Putin priznao nezavisnost Krima

Ruska Federacija i službeno je priznala nezavisnost Krima nakon što je večeras predsjednik Vladimir Putin potpisao ukaz o priznanju Republike Krim, saopćila je press-služba ruskog predsjednika.

U ukazu se navodi: “Uvažavajući volju naroda Krima, iskazanu na referendumu koji je održan 16. marta 2014. godine, priznaje se Republika Krim, u kojoj grad Sevastopolj ima poseban status, kao suverena i nezavisna država. Ukaz stupa na snagu na dan potpisivanja.”

Pripojenje ukrajinskog poluotoka Krima Rusiji podržalo je 96,77 posto glasača na referendumu održanom u nedjelju. Odaziv je iznosio 83 posto građana sa pravom glasa.

Prijelazni ukrajinski predsjednik Oleksandar Turčinov prethodno je potvrdio kako je spreman za pregovore sa Rusijom o Krimu, ali da nikada neće prihvatiti aneksiju poluotoka.

“Spremni smo na pregovore, ali se nikad nećemo pomiriti sa aneksijom teritorije”, rekao je Turčinov u televizijskom obraćanju naciji.

U svom obraćanju još je rekao da će svaka akcija koje potiče na masovne nerede u Ukrajini, biti smatrana “podržavanjem vojnog agresora i zločinom protiv države”.

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine ranije je odbacilo ruski prijedlog o stvaranju kontakt-grupe koja bi bila posrednik u krizi i sugerirala promjene ukrajinskog Ustava.

Ministarstvo je, također, pozvalo ukrajinskog ambasadora u Rusiji na konsultacije.

Evropske i američke sankcije

Prethodno su se šefovi diplomatija zemalja članica Evropske unije usaglasili o “crnoj listi” krimskih i ruskih funkcionera, kojima će biti zabranjena putovanja u EU i zamrznuta imovina. Također, Sjedinjene Američke Države su utvrdile sankcije protiv političara koje smatraju odgovornim za provedbu referenduma na Krimu.

“Na spisku je 21 krimski i ruski funkcioner”, napisao je ministar vanjskih poslova Litvanije Linas Linkevičius na svom Twitter nalogu, prenosi Tanjug.

Šef litvanske diplomatije je to poručio tokom sastanka Ministarskog vijeća EU-a u Briselu, na kojem se raspravlja o zajedničkom odgovoru na ukrajinsku krizu nakon referenduma o pripajanju Krima Rusiji.

Konačna verzija “crne liste” EU-a bit će objavljena do kraja dana.

“Za sada sankcije podrazumijevanju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine unutar EU-a. No, ostala je otvorena mogućnost da se sankcije zaoštre ili da se napravi korak unazad, ako se ispune uvjeti koji se postavljaju pred njih”, javlja Al Jazeerina reporterka Katarina Drlja.

Potvrdila je kako su među 21 osobom na koju se odnose sankcije “oni koji su svojim odlukama pridonijeli narušavanju teritorijalnog integriteta, suverenosti i neovisnosti Ukrajine”.

“Sankcije stupaju na snagu objavom u Službenom listu EU-a, a njima su obuhvaćeni, osam krimskih, i 10 ruskih političara te tri vojne osobe, a među njima i zapovjednik Crnomorske flote”, dodaje Drlja.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a okupili su se u ponedjeljak na redovnom sastanku u Briselu, na kojem bi trebali uvesti sankcije protiv dijela ruskih zvaničnika, pazeći pritom da ne prekinu sve diplomatske veze sa Moskvom, kako se ukrajinska kriza ne bi dodatno produbila.

Američke sankcije

Poput EU-a i američka administracija je objavila stupanje na snagu ekonomskih sankcija prema pojedincima koje smatraju odgovornim za eskalaciju ukrajinske krize.

Sankcije se odnose na 11 visokopozicioniranih ukrajinskih i ruskih političara kojima se, također, uvodi zabrana putovanja i zamrzavanje finansija.

Obuhvatit će i osobe i kompanije u ruskoj vojnoj industriji.

Iz Moskve još nema reakcija na te odluke.

Oglasio se i američki predsjednik Barack Obama, poručivši kako će “nastaviti jasno govoriti Rusiji da njihove provokacije neće postići ništa – osim izolacije”.

“Međunarodna zajednica će nastaviti raditi zajedno protiv bilo kakvog rušenja ukrajinskog integriteta. Nastavak ruskih intervencija u Ukrajini neće samo produbiti njihovu izolaciju, nego će nametnuti još veći teret njihovoj ekonomiji. Naše sljedeće reakcije bit će na osnovu onoga što Rusi odluče”, rekao je Obama.

Izjavio je kako je “ruska odluka da pošalje trupe u Ukrajinu loš signal za svijet”, te ponovio kako SAD ostaje uz Ukrajinu.

“Autorizirao sam sankcije na pojedince koji su odgovorni, a proširujem ih i na ruske funkcionere koji se bave industrijom oružja. Ako Rusi nastave sa ovakvom politikom prema Ukrajini, spremni smo uvesti nove sankcije”, najavio je Obama.

Upozorio je i kako “Rusija može doživjeti dalju izolaciju, što se može odraziti na njihovu ekonomiju” te je pozvao da se “ruski vojnici vrate u kasarne”.

Ukazom američkog predsjednika o uvođenju sankcija obuhvaćeni su, između ostalih, predsjednica Gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matvijenko i vicepremijer Dmitrij Rogozin, ali i premijer Krima Sergej Aksjonov, predsjedavajući krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov, te smijenjeni ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič.

Upravo Aksjonov i Konstantinov predvode listu funkcionera na koje će sankcije primjenjivati EU. Na tom su popisu, uz lokalne političare na Krimu, i političari iz vrha ruske politike te zapovjednik Crnomorske flote Aleksandr Vitko.

Ne ići prema eskalaciji

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier istakao je kako je referendum o pripajanju ukrajinskog polutoka Krima Rusiji u suprotnosti sa ukrajinskim Ustavom, te da EU ne može preći preko toga kao da se ništa nije dogodilo.

“Stoga je potrebna reakcija EU-a, koju će Rusija, s jedne strane, jasno razumjeti a, s druge strane, koja će ostaviti otvorenim načine i mogućnosti za sprečavanje daljeg zaoštravanja, koje bi moglo voditi podjeli Evrope”, rekao je.

Šef njemačke diplomatije zauzeo se za to da se hitno u Ukrajinu pošalje posmatračka misija OSCE-a.

“Ne možemo dozvoliti da skoro sedam decenija od kraja Drugog svjetskog rata imamo ponovnu korekciju granica uz pozivanje na prava manjina ili etničku pripadnost. Ako se to dozvoli, imali bismo priču bez kraja i nove nemire u Evropi”, dodao je Steinmeier te istakao kako “EU nedvosmisleno poručuje da ne može ići preko onoga što Rusija radi”. 

Ti posmatrači bi trebali biti raspoređeni na ključnim tačkama na istoku i jugu Ukrajine i posmatrati je li Rusija i “dalje aktivna na destablizaciji Ukrajine i izvan Krima”.

Sličnu poruku uputio je i francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius.

“Treba pokazati odlučnost i istovremeno naći načina da se ne ide prema eskalaciji”, rekao je.

Hague: Smanjiti energetsku ovisnost

“Zemlje članice Evropske unije počele su razgovore o tome kako da se EU u budućnosti što manje oslanja na ruske energente”, izjavio je britanski šef diplomatije William Hague nakon sastanka šefova evropske diplomatije u Briselu.

Potvrdio je da se počelo razgovarati kako da se na duži rok u budućnosti smanji ovisnost Evrope o ruskim energentima.

Britanski šef diplomatije je najavio i kako će na spisak osoba – funkcionera Rusije i Ukrajine kojima EU uvodi sankcije – biti dodano još imena. Do sada je na tom spisku 21 osoba.

Hague je napomenuo da će obim sankcija ovisti o tome kako će Rusija reagirati na zahtjev Krima, koji se nakon referenduma odlučio pripojiti Rusiji.

Evropska unija jučerašnji referendum na Krimu smatra nevažećim i podržava integritet i suverenitet Ukrajine, dok zvanična Moskva ističe da je referendum legitiman i da se njime ne krši međunarodno pravo.

Većima stanovništva Krima izjasnila se za pripajanje tog poluotoka Rusiji.

Izvor: Al Jazeera i agencije