Ekonomske posljedice protesta tek dolaze

Dešavanja u Ukrajini u posljednjih nekoliko mjeseci imaju i ekonomski utjecaj na svakodnevni život građana, pogotovo kad je riječ o njihovim ušteđevinama.

Barikade s jedne strane, a s druge uobičajena svakodnevnica. Ali, ekonomska slika je jednaka. Ukrajina je zvanično u recesiji od polovine 2012. godine. Građani su svjesni da je zemlja na rubu finansijskog sloma, javlja iz Kijeva novinar Al Jazeere Ivan Čorkalo.

Stanovnica ukrajinske prijestolnice Kristina kaže kako su ljudi uplašeni, ali nemaju izbora.

“Situacija je teška. Ljudi se boje da neće biti penzija, ali nije tako strašno, jer je sada sve u našim rukama”, dodaje.

Njen sugrađanin Maksim kaže kako nije uplašen te misli da “sadašnji sistem jednostavno ne može opstati”.

Ekonomska situacija dodatno je pogoršana zbog tromjesečne političke krize, što se odrazilo na rad bankarskog sektora.

Slabljenje grivnje

Marija Lebedeva je iz banke izašla neobavljena posla. Umjesto eura sa računa, dobila je uputu da putem dežurnog telefona potraži poslovnicu koja će joj novac moći isplatiti.

“Nisam mogla dobiti novac. Rekli su mi da mogu dobiti samo 200 eura, a na bankovnom računu trenutno imam 1600 eura”, kaže ona.

Ponuđeno joj je da podigne ukrajinske grivnje, ali na tome bi zbog tečaja izgubila dio novca.

“Za mene je to loša vijest – znati da imaš virtuelni novac i da ga ne možeš podići. Prema zakonu, mi imamo pravo na novac u valuti u kojoj smo ga uplatili na račun.”

Na ovakve su se restrikcije u vezi s podizanjem strane valute odlučile mnoge banke.

“Glavni je razlog što se očekivalo daljnje slabljenje grivnje, a svi koji imaju grivnje žele ih promijeniti u drugu valutu. S druge, pak, strane, ljudi koji imaju stranu štednju žele je podići, jer su se bojali kraha bankarskog sistema”, smatra Aleksandar Žolud iz Međunarodnog centra političkih studija.

Bankarski sistem u središtu Kijeva, gdje se nalaze najveće poslovnice, zbog protesta je krahirao, a neke banke su i po dva mjeseca zatvorene, kao i bankomati, javlja Čorkalo.

“‘Bankomat je trenutačno izvan funkcije’, najčešća je poruka na svim bankomatima u središtu Kijeva. A ako i radi, novca u njemu nema”, dodaje reporter Al Jazeere.

Dalji pad BDP-a

Međutim, prave će posljedice biti poznate tek krajem mjeseca, jer se očekuje dalji pad bruto društvenog proizvoda. Istovremeno, uprkos krizi, rasla je potrošnja građana, zahvaljujući povoljnim bankovnim kreditima, ali i zaduženjima države.

Nova zaduženja je predviđao i ovogodišnji budžet, što bi nova vlada trebala promijeniti, smatra Žolud, jer inozemni dug Ukrajine iznosi blizu 75 milijardi eura, a devizne rezerve države od 15 milijardi eura na najnižem su nivou u posljednjih sedam godina.

“Bolje bi bilo ne tražiti nove dugove i potom ih vraćati, nego srediti budžet, izbalansirati ga i tako pokušati srediti stanje. Ali, kresanje državne potrošnje će se odraziti na veliki broj ljudi, što će se negativno odraziti na novu vladu. Zato su iz političkih razloga zainteresirani za nova zaduženja, umjesto smanjenje troškova”, dodaje on.

A zbivanja u Ukrajini već utječu i na ekonomije susjednih država, posebno Rusije i Poljske, glavnih trgovinskih partnera.

Izvor: Al Jazeera