Janukovič se vratio, oporba skuplja većinu
Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič vratio se na posao nakon četverodnevnog bolovanja.
U međuvremenu, oporba inzistira na vraćanju Ustava iz 2004. godine, koji je znatno ograničavao ovlasti predsjednika u odnosu na Parlament.
Njegova je reforma 2010. proglašena neustavnom. Rusija je pozvala ukrajinsku oporbu da prestane prijetiti i upućivati ultimatume, nakon njihovih poziva Zapadu za pomoć i zahtjeva za ustavnim promjenama.
Uoči sutrašnjeg zasjedanja ukrajinskog Paralamenta, predstavnici oporbe i stranaka na vlasti održali su zajednički sastanak.
“Velik pritisak na zastupnike”
Traže se rješenja za zakon o amnestiji i ustavnim promjenama.
“Da budem iskren, veliki je pritisak na zastupnike. Razgovarali smo s njima, što nije bilo lako. Privatno nam daju potporu, ali ćemo vidjeti sutra možemo li osigurati parlamentarnu većinu”, rekao je čelnik stranke Udar Vitalij Kličko.
Kako javlja iz Kijeva reporterka Al Jazeere Nataša Krstin, u ovom trenutku je moguće da Ukrajina i dobije novu vladajuću većinu. Ali, da bi joj to pošlo za rukom, oporba mora imati 226 zastupnika u Parlamentu, za što im treba barem od 42 do 50 zastupnika Partije regija.
Hoće li oporba u tome uspjeti – znat će se sutra na sjednici Vrhovne Rade.
Za ustavne promjene potrebna je, pak, još veća većina u Parlamentu. Šanse za usvajanje ustavnih promjena sada su vrlo male, jer je za to potrebno 300 glasova u ukrajinskom Parlamentu.
Toliko u ovom trenutku ne mogu same prikupiti ni vladajuća većina ni oporba, pa stručnjaci smatraju kako su, kada je riječ o tome, potrebni kompromis i konsenzus, izvještava Nataša Krstin.
“Danas je u Ukrajini glavni problem legitimnost Ustava i njegova povezanost sa situacijama koje pogađaju ukrajinsko društvo. Problem Ustava nisu samo promjene koje su uvedene 2010. na nezakonit način, nego to što je i prije i poslije toga predsjednik uzurpirao prava koja mu nijedna varijanta Ustava nije dopuštala. U takvoj situaciji, jedino rješenje je ustavna reforma”, smatra Igor Koliško, stručnjak za ustavno pravo.
“Ova situacija mora se ozbiljno proanalizirati. Nitko od stručnjaka još nije sjeo za okrugli stol i u jednoj ozbiljnoj i dobro organiziranoj debati raspravljao o tome kako omogućiti usvajanje zakona potrebnih državi. Tek nakon toga možemo pristupiti i ustavnoj reformi. Nažalost, u Ukrajini to trenutačno ne vidimo”, naglašava savjetnica ukrajinskog predsjednika Marina Stravničuk.
Istodobno, oporba i dalje nastavlja prosvjede koji traju od studenoga prošle godine, kada je Janukovič odustao od približavanja Europskoj uniji nauštrb veza s moćnim susjedom Rusijom.
Prosvjed ispred Deutsche Bank
Brojni prosvjednici okupili su se u ponedjeljak ispred sjedišta Deutsche Bank u Kijevu, optužujući banku za povezanost s korupcijskim skandalima u koje su umiješani Janukovič i članovi njegove obitelji, prenosi Hina.
Uzvikujući “Krvavi novac!” i “Prestanite raditi s Janukovičem!”, prosvjednici su optužili njemačku banku da posluje s ukrajinskom bankom koja je u vlasništvu Janukovičeva sina Oleksandra, te da time podupire korupciju, prenosi agencija AFP, dodajući da se ti navodi nisu mogli potvrditi.
Očekuje se da će Janukovič, koji se vratio na posao nakon “teške dišne infekcije”, nastaviti tražiti izlaz iz političke krize obilježene povremeno i nasilnim sukobima s prosvjednicima koji su zauzeli gradske trgove i javne zgrade, prosvjedujući protiv odustajanja od sporazuma o približavanju Europskoj uniji.
Njegov prvi zadatak bit će imenovanje novog premijera koji bi trebao zamijeniti Mikolu Azarova, Janukovičeva saveznika koji je 28. siječnja podnio ostavku pod pritiskom prosvjednika.
Predsjednik Parlamenta Volodimir Ribak kazao je zastupnicima uoči nove sjednice Parlamenta koja treba početi u utorak da se Janukovič i dalje planira konzultirati s oporbenim čelnicima u vezi s izborom novog premijera.
“On planira podnijeti te prijedloge ovoga tjedna. Zasad još nikakva nominacija nije dostavljena Parlamentu”, rekao je Ribak.
Janukovič je prošlog tjedna ponudio određene koncesije oporbi, uključujući odustajanje od spornog protuprosvjednog zakona i uvjetnu amnestiju za uhićene prosvjednike.
Barroso: Nema pomoći velikih razmjera
Oporbeni čelnici, koji su dobili snažnu potporu i obećanje o financijskoj pomoći od SAD-a i europskih zemalja, u ponedjeljak su tražili dodatne koncesije.
Osim predsjednikove ostavke i novih izbora, oporba želi bezuvjetno oslobađanje svih uhićenih prosvjednika, te povratak na stari ustav koji je davao veću moć Parlamentu u odnosu na predsjednika, prenosi Reuters.
Europska unija odbacila je danas informacije kako radi na velikom paketu pomoći za Ukrajinu kako bi joj pomogla da prebrodi ekonomsku krizu, rekavši da nema namjeru upuštati se u aukcijsko nadmetanje s Moskvom za kupovinu ukrajinske lojalnosti.
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso rekao je da EU razgovara sa svojim partnerima o pomoći Ukrajini, ali da nije točno da EU mora platiti kako bi primamila države kao što je Ukrajina na bližu suradnju.
“Nećemo se upuštati u aukcijsko nadmetanje za potpis Ukrajine na sporazumu”, rekao je Barroso novinarima.
Ashton ranije najavila paket pomoći
Ranije je šefica europske diplomacije Catherine Ashton, koja bi u utorak trebala doputovati u Kijev, najavila da se priprema paket gospodarske pomoći koji bi bio dostupan Ukrajini ako ta zemlja pokrene proces tranzicije prema novom političkom sustavu i novim izborima.
Takva pomoć mogla bi se pokazati spasonosnom ako Rusija zamrzne svoj 15 milijarda dolara vrijedan zajam koji je odobrila Ukrajini pošto je Janukovič odbio potpisati sporazum s EU-om.
Moskva je Kijevu dosad isplatila tri milijarde dolara, ali je zamrznula isplatu sljedeće tranše od dvije milijarde dolara, ustvrdivši da želi pričekati s isplatom do imenovanja novog ukrajinskog premijera i vlade.
Aktivist Bulatov: Nastavljam borbu
Ukrajinski oporbeni aktivist Dmitri Bulatov, koji je u nedjelju navečer primljen na liječenje u litavsku bolnicu nakon odlaska iz Ukrajine, gdje je navodno bio mučen, poručio je u ponedjeljak da je odlučan “nastaviti borbu” za demokraciju u svojoj domovini.
“Bio sam fizički uništen, ali ne i moralno”, naglasio je u izjavi koju je objavila bolnica u Vilniusu.
“Nastavljam borbu, idem dalje, za demokraciju. Neću uzmaknuti”, obećao je.
Dmitri Bulatov (35), aktivist koji se istaknuo u prosvjedima protiv predsjednika Viktora Janukoviča, dobio je dopuštenje za liječenje u inozemstvu nakon pritiska Zapada koji je bio zaprepašten snimkama aktivista oblivena krvlju koje su obišle svijet.
Izvor: Al Jazeera i agencije