Ubijen vojnik u Simferopolju, dvojica povrijeđena

Ukrajinski vojnik ubijen je u napadu na vojnu zgradu u Simferopolju, glavnom gradu Krima, a još dvojica su ranjena, saopćeno je iz Ministarstva odbrane Ukrajine.

Također, navodi se da su izvršioci napada na vojno-topografsku bazu Oružanih snaga Ukrajine “naoružani maskirani ljudi”.

Reporterka Al Jazeere Mirjana Hrga iz Kijeva javlja kako je jedan vojnik ubijen, a njegov zapovjednik ranjen kad je u vojnu bazu u Simferopolju upala grupa maskiranih naoružanih muškaraca, oduzela dokumente i oružje, te zatočila 20 vojnika.

S druge strane, krimska policija tvrdi da nije riječ o ubijenom ukrajinskom vojniku, nego o pripadniku krimske samoodbrane, javlja Hrga.

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk smatra da je krimski konflikt prešao iz političke u ratnu fazu, te je zatražio hitan sastanak sa ruskim, britanskim i američkim kolegama.

U međuvremenu su se Jacenjuk i privremeni predsjednik Oleksandar Turčinov sastali sa zapovjednicima ukrajinskih snaga na Krimu, nakon čega su vojnici dobili dopuštenje da pucaju u samoodbrani i koriste oružje kako bi se zaštitili.

Rompuy ne ide u Moskvu

Predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy otkazao je posjetu Moskvi, najavljenu za srijedu. Trebao se sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i razgovarati o krizi u Ukrajini, potvrdio je izvor u Briselu.

Susret se trebao dogoditi uoči samita šefova država i vlada EU-a, koji će ponoviti oštru poruku nakon ruske odluke o pripojenju Krima i uz zadržavanje spremnosti za dijalog sa Moskvom.

“EU ne priznaje i neće priznati pripojenje Krima i Sevastopolja Rusiji”, poručili su prethodno Van Rompuy i predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso.

Slavlje u Moskvi

Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin s novim proruski orijentiranim čelnicima Krima potpisao sporazum o pripajanju tog poluotoka južne Ukrajine Rusiji, koji je na snagu stupio odmah, na Crvenom trgu počelo je slavlje.

Al Jazeerin reporter Ivan Pavković javlja kako je ceremonija na kojoj je Putin objavio aneksiju Krima „ocijenjena kao povijesna“, nakon čega je na centralnom moskovskom trgu počelo slavlje velikog broja Moskovljana na skupu simbolično nazvanom „Mi smo zajedno“. Obratio im se i Putin lično.

„O sankcijama se ovdje ni ne razmišlja. Iako se u Moskvi slavi, zabrinutost ipak postoji. Rusija optužuje Zapad da se ponaša neprihvatljivo i najavljuje da će odgovoriti na sankcije“, javlja Pavković.

Donosi i informaciju da je „tržište kapitala poraslo, baš kao i vrijednost rublje“, no svi su svjesni neizvjesnosti koja slijedi do 30. marta kada se Krim i formalno treba priključiti Rusiji.

Iz Kijeva su još jednom ponovili kako Ukrajina ne priznaje nezavisnost Krima, te su pozvali međunarodnu zajednicu da to ne uradi ni ona, javlja Hrga.

Poručuju i kako je odluka o prihvatanju Krima “opasna provokacija iz Moskve i dokaz koliko je Rusija opasna za svijet, ali i pokušaj destabilizacije i cijelog istoka Ukrajine”.

Američki potpredsjednik Joe Biden je, tokom posjete Poljskoj, osudio nastavak potkopavanja ukrajinskog suvereniteta i najavio nove mjere protiv Rusije.

NATO savez je pozvao na ažuriranje kriznih planova i procjenu prijetnji.

Nakon današnjih događaja Velika Britanija je obustavila svu vojnu saradnju sa Rusijom.

Pripojenje uz zvuke himne

Ranije u utorak Putin je, uz zvuke ruske nacionalne himne, dokument o prihvatanju Krima u sastav Rusije potpisao s predsjednikom krimskog parlamenta Vladimirom Konstantinovim, krimskim premijerom Sergejem Aksjonovim, kao i s gradonačelnikom Sevastopolja Aleksejem Čalijem, navodi Itar-Tass.

Građani Ukrajine s prebivalištem na Krimu i u Sevastopolju smatraju se građanima Ruske Federacije, navodi se u sporazumu između Moskve i Krima.

U dokumentu stoji da su teritorije samozvane Republike Krim i federalnog grada Sevastopolja definirane njihovim granicama na dan pridruživanja Ruskoj Federaciji.

“Podjela morskog područja između Crnog mora i Azovskog mora izvršena je na osnovu unutrašnjih sporazuma Ruske Federacije, normi i regulativa međunarodnog prava”, piše u dokumentu, prenio je Itar-Tass.

Taj dokument bit će podnesen na usvajanje Ustavnom sudu, a nakon toga i parlamentima Krima i Rusije.

Putin je ranije u utorak potpisao Nacrt zakona o pripajanju Krima Ruskoj Federaciji, nakon što je formalno obavijestio Parlament o zahtjevu Krima da se ujedini s Rusijom, saopćio je Kremlj.

Poseban status za Sevastopolj

“Uzimajući u obzir izraženu volju naroda Krima na općekrimskom referendumu održanom 16. marta, treba priznati Republiku Krim, u kojoj grad Sevastopolj ima poseban status, kao suverenu i nezavisnu državu”, navedeno je u ukazu.

Gorbačov: Sretan događaj

Bivši predsjednik Sovjetskog saveza Mihail Gorbačov pozdravio je referendum na Krimu o pripajanju Rusiji kao “sretan događaj”.
On je za ruski on-line dnevnik Slon.ru rekao da je na referendumu građanima Krima ponuđena sloboda izbora i da on pravedno odražava njihovu volju, prenio je AP.
Gorbačov je rekao kako je referendum pokazao da se “ljudi, zaista, žele vratiti u Rusiju” i da je to bio “sretan događaj”.
Dodao je da je referendum na Krimu odredio primjer za ruskojezične ljude na istoku Ukrajine, koji, također, trebaju odlučiti o svojoj sudbini.
Gorbačov je izjavio da podržava politiku predsjednika Putina prema ukrajinskoj krizi.

Putin je u obraćanju zastupnicima Parlamenta kazao da je referendum na Krimu održan u skladu s demokratskim procedurama i međunarodnim pravom.

“Pitanje Krima ima za nas vitalan, historijski značaj”, rekao je.

Putin je izjavio da će na Krimu ubuduće u upotrebi biti tri ravnopravna jezika: ruski, ukrajinski i jezik Krimskih Tatara te dodao da je važno osigurati prava svih etničkih zajednica na tom poluotoku, uključujući i Tatare.

Ruski predsjednik je kazao da će odnosi s bratskim ukrajinskim narodom uvijek biti od ključnog značaja za Rusiju.

Duma usvojila deklaraciju

Ruska Duma (Donji dom Parlamenta) usvojila je u utorak deklaraciju o situaciji na Krimu, u kojoj se izražava podrška narodu tog poluotoka, u njegovoj težnji za ujedinjenje sa Rusijom, javio je Itar-Tass.

“Pozdravljajući izražavanje volje naroda Krima na referendumu od 16. marta za uključenje Republike Krim i grada Sevastopolja u sastav Ruske Federacije, Duma polazi od toga da će organi državne vlasti koji funkcioniraju na teritoriji Krima, podržavati međukonfesionalnu slogu i jezičku raznolikost Republike”, navedeno je u deklaraciji.

Zastupnici su, također, pružili uvjeravanje da će “pomagati socijalno-ekonomski razvoj Krima i dobrobit njegovog stanovništva” u prijelaznom periodu.

“Duma će doprinositi osiguranju bezbjednosti svih osoba koje se nalaze na teritoriji Krima, nezavisno od njihovog državljanstva, nacionalnosti, jezičke i vjerske pripadnosti, te poštivanju njihovih legalnih prava i sloboda”, navodi se u dokumentu, usvojenom sa 441 glasom za i jednim uzdržanim.

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine izrazilo je u utorak “odlučan i kategoričan protest protiv ruskog priznanja samoproglašene Republike Krim kao subjekta međunarodnog prava”, ističući da takvo postupanje Rusije ne odgovara njenim međunarodnim obavezama iz multilateralnih i bilateralnih sporazuma koji garantiraju teritorijalnu cjelovitost Ukrajine.

Zvanični Kijev je saopćio da odluka Rusije o priznanju Krima ne odgovara obavezama iz sporazuma koji jamče teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i nepovredivost njenih granica, kao i nemiješanje u unutrašnja pitanja, prenijela je agencija UNN.

U saopćenju ukrajinskog ministarstva navodi se da je nezavisnost Krima proglasio “nelegitimni organ na osnovu rezultata antiustavnog referenduma, koji je održan uz znatno kršenje demokratskih standarda za održavanje referenduma, koji su izrađeni u okviru OSCE-a i Vijeća Evrope”.

Bez pravnog značaja

“Priznajući samoproglašenu Republiku Krim za ‘suverenu i nezavisnu državu’, Ruska Federacija je samim tim prekršila svoje obaveze i obaveze koje proističu iz njenog članstva u tim organizacijama”, navodi se u saopćenju i dodaje da je jedini cilj priznanja “stvaranje osnova za aneksiju tog dijela teritorije Ukrajine i njenog inkorporiranja u Rusku Federaciju”.

Zvanični Kijev dodaje da akt priznanja nema pravni značaj.

“Savremeno međunarodno pravo ne priznaje nasilno prisajedinjenje državne teritorije kao legalan način za njeno stjecanje”, navelo je ukrajinsko ministarstvo, dodajući da “Ukrajina i cijeli civilizirani svijet nikada neće priznati nelegitimno proglašenu nezavisnost Krima i nasilno odvajanje od teritorije naše države”.

U međuvremenu, ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk izjavio je kako će učiniti sve što je u njegovoj moći da ojača dobrosusjedske odnose između Ukrajine i Rusije.

“Mi ne vidimo odnose između EU-a i Rusije po principu ‘ili – ili’. Uprkos katastrofalnom pogoršanju odnosa s Rusijom, za koje nismo mi krivi, uprkos oružanoj agresiji Rusije na Ukrajinu, ja ću učiniti sve što je u mojoj moći da očuvam mir i izgradim istinsko partnerstvo i dobrosusjedske odnose s Rusijom”, kazao je Jacenjuk, prenijela je ukrajinska agencija Ukrinform.

Vršilac dužnosti predsjednika Ukrajine i predsjednik Parlamenta te zemlje Oleksandar Turčinov je, također, izjavio da je Ukrajina spremna na dijalog, ali da nikada neće prihvatiti aneksiju njene teritorije, javlja Anadolija.

‘Neki žele građanski rat’

Za ukrajinsku državnu televiziju rekao je da Ukrajina nikada neće prihvatiti rezultate referenduma na Krimu.

“Ukrajina prolazi kroz težak period. Na Krimu je održan referendum koji nikada nećemo prihvatiti. Kriza na Krimu je privremenog karaktera i to neće voditi odvajanju tog djela zemlje od Ukrajine. Spremni smo na dijalog, ali ne priznajemo oduzimanje naše teritorije”, rekao je Turčinov.

Smatra da Rusija i njena vlada ne žele evropsku Ukrajinu koje se, kako je kazao, Rusija boji.

“Protiv Ukrajinaca nije ruski narod, nego ruski političari. Moskva se boji demokratske, evropske i uspješne Ukrajine koju želimo graditi”, naglasio je v. d. predsjednika Ukrajine.

Napomenuo je da se ukrajinski narod mora ujediniti kako bi bio snažniji u teškim vremenima.

“Narod Ukrajine treba se ujediniti kao jedna velika porodica koja je spremna štititi svoju kuću. U ovom teškom periodu trebamo biti ujedinjeni i jedinstveni. Svi trebamo biti u prvom redu u borbi protiv napadača koji pokušavaju uzrokovati građanski rat u Ukrajini”, ocijenio je Turčinov.

Većina građana Krima u nedjelju je glasala za otcjepljenje od Ukrajine i ujedinjenje s Rusijom.

Zapad i Ukrajina smatraju da je referendum nelegitiman.

Evropska unija i SAD su u ponedjeljak najavili zamrzavanje imovine i druge mjere protiv ruskih i ukrajinskih zvaničnika odgovornih za krizu na Krimu.

Izvor: Al Jazeera i agencije