Turčinov pozvao Putina: Prestanite s agresijom na Ukrajinu
22:10 – Krim
22:00 – Kijev
Vršilac dužnosti predsjednika Ukrajine Aleksandar Turčinov pozvao je u petak navečer ruskog predsjednika Vladimira Putina da prestane s “provokacijama” na Krimu i da povuče vojne snage sa tog poluotoka.
“Lično apeliram na predsjednika Putina da odmah prekine s vojnim provokacijama i da se povuče iz Autonomne Republike Krim. To je čista agresija protiv Ukrajine”, rekao je novinarima u Kijevu, nakon što su ranije tokom dana svjetski mediji izvijestili da su na Krim, gdje Rusija ima vojnu bazu, stigle dodatne ruske snage.
Turčinov je, također, optužio zvaničnu Moskvu da radi na sličnom scenariju poput onog kojeg je izvela uoči intervencije u Gruziji povodom situacije oko Abhazije, prenose svjetske agencije.
“Rusija je poslala snage na Krim. Rade na scenariju koji je identičan onome u Abhaziji, gdje su prvo izazvali vojni konflikt, a zatim i anektirali tu teritoriju”, naglasio je Turčinov.
Istovremeno, specijalni predstavnik ukrajinskog predsjednika na Krimu Sergej Kunicin naveo je da se na Krim iskrcalo 2000 ruskih vojnika, nazvavši to “oružanom invazijom”.
“Trinaest ruskih aviona sletjelo je na aerodrom Gvardejskoe [blizu Simferopolja] sa po 150 ljudi u svakom”, rekao je lokalnom TV kanalu ATR, dodavši da je zračni prostor iznad Krima zatvoren, prenio je AFP.
Francuska agencija napominje da nije jasno da li, prema sporazumima s Ukrajinom, Rusija ima prava koristiti bazu, ili slati dodatne trupe.
21.50 – Štokholm
Švedska je pozvala ruske snage da “odmah” napuste Simferopolj, glavni grad ukrajinske Autonomne Republike Krim, u kojoj je došlo do pobune protiv nove vlasti u Kijevu.
“Alarmantna situacija na Krimu. Rusija treba odmah povući snage koje kontrolira u zonu svojih normalnih baza. Simferopolj je izvan te zone”, napisao je na Twitteru švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt, pridružujući se drugim glasovima koji su se digli na Zapadu tražeći od Rusije da se ne miješa u ukrajinsku unutrašnju politiku.
21:10 – Washington
SAD je u petak potvrdio da smijenjeni predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič više nema legitimitet da upravlja Ukrajinom, nakon što je pobjegao iz zemlje.
“Ocjenjujemo da je Janukovič izgubio svaki legitimitet. Napustio je Ukrajinu”, izjavila je glasnogovornica Državnog sekretarijata SAD-a Jennifer Psaki.
20:50 – Kijev
Ukrajina je u petak počela proceduru u vezi sa zahtjevom za ekstradiciju smijenjenog predsjednika Viktora Janukoviča, koji se trenutno nalazi u Rusiji, saopćio je ured ukrajinskog Glavnog tužilaštva, prenio je Reuters.
U petak ujutro je najavljeno da će tužilaštvo postaviti “pitanje izručenja građanina Ukrajine Viktora Janukoviča, za kojim je raspisana međunarodna potjernica, u slučaju zvanične potvrde informacije o njegovom boravku na teritoriji Ruske Federacije”, navedeno je u saopćenju, koje prenosi RIA Novosti.
20:15 – Brisel
Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso pozvao je u petak na “politički dijalog” u kontekstu napetosti na Krimu, naglasivši kako se mora poštivati “teritorijalni integritet” Ukrajine.
Telefonom je razgovarao s novim ukrajinskim premijerom Arsenijem Jacenjukom, kojem je poželio “odlučnost da se suoči s velikim izazovima koji su pred njegovom zemljom”, navodi se u saopćenju EK-a.
Složili su se kako se s aktuelnim napetostima na Krimu treba suočiti političkim dijalogom, u okviru jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje.
Barroso je u razgovoru potvrdio da će Evropska unija “podržati demokratske reforme” u Ukrajini i pomoći ekonomsku modernizaciju te zemlje.
20:00 – London
Velika Britanija je savjetovala da se ne putuje na ukrajinski Krimski poluotok i poručila je svim svojim državljanima koji se već tamo nalaze da napuste područje.
Britansko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je u petak da je savjetovalo svim svojim državljanima da izbjegavaju aerodrom Simferopolj, gdje naoružani napadači u neoznačenim vojnim uniformama patroliraju s jurišnim puškama, prenosi Fena.
19:55
Ukrajina je u petak saopćila da je Rusija narušila njen zračni prostor i prekršila uvjete sporazuma prema kome Moskva iznajmljuje bazu za svoju Crnomorsku flotu na Krimu.
U saopćenju ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova ne navode se detalji, ali je pogranična služba saopćila da je više od deset ruskih vojnih helikoptera narušilo ukrajinski zračni prostor nad regijom Krim.
Ruski vojnici blokirali su jedinicu ukrajinskih graničara u blizini luke Sevastopolj, gdje je stacioniran dio ruske Crnomorske flote, prenosi Srna.
19:05 – Washington
SAD je u petak upozorio Rusiju da raspiruje napetosti u Ukrajini i zatražio objašnjenje pojave ruskih oklopnih vozila u toj zemlji, izjavio je u petak američki državni sekretar John Kerry.
“Zatražili smo objašnjenje o aerodromima, oklopnim vozilima i vojnicima na nekoliko lokacija”, rekao je nakon telefonskog razgovora s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom.
“Iako nam je rečeno da ne učestvuju ni u kakvom kršenju suvereniteta i da to ne namjeravaju učiniti, jasno sam dao do znanja da bi se to moglo protumačiti na krivi način i da je situacija već toliko napeta da bismo svi trebali biti jako oprezni, ne raspirivati situaciju i ne slati krive poruke”, naglasio je Kerry.
19:00 – Kijev
Zvanični Kijev od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda zatražio je hitan sastanak na kojem će se raspravljati o nagloj eskalaciji krize u Ukrajini, objavili su u petak ukrajinski diplomati.
U pismu se traži “hitan sastanak, koji bi mogao biti održan već u petak”, rekao je za Reuters jedan diplomat, koji je tražio da ostane anoniman.
Drugi diplomat potvrdio je mogućnost da sastanak bude održan u petak.
Pismo je stiglo u petnaestočlano Vijeće sigurnosti nekoliko sati nakon što je ukrajinski parlament saopćio kako će tražiti sastanak radi razmatranja problema u zemlji, a u skladu s dogovorom iz 1993. godine, po kojem su se velike sile dogovorile da će garantirati teritorijalni integritet te zemlje.
18:40 – Zagreb
18:30 – Kijev
18:20 – Rostov na Donu
18:00 – Moskva, Washington
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov i američki državni sekretar John Kerry pozvali su u petak ponovo na mir u Ukrajini, uz posredovanje Evropske unije.
Prema saopćenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Lavrov je u telefonskom razgovoru naglasio potrebu da se obuzdaju “ekstremni radikali” i da se u pokušaju da se okonča kriza uzmu u obzir interesi svih političkih snaga i svih ukrajinskih regija, prenosi Reuters.
17:55 – London, Moskva
Britanski premijer David Cameron poručio je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da Rusija mora poštivati teritorijalni integritet Ukrajine, saopćio je glasnogovornik britanske vlade.
Cameron je u telefonskom razgovoru s Putinom rekao da se ruski predsjednik saglasio da su slobodni i fer izbori najbolji način da se osigura pozitivna budućnost za Ukrajinu.
“Premijer je naglasio da sve zemlje trebaju poštivati teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. Predsjednik Putin se saglasio, ističući da su vojne vježbe u regiji planirane mnogo prije aktuelne situacije u Ukrajini”, kazao je glasnogovornik.
Kaže da su se Cameron i Putin saglasili da međunarodna zajednica treba razmotriti kako pomoći Ukrajini da riješi ekonomske probleme.
17:15 – Washington
Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde ocijenila je u petak da za sada nema razloga za paniku kada je riječ o ekonomskoj situaciji u Ukrajini, koja je zatražila međunarodnu pomoć.
“U Ukrajini ne uočavamo ništa alarmantno, ni nešto što bi u ovom trenutku izazvalo paniku”, izjavila je nakon razgovora s njemačkim ministrom vanjskih poslova Frank-Walterom Steinmeierom.
Ukrajina je zvanično u četvrtak zatražila pomoć od MMF-a, koji je odgovorio da je spreman pomoći.
Međutim, Lagarde je uputila kritiku na račun različitih spekulacija o iznosu finansijskog paketa pomoći za Ukrajinu.
Ukrajinski lideri su početkom ove sedmice saopćili da je Ukrajini potrebno 35 milijardi dolara kako bi izmirila obaveze vlade i izbjegla bankrot po osnovu duga.
Lagarde je naglasila da je potrebno “osloniti se na činjenice” i pričekati sveobuhvatnu procjenu neizmirenih obaveza ukrajinske vlade.
“Prerano je za procjenu finansijskih potreba Ukrajine”, zaključila je Lagarde.
17:35 – Berlin
Nakon Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, novu ukrajinsku vladu u petak je podržala i njemačka kancelarka Angela Merkel i obećala joj pomoć Njemačke, izrazivši ujedno zabrinutost zbog tenzija na Krimu.
Merkel je čestitala privremenom ukrajinskom premijeru Arseniju Jacenjuku, rekla je zamjenica glasnogovornika vlade Christian Wirtz i dodala da široka parlamentarna podrška premijeru predstavlja “ohrabrujući znak”, prenio je AFP.
“Kancelarka je naglasila da će EU i Njemačka učiniti sve da podrže novoizabranu vladu”, kazala je Wirtz i dodala da Njemačka izražava zabrinutost zbog tenzija na Krimu.
Njemačko Ministarstvo finansija, međutim, nije željelo komentirati navode o eventualnom zamrzavanju imovine Ukrajinaca u Njemačkoj, što su ranije učinile Austrija i Švicarska.
16:45 – Sarajevo
16:10 – Kijev
Lider ukrajinske stranke Demokratski savez za reforme Vitalij Kličko je saopćio u petak da će bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko biti kandidat na predsjedničkim izborima 25. maja, javlja Anadolija.
Kličko je na konferenciji za novinare u Kijevu kazao da mu je Timošenko potvrdila da će biti kandidat na njihovom posljednjem susretu.
“Timošenko nikada u javnim nastupima nije najavila kandidaturu, ali to je potvrdila u našem razgovoru”, rekao je Kličko i dodao da je to za njega bila iznenađujuća informacija.
Naglasivši da ne vidi niti jednu prepreku za njenu kandidaturu, kazao je da će biti “čudno” da opozicija na izbore izađe sa dva kandidata.
Kandidaturu na majskim predsjedničkim izborima u Ukrajini najavili su ranije Kličko i bivši načelnik Harkiva Mihail Dobkin.
16:00 – Moskva
Moskva ne vidi potrebu za bilateralnim konsultacijama o Krimu u bliskoj budućnosti, saopćilo je u petak rusko Ministarstvo vanjskih poslova.
“Rusija smatra da su događaji u Autonomnoj Republici Krim rezultat unutrašnjih političkih procesa u Ukrajini”, navodi se u saopćenju, prenosi Srna.
“Rusko Ministarstvo vanjskih poslova uputilo je notu Ukrajini u vezi s kretanjem oklopnih vozila Crnomorske flote na Krimu kako bi zaštitilo lokaciju Flote na teritoriji Ukrajine, u skladu s osnovnim rusko-ukrajinskim sporazumima o Crnomorskoj floti”, također stoji u saopćenju.Ukrajinski diplomata Ruslan Nimčinski dobio je zadatak da u bliskoj budućnosti održi konsultacije prema članu 7 Sporazuma o prijateljstvu, saradnji i partnerstvu Rusije i Ukrajine od 31. maja 1997. godine, prenio je ITAR-TASS.
15:50 – Lihtenštajn
Lihtenštajn se pridružio nekolicini evropskih zemalja koje su odlučile zamrznuti imovinu članova bivše ukrajinske vlade, izjavio je jedan visoki funkcioner vlade te zemlje u petak, prenio je Reuters.
Prethodno su to učinile austrijske i švicarske vlasti.
Austrija je, na zahtjev nove ukrajinske vlade, zamrznula račune 18 Ukrajinaca u austrijskim bankama, u dogovoru s Evropskom vanjskom službom u Briselu, naglašeno je u Beču, prenosi Fena.
Švicarska vlada je naložila zamrzavanje imovine 20 Ukrajinaca, uključujući svrgnutog predsjednika Janukoviča i njegovog sina Aleksandra, a protiv njih dvojice švicarski tužilac pokrenuo je istragu o pranju novca.
15:30 – Kijev
Sekretar ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Andrej Parubij izjavio je u petak da je pokušaj zauzimanja aerodroma lokaliziran i da ga “faktički kontroliraju policijski organi Ukrajine”, saopćavajući i da se kao jedna od varijanti za stabiliziranje situacije na Krimu razmatra uvođenje vanrednog stanja, prenose agencije.
“Vanredno stanje razmatramo kao jednu od varijanti razvoja događaja. Međutim, u realnosti uvođenje vanrednog stanja ne daje mogućnost angažiranja armije”, rekao je on na brifingu u Vrhovnoj radi (skupštini), prenosi Ukrinform.
Parubij je pojasnio da mogu biti angažirane određene vojne formacije, navodi ta agencija.
“Zato mi razmatramo druge, efikasnije načine za lokaliziranje situacije na Krimskom poluotoku”, rekao je on, prenosi Tanjug. Još je kazao da je Vijeće za nacionalnu sigurnost i odbranu razradilo “akcioni plan” za rješavanje situacije u Autonomnoj Republici Krim, “kako se ne bi dopustio separatistički scenarij”, prenio je ITAR-TASS.
Agencija Interfaks-Ukrajina prenijela je izjavu sekretara Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu da se desio “pokušaj zauzimanja aerodroma” na Krimu: “Taj pokušaj je lokaliziran. Ljudi koji su tamo došli sada stoje kao kontrolni punktovi oko aerodroma. Međutim, faktički aerodrome kontroliraju policijski organi Ukrajine.”
Prema njegovim riječima, vojni objekti na Krimu nisu zauzeti, pogranične službe drže objekte za koje su nadležni. A trenutno su svi strateški objekti na poluotoku pod zaštitom i u osiguranju su angažirani pripadnici unutrašnje vojske i druge specijalne jedinice.
15:20 – Brisel
Nova ukrajinska vlada želi potpisati sporazum o pridruživanju i slobodnoj trgovini na samitu Evropske unije 20. i 21. marta, izjavio je u petak jedan visoki ukrajinski diplomat.
Potpisivanje sporazuma o pridruživanju povećat će snagu Ukrajine u odnosu na Moskvu, koja povećava pritisak na nove vlasti u Kijevu, rekao je ukrajinski ambasador pri EU Konstantin Jelisejev za EurActiv, prije nego se sastao s visokim evropskim zvaničnicima kako bi im prenio istu tu poruku.
EU i Ukrajina parafirali su Sporazum o pridruživanju u martu 2012. godine, a dogovorili su i sveobuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini, prenosi Hina.
EU je želio potpisati te sporazume na samitu Istočnog partnerstva u Vilinusu 28. i 29. novembra, ali je tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič od toga odustao u posljednji trenutak.
Priklonio se Rusiji, koja mu je obećala pomoć od 15 milijarda eura i jeftiniji plin.
Time je izazvao velike proevropske proteste, koji su završili krvavim obračunom s desecima mrtvih i doveli do njegova smjenjivanja sa vlasti.
15:15 Krim
14:30 – Rostov na Donu
S medijske konferencije u Rostovu na Donu Viktor Janukovič je poručio u petak kako je sporazum potpisan s predstavnicima opozicije, a u prisustvu stranih izaslanika, “predstavljao nadu, ali su nakon toga nastupili bezakonje, teror i haos”.
“Neviđene odluke su se donosile u Parlamentu, a sve na temelju nasilnih činova, zastrašivanja. Mnoge su parlamentarce vodili na Majdan. Normalan rad Parlamenta je bio spriječen i sve se odvijalo na Majdanu”, rekao je Janukovič.
Na pitanje novinara stidi li se zbog svega što se dogodilo, odgovori je kako se “prvenstveno i pred veteranima i pred ukrajinskim narodom želi izviniti zbog onoga što se dogodilo u Ukrajini”.
“Nisam imao vlast i snagu da održim stabilnost. Nisam imao snagu spriječiti sve te događaje”, priznao je.
Ponovio je kako nigdje nije bježao, nego je iz Kijeva otišao u Harkiv.
“Na putu su pucali na mene iz automatskog oružja, a automobil u kojem sam se nalazio je bio pod vatrom. Nisam bježao, išao sam na sastanak u Harkiv”, ponovio je.
14:10 – Rostov na Donu
Viktor Janukovič, koji ne priznaje da je smijenjen sa položaja predsjednika u Kijevu, najavio je da će nastaviti borbu u Ukrajini.
“Niko me nije zbacio. Bio sam prisiljen napustiti Ukrajinu, bio sam u opasnosti – moj život i život članova moje porodice”, rekao je Janukovič novinarima u Rostovu na Donu.
“Nacionalisti i profašisti su uzeli vlast, a zapravo su manjina u Ukrajini. Jedini način da se izađe iz te situacije je da se ispoštuje sve iz ugovora Ukrajine i opozicije te zemalja koje su svjedočile tom dogovoru. Previranja i politička kriza su rezultirali mnogobrojnim žrtvama i krizom, mislim da je to prouzkovala neodgovorna politika Zapada, koja je potaknula događanja na Majdanu. Ukrajina je snažna zemlja i prevazit će sve to.”
Janukovič je pozvao na referendum u cijeloj zemlji, što je prije moguće, uz pomoć što šireg broja predstavnika građana.
14:00 – Kijev
Glavno tužiteljstvo Ukrajine tražit će od Rusije izručenje Viktora Janukoviča u slučaju da se potvrdi informacija da se bivši ukrajinski predsjednik, kojeg je 22. februara Vrhovna rada smijenila, nalazi u Rusiji, prenijele su agencije.
“Glavno tužiteljstvo Ukrajine namjerava postaviti pitanje izručenja građanina Ukrajine Viktora Janukoviča, za kojim je raspisana međunarodna potjernica, u slučaju službene potvrde informacije o njegovom boravku na teritoriju Ruske Federacije”, navedeno je u saopćenju koje prenosi RIA Novosti.
Tužiteljstvo je, navodi ruska novinska agencija, saopćilo da je sud u Kijevu dao dozvolu za njegovo hapšenje i zatvaranje.
Vrhovna rada je smijenila Janukoviča i predsjednička ovlaštenja predala čelniku Parlamenta Aleksandru Turčinovu, a za 25. maj raspisala vanredne predsjedničke izbore.
U međuvremenu se oglasio i jedan od vođa ukrajinske opozicije Vitalij Kličko, rekavši kako to što Rusi štite bivšeg ukrajinskog predsjednika Junukoviča predstavlja provokaciju.
“Za svakog Ukrajinca je provokacija to što je ruski predsjednik Vladimir Putin tom krvavom diktatoru, očito, odobrio utočište”, rekao je Kličko za Bild.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
Janukovič se u četvrtak oglasio i rekao da ostaje jedini legalni šef države, uz napomenu kako u Ukrajini postoje sva obilježja državnog udara te da je bio prinuđen od Rusije tražiti osiguranje lične zaštite od aktivnosti ekstremista.
Tužiteljstvo je ranije saopćilo kako Janukoviča i bivšeg ministra policije Vitalija Zaharčenka sumnjiči za ubistva protestanata u Kijevu.
Ukrajinsko tužiteljstvo je saopćilo kako od policije traži da, u roku deset dana, slobode liši 24 službenika u okviru istrage o pogibiji ljudi u glavnom gradu tokom nereda.
13:45 – Kijev
Vršitelj dužnosti predsjednika Ukrajine i predsjednik Vrhovne rade Aleksandar Turčinov smijenio je u petak načelnika Glavnog štaba i glavnog zapovjednika Oružanih snaga Ukrajine Jurija Iljina, javile su ukrajinske agencije.
Navodi se da je Turčinov potpisao ukaz o smjeni, pozivajući se na odredbe Ustava.
Iljina je na tu poziciju, samo tri dana prije nego što ga je smijenila Vrhovna rada, postavio Janukovič.
Ukrajinski mediji prenose da je Iljin u četvrtak smješten u bolnicu zbog infarkta.
Pojavila se i informacija prema kojoj postoje dokumenti koji navodno potvrđuju plan vojnog vrha da upotrijebi vojsku radi “gušenja revolucije i razbijanja protesta”.
13:15 – Brisel
Evropska unija priznaje Prelaznu vladu u Kijevu kao legitimnu i poziva sve zemlje da poštivaju teritorijalni integritet Ukrajine, saopćeno je iz Evropske komisije.
“Prelaznu vladu je izabrala Vrhovna rada, čiji legitimitet nije sporan, tako da je priznajemo kao legitimnog partnera”, rekao je novinarima glasnogovornik EK-a Olivier Bailly, ali je dodao da ta Vlada “tek treba uspostaviti funkcionalne institucije”.
Prenio je stav Brisela prema kojem sve zemlje trebaju poštivati nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
Glasnogovornik je potvrdio kako su sankcije uperene protiv članova bivšeg režima, koji su sudjelovali u zlostavljanju protestanata, “još na stolu” i da ih razmatraju radne grupe, koje je formiralo Evropsko vijeće.
“Na stolu je i ponuda Ukrajini da potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om, a da je na Kijevu da odluči hoće li i kada to učiniti”, rekao je Bailly.
Kada je riječ o ukrajinskom zahtjevu za hitnu novčanu pomoć, kako bi se izbjegao ekonomski kolaps, iz Brisela su poručili da se o iznosu i formama te pomoći još raspravlja.
Ministri vanjskih poslova Višegradske četvorke, koju čine Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska, otputovali su u petak u Kijev, gdje će se sresti s ukrajinskim političkim liderima.
Već u ponedjeljak, 3. marta, Ukrajinu će posjetiti šefica evropske diplomatije Catherine Ashton.
Naoružani ljudi zauzeli aerodrom na Krimu
Ukrajinski ministar unutrašnjih poslova osudio je preuzimanje kontrole nad aerodormima na Krimu i nazvao sve “oružanom invazijom i okupacijom”, javila je agencija Interfax.
“Smatram ono što se dogodilo oružanom invazijom i okupacijom koje predstavljaju kršenje svih međunarodnih dogovora i normi”, napisao je ministar Arsen Avakov na Facebook stranici, opisujući događaje u noći na petak na dva aerodorma kao oružanu provokaciju i pozivajući na razgovore.
Kako je ranije javila agencija Reuters, naoružane osobe u noći na petak preuzele su kontrolu nad vojnim aerodromom u Sevastopolju i međunarodnim aerodromom u Simferopolju.
Avakov je kazao da nije bilo sukoba kada su naoružane osobe, koje je opisao kao pripadnike ruskih pomorskih snaga, zauzele vojni aerodromu u Sevastoplju, gdje je baza ruske Crnomorske flote.
Prije toga preuzele su kontrolu i nad međunarodnim aerodromom u Simferopolju bez sukoba.
Naoružani muškarci tvrde da su tamo kako bi spriječili dolazak pristalica novog ukrajinskog vodstva.
Na međunarodnom aerdromu u Simferopolju putnici normalno obavljaju formalnosti ukrcaja i saobraćaj na aerodromu funkcionira.
Patrole oko aerodroma
Ukrajinski aerodrom u Simferopolju, prijestonici Krima, ostao je otvorena, iako naoružani ljudi, obučeni u neidentificirane vojne odore, patroliraju oko nje, javila je agencija AFP sa mjesta događaja.
Proruski orijentirani civili su, također, prisutni u krugu aerodroma, ali ne ometaju njegovo funkcioniranje.
Dan ranije proruske snage su zaposjele lokalni krimski Parlament u Simferopolju, koji je potom iza zatvorenih vrata glasao za održavanje referenduma 25. maja o većoj autonomiji Krima.
“Aerodrom luka funkcionira normalno”, izjavio je odgovorni službenik.
Desetak vojnika, noseći crne oznake, patrolira duž ulaza na aserdrom, javio je novinar AFP-a, dodajući da nisu htjeli odgovoriti na pitanje o nacionalnosti.
Samo su odgovorili da se tamo nalaze kako bi održavali red.
“Svi smo dobrovoljci. Tu smo kako ne bismo dopustili dolazak fašista ili radikala sa zapada Ukrajine“, rekao je jedan od njih, koji se predstavio kao bivši policijski službenik.
Drugi civil, koji se predstavio kao inženjer imenom Vadim, kaže da nije “ekstremist”.
“Ali, ako dođu nacionalistički banditi, borit ćemo se s njima. I oružje ćemo naći bude li trebalo”, poručio je.
Naoružana grupa pristigla jena aerodrom na tri kamiona bez registracijskih tablica, kazali su svjedoci, na koje se poziva agencija Interfax, a ispred zgrade odmah se okupilo mnoštvo ljudi, noseći zastave ruske Crnomorske flote.
Krim, poluotok na jugu Ukrajine, baza je ruske Crnomorske flote i poprište separatističkih tenzija posljednjih dana.
S većinskim proruskim stanovništvom, Krim je jedina ukrajinska regija koja se suprotstavlja novim vlastima u Kijevu nakon pada ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča.
Pozivanje na razum
Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen izrazio je prethodno zabrinutost razvojem događaja na Krimu, pozivajući Rusiju da izbjegne svaku akciju koja bi mogla dovesti do eskalacije u ukrajinskoj krizi.
Američki državni sekretar John Kerry potvrdio je da će Rusija “poštovati teritorijalni integritet Ukrajine”, nakon razgovora koji je vodio s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom.
Ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Arsen Avakov upozorio je policiju i specijalne snage sigurnosti na to da se izbjegne “krvoproliće među civilnim stanovništvom i da razvoj situacije preraste u oružani sukob”.
Ukrajinski privremeni predsjednik Oleksander Turčinov upozorio je, također, da će svaki pokret ruske vojske van granica baze Crnomorske flote u Sevastopolju smatrati činom agresije, nedugo pošto je stigla vijest da su zauzete zgrade krimske regionalne Vlade i Parlamenta.
Nakon upozorenja Kijeva da se ne pribjegava bilo kakvoj intervenciji, ruske vlasti istaknule su kako poštuju sporazum potpisan s Ukrajinom kada je riječ o Crnomorskoj floti.
Zamjenik ruskog ministra odbrane Anatolij Antonov izjavio je kako sve jedinice provode svoje svakodnevne aktivnosti, uključujući i one koje su vezane uz borbenu spremnost, što, međutim, prema njegovim riječima, ne predstavlja nikakvu prijetnju i ne podliježe bilo kakvom pravno utemeljenom ograničenju.
Američka pomoć
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden razgovarao je telefonski s privremenim ukrajinskim premijerom Arsenijem Jacenjukom, izrazivši “potpunu podršku” SAD-a novim čelnicima zemlje.
Biden je poručio kako će “SAD ponuditi punu podršku Ukrajini u poduzimanju potrebnih reformi kako bi ozdravila ekonomija, nastavilo pomirenje, poštivale međunarodne obaveze i uspostavili otvoreni i konstruktivni odnosi sa svojim susjedima”, objavila je Bijela kuća.
Također je istaknuo kako se radi o “važnoj mogućnosti, ne samo za uspostavu mira, stabilnosti i jedinstva Ukrajine, nego i za obnovu vjere svih ukrajinskih ljudi u demokratske institucije njihove zemlje dok se spremaju za nove izbore u maju”.
Bidenov poziv proevropskom premijeru Jacenjuku, izabranom jednoglasno u četvrtak na čelo koalicijske Vlade, uslijedio je nekoliko sati nakon razgovora američkog državnog sekretara Johna Kerryja s njegovim ruskim kolegom Sergejom Lavrovim o rastućim napetostima na Krimu.
Ukrajinski premijer upozorio je odmah po izboru da je zemlja na rubu ekonomskog i političkog kolapsa te da Ukrajina mora ostati ujedinjena, cjelovita zemlja.
Prema njegovim riječima, ključno je osigurati zajam Međunarodnog monetarnog fonda, kako bi se stabilizirao kurs nacionalne valute hrivnje, koja je zabilježila rekordan pad, zbog bojazni da je Centralna banka “osakaćena” smanjivanjem novčanih rezervi.
Još je istaknuo da je u posljednje tri godine iz finansijskog sistema Ukrajine otišlo blizu 70 milijardi dolara, koje se sada nalaze na offshore računima.
Potrebne milijarde pomoći
Novi ukrajinski čelnici poručili su EU-u da uništena ekonomija zemlje treba hitnu pomoć u iznosu od četiri milijarde dolara, rekao je u četvrtak jedan eurodiplomat, koji je ostao anoniman.
Nakon što je tokom vikenda sa vlasti svrgnut predsjednik Viktor Janukovič, ukrajinsko Ministarstvo finansija izvijestilo je da je zemlji potrebno 35 milijardi dolara kako bi “preživjela” ovu i iduće godinu, te zatražilo prvu isplatu u idućih sedmicu ili dvije, po mogućnosti zajedno s donatorskom konferencijom.
Novi ukrajinski ministar finansija Oleksander Šlapak rekao je kako se nada da će se MMF angažirati na osiguranju pomoći u iznosu od najmanje 15 milijarda dolara.
Iz MMF-a su potvrdili kako će u predstojećih nekoliko dana poslati grupu svojih ljudi u Kijev kako bi razmotrila stanje.
Diplomat EU-a govorio je dok je Ukrajinu pogađala nova kriza, jer su naoružani ljudi zauzeli lokalni Parlament na Krimu i podigli rusku zastavu, uzbunjujući nove vlasti u Kijevu.
I EU priprema kratkoročni i dugoročni finansijski paket, kojim će se pomoći u stabilizaciji Ukrajine, zemlje na rubu bankrota.
Iduće sedmice u Kijevu se očekuju i predstavnici EU-a, koji će na mjestu događaja ustanoviti kakve su potrebe zemlje te pripremiti program kreditiranja.
Izvor: Agencije