Naredne sedmice samit o nuklearnoj sigurnosti

Svjetski čelnici trebali bi sljedeće sedmice na samitu o nuklearnoj sigurnosti u holandskom Hagu pozvati da se učini više kako bi se smanjili izgledi da se radikalni militanti dokopaju materijala za izradu atomske bombe.

Na trećem nuklearnom sigurnosnom samitu od 2010. godine u Hagu će 24. i 25. martu čelnici 53 države – uključujući američkog predsjednika Baracka Obamu – reći koliko je učinjeno u smanjivanju rizika od nuklearnog terorizma kroz posljednje četiri godine.

Oni će, međutim, jasno reći i to da je ostalo mnogo izazova i dalje, te naglasiti potrebu za pojačanom međunarodnom saradnjom, kako bi se osiguralo da visoko obogaćen uranij (HEU), plutonij i druge radioaktivne tvari ne padnu u krive ruke.

“Prljave bombe”

Analitičari kažu da bi radikalne grupe mogle teoretski stvoriti grubi oblik nuklearne bombe kada bi imali novac, tehničko znanje i potrebne materijale.

Ipak, u ovom trenutku veću prijetnju predstavljaju tzv. prljave bombe, u kojima se koriste konvencionalni eksplozivi, kako bi se raspršila radijacija iz radioaktivnog izvora, koji se može naći u bolnicama ili drugim mjestima koja nisu tako dobro čuvana.

„Samit će se fokusirati na jačanje nuklearne sigurnosti i sprečavanje terorista, kriminalaca i drugih neovlaštenih faktora da se dokopaju materijala koji bi se mogli iskoristiti za nuklearno oružje“, kaže se u nacrtu završnog dokumenta, u koji je uvid imala agencija Reuters.

„Postizanje tog cilja ostaje jedan od najvažnijih izazova u godinama koje dolaze“, dodaje se.

Holandski domaćini kažu da je cilj sastanka postići jasan dogovor, kako bi se spriječio nuklearni terorizam smanjivanjem zaliha opasnih nuklearnih materijala, boljim osiguranjem takvih zaliha i intenziviranjem međunarodne saradnje.

Najopasniji materijali

Visoka zvaničnica američke administracije kazala je da se broj država koje imaju visoko obogaćeni uranij i plutonij, koje je nazvala najopasnijim materijalima u svijetu, znatno smanjio.

„Dvanaest zemalja sada je bez HEU-a“, kazala je Elizabeth Sherwood Randall, koordinatorica za odbrambenu politiku, oružje za masovno uništenje i kontrolu naoružanja.

Međutim, 30 država i dalje ima barem jedan kilogram HEU-a u civilnim zalihama, uključujući nekoliko zapadnih zemalja i druge poput Pakistana, Uzbekistana, Kazahstana i Bjelorusije, stoji na internetskoj stranici Međunarodnog panela za fisilne materijale.

Dvadeset i sedam zemalja ima različite tipove istraživanja ili reaktore koji koriste HEU, a Rusija najviše od svih njih, pokazuju podaci.

Količina plutonija veličine jedne jabuke u nuklearnoj napravi koja bi bila detonirana u gusto naseljenom području mogla bi u trenu ubiti ili raniti stotine hiljada ljudi.

Izvor: Agencije