju da će SAD odgovoriti na bilo kakvu agresiju na NATO saveznike. Tokom posjete baltičkoj regiji rekao je novinarima da „uz golu agresiju rastu troškovi“, prenosi AP.

Izjavio je kako Washington „veoma, veoma ozbiljno“ shvata svoje obaveze u okviru NATO pakta da pomogne odbrani država članica.

Šef njemačke diplomatije Frank-Walter Steinmeier zahtijevao je danas, tokom telefonskog razgovora sa svojim ruskim kolegom Sergejom Lavrovom, da mandat misije Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) za Ukrajinu mora biti dogovoren u roku 24 sata.

Steinmeier je rekao kako je razgovarao s Lavrovom i predsjedavajućim OSCE-a, švicarskim predsjednikom Didierom Burkhalterom i da su „prevazišli razlike povodom brojnosti osoblja koje će biti upućeno“, ali da još nije dogovoreno koje regije će biti posjećene.

„Potrebna nam je posmatračka misija sada, a tokom mog jutrošnjeg razgovora rekao sam da se dogovor o mandatu mora postići u naredna 24 sata“, rekao je njemački ministar, a prenosi Reuters.

Lavrov je poručio je američkom državnom sekretaru Johnu Kerryju da su zapadne sankcije zbog Krima neprihvatljive, te je zaprijetio posljedicama, objavila je Moskva.

Prema ruskim izvorima, dvojica diplomata razgovarala su telefonom nekoliko sati nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao sporazum u Kremlju, kojim je ukrajinski Krim postao sastavni dio Rusije, uprkos protivljenju Kijeva i Zapada.

Putin je kazao kako ne planira uzeti nijedan drugi dio Ukrajine, a Kerry je kasnije upozorio da bi bilo koji upad u drugi dio Ukrajine bio “velika greška” i predstavljao bi izazivanje međunarodne zajednice.

“Krimski stanovnici demokratski su odlučili u skladu s međunarodnim pravom i Poveljom UN-a, što Rusija poštuje i prihvaća”, navodi se u saopćenju Ruskog ministarstva vanjskih poslova, “dok su sankcije, koje su nametnuli SAD i Evropska unija, neprihvatljive i neće proći bez posljedica”.

Sankcije zvaničnicima

U ponedjeljak su Sjedinjene Američke Države i EU nametnuli sankcije nekolicini zvaničnika iz Rusije i Ukrajine, optuženih za umiješanost u moskovsko zauzimanje crnomorskog poluotoka, na kojem živi blizu dva miliona osoba, većinom Rusa.

Ruske snage preuzele su kontrolu nad poluotokom Krim krajem februara, nakon što je protestima zbačen ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič, koji je imao podršku Moskve.

Demonstracije su uslijedile nakon njegove odluke da odbaci trgovinski dogovor s EU-om i zatraži jače veze s Rusijom.

Stanovnici Krima su proteklog vikenda većinom glasali na referendumu za pripajanje Rusiji.

Izvor: Al Jazeera i agencije