Prošla godina među najtoplijim od 1850.

Protekla 2013. godina bila je šesta najtoplija otkako su počela mjerenja 1850., što potvrđuje da je klimatski sustav našeg planeta pod utjecajem dugoročnog zagrijavanja, koje će još više pogoditi iduće generacije, priopćila je Svjetska meteorološka organizacija.

“Globalne temperature u 2013. godini prate trend dugoročnog zatopljenja”, kazao je direktor meteorološke agencije Ujedinjenih naroda Michel Jarraud, prenose agencije.

Napomenuo je kako tempo zagrijavanja nije isti u svim zemljama te naveo kako je prošla godina, naprimjer, bila najtoplija do sada u Australiji, dok su u SAD-u rekordno visoke temperature zabilježene 2012. Međutim, upozorava Jarraud, trend dugoročnog zagrijavanja je neosporan.

Temperature će nastaviti rasti

“S obzirom na rekordnu količinu stakleničkih plinova u našoj atmosferi, globalne temperature nastavit će  rasti u idućim godinama”, kazao je direktor SMO-a.

Prema njegovim riječima, više od 90 posto prekomjerne topline proizvedene ljudskim aktivnostima apsorbiraju oceani, čije sve više temperature mogu poremetiti intenzitet i učestalost vremenskih okvira El Nino, koji grije, i La Nina, koji hladi.

Temperature koje su pogodile svijet u godini koja je iza nas slične su vrijednostima izmjerenim 2007. – za 0,5 Celzijevih stupnjeva više u odnosu na prosječne temperature zabilježene na kopnu i na površini oceana od 1961. do 1990. godine.

I 2007. i 2013. izmjerene su temperature koje su na globalnoj razini bile također za 0,03 stupnja iznad prosjeka koji je vrijedio za razdoblje od 2001. do 2010. godine, desetljeće koje je, pak, bilo izuzetno toplo. Svjetska meteorološka organizacija navodi da je 13 od 14 najtoplijih godina zabilježeno u 21. stoljeću.

Meteorološka agencija svjetske organizacije objavila je najnovije podatke o globalnim temperaturama uoči objavljivanja izvješća o klimatskom statusu 2013. godine, koje se očekuje u ožujku.

Prijete suše, glad, oluje i poplave

Znanstvenici odavno upozoravaju na to kako se prilike za ograničavanje globalnog zagrijavanja ubrzano smanjuju, ali na globalnoj razini nema suglasnosti o tome kako usporiti a kamoli zaustaviti isparavanja štetnih plinova koji utječu na porast temperature.

Međudržavno povjerenstvo za klimatske promjene, skupina znanstvenika UN-a, navodi u Nacrtu izvješća, koje tek treba biti objavljeno, kako su globalne emisije stakleničkih plinova skočile u prosjeku za 2,2 posto godišnje između 2000. i 2010., dok je od 1970. do 2000. zabilježen rast od samo 1,3 posto.

Neki stručnjaci kažu kako bi, ako se sadašnji trend nastavi, globalne temperature do 2100. godine mogle biti za najmanje četiri stupnja više, što bi milijunima ljudi moglo donijeti sušu, glad, oluje i poplave.

Izvor: Agencije