Izglasan amandman za oslobađanje Timošenko
22:43 – Kijev
Udruženje ukrajinskih radikalnih stranaka i organizacija “Pravi Sektor” ne namjerava da oslobodi zgrade administracije širom Ukrajine sve dok predsjednik Viktor Janukovič ne podnese ostavku, poručio je zvaničnik te organizacije Dmitro Jaroš sa pozornice na Trgu Nezavisnosti u Kijevu.
“‘Pravi Sektor’ neće položiti oružje i neće osloboditi nijednu zgradu administracije dok Janukovič ne ode sa vlasti”, rekao je Jaroš, koji je na pozornicu stigao u pratnji nekoliko maskiranih osoba, prenosi Srna.
On je dodao da je “Pravi Sektor” spreman da preuzme odgovornost za dalji “razvoj revolucije”.
Drugi, neimenovani demonstrant uzeo je mikrofon i kritizirao je lidere opozicije jer su se rukovali sa Janukovičem.
“Vama političarima smo dali šansu da u budućnosti postanete ministri, pa čak i predsjednici, ali ne želite da ispunite naš zahtjev da Janukovič ode sa vlasti. Mi, obični ljudi, poručujemo političarima da ćemo, ako Janukovič ne ode sa vlasti ujutru do 10:00 sati, izvesti oružani napad”, istakao je demonstrant, praćen burnim ovacijama okupljenih na trgu u Kijevu.
Jedan od lidera opozicije Vitalij Kličko uputio je izvinjenje okupljenima zbog rukovanja sa Janukovičem.
22:38 – Beograd
Nenad Radičević o dogovoru u Ukrajini
22:33 – Varšava
Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski rekao je u petak navečer da je ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič bio spreman upotrijebiti silu ako opozicija ne prihvati dogovor o izlasku iz ukrajinske krize.
“Imali smo naznake da je predsjednik Janukovič spreman upotrijebiti snage Ministarstva unutrašnjih poslova ako pregovori ne uspiju”, rekao je novinarima po povratku u Varšavu.
“Štoviše, da je neuspjeh mogao pripisati opoziciji, politički bi mu bilo lakše upotrijebiti silu. Zato je stanje bilo tako napeto”, dodao je ministar opisujući prizor s tih pregovora, koji su se bez njegova znanja snimali u kijevskom hotelu i objavili na internetu, prenosi Hina.
Na snimci se vidi ministar vidljivo ljutit dok upozorava opozicione vođe: “Ako ne pristanete, imat ćete vanredno stanje, imat ćete vojsku i svi ćete izginuti.”
“Ozračje je bilo napeto. Neki među vama su možda vidjeli snimku. To nije bila politička igra. To je bila moja procjena stanja koja danas možda nije više aktuelna, ali je poslijepodne bila stvarna”, kazao je.
Poljski ministar je usto pohvalio “konstruktivnu ulogu” posebnog ruskog izaslanika Vladimira Lukina, premda on, na koncu, nije potpisao dogovor.
“Nadam se da će Rusija poduprijeti taj dogovor, možda joj treba više vremena da prouči taj dokument”, rekao je.
22:27 – Kijev
Krstin o reakcijama demonstranata na dogovor u Ukrajini
21:54 – Kijev
Novinarka Al Jazeere Nataša Krstin je u javljanju iz Kijeva kazala da se, dok su opozicioni lideri bili na bini, jedan od predstavnika Samoodbrane Maidana popeo na binu i rekao Vitaliju Kličku da nije smio ništa potpisati bez konsultacija sa njima.
“Predstavnik Samoodbrane je rekao da oni ne planiraju predati oružje i kažu da oni stavljaju ultimatum Janukoviču da do ujutro podnese ostavku ili će ga napasti”, izvijestila je Krstin.
Ona je dodala da su na tu poruku prisutni na Trgu odreagirali vrlo pozitivno.
21:15 – Kijev
Napetost i dalje vlada na Trgu nezavisnosti u Kijevu, gdje su demonstranti večeras izviždali opozicione lidere koji su se popeli na binu da im predstave sporazum potpisan s predsjednikom Ukrajine Viktorom Janukovičem.
Jedan radikalni učesnik protesta zaprijetio je oružanim napadom ako opozicija ne bude tražila da Janukovič do sutra ujutro podnese ostavku, prenio je AP.
Demonstranti su uzvikivali “Smrt kriminalcu!”, aludirajući na Janukoviča.
Parlament Ukrajine je, odmah po potpisivanju sporazuma, izglasao povratak na Ustav iz 2004. godine, koji ograničava ovlaštenja predsjednika, te šef države ubuduće neće moći da imenuje premijera i da smjenjuje ministre.
Uprkos potpisivanju i odlukama Parlamenta, na Trgu nezavisnosti, koji je proteklih dana bio poprište žestokih obračuna između demonstranata i policije, večeras je okupljeno blizu 40.000 ljudi, koji traže da Janukovič smjesta ode s vlasti.
21:12 – Kijev
Krstin o mogućnosti puštanja Timošenko iz zatvora
21:09 – Moskva
Rusija smatra da Ukrajina treba da iznese na referendum nacrt ustavne reforme, saopćilo je večeras rusko Ministarstvo vanjskih poslova, nakon što je Parlament Ukrajine izglasao povratak na Ustav iz 2004. godine, a predsjednik Viktor Janukovič pristao na vanredne izbore.
“Uvjereni smo da su takvi procesi sudbonosni za Ukrajinu, kao što ustavna reforma treba da se vrši uz potpuno uključivanje političkih snaga i regiona, a nacrt takve reforme treba da bude iznijet na općenarodni referendum”, navedeno je u saopćenju objavljenom na internetskoj stranici Ministarstva.
Moskva, također, smatra da “praktični koraci za hitno smirivanje situacije treba da imaju obostrani karakter da bi u praksi doprinijeli nacionalnom pomirenju”.
“I, naravno, svi oblici posredovanja treba da se vrše uz bezuslovno poštovanje suvereniteta Ukrajine”, dodaje se u saopćenju.
Iz ruskog Ministarstva podsjećaju da su dogovori između ukrajinske vlasti i opozicije potpisani “uz posredovanje ministara vanjskih poslova Njemačke, Poljske i Francuske”, dok ombudsman Rusije Vladimir Lukin nije stavio svoj potpis na taj dokument.
“Činjenica da se Lukin nije potpisao kao svjedok pod te sporazume, kao što su to učinila trojica evropskih ministara, ne znači da Rusija nije zainteresirana za traženje kompromisa koji će omogućiti da se smjesta prekine krvoproliće i situacija vrati na pravni kolosijek. Naprotiv, bit ćemo spremni da Ukrajincima na njihovu molbu i nadalje pružamo pomoć u normaliziranju situacije”, navodi se u saopćenju.
Rusko ministarstvo, također, ističe da “glavna odgovornost za zemlju leži na Vladi i opoziciji”.
“To se tiče i političkog procesa koji počinje i neophodnosti beskompromisnog ograđivanja od ekstremista i odlučnog suzbijanja protivzakonitih akcija koje oni čine. Pozdravit ćemo sve usaglašene korake u tom pravcu”, poručuju iz Moskve.
20:50 – Brisel
Vijeće Evrope pozdravilo je potpisivanje dogovora ukrajinskih vlasti i opozicije, kojim su okončani krvavi neredi u Kijevu.
Generalni sekretar Vijeća Evrope Thorbjorn Jagland je izjavio da je Vijeće spremno da se uključi u provođenje sporazuma kroz formiranje radne grupe koja će istražiti pozadinu nasilnih incidenata, u kojima je poginulo blizu osamdeset ljudi, a više stotina je ranjeno.
Jagland je dodao da su VE i ukrajinska opozicija već delegirali svoje predstavnike u radnu grupu, a čeka se da to učine i ukrajinske vlasti, prenosi Tanjug.
20:45 – Ljviv
Ukrajinski demonstranti preuzeli vlast u gradu Ljviv
20:27 – New York
Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon pozvao je predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča da što prije i u potpunosti ispuni odredbe sporazuma radi okončanja krize u zemlji.
Prema riječima Banovog glasnogovornika Farhana Haqa, generalni sekretar UN-a pozvao je ukrajinskog predsjednika da sporazum ispuni što prije, prenio je AFP.
20:14 – Kijev
Novinarka Al Jazeere Nataša Krstin je u javljanju iz Kijeva kazala da dogovor između ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča i opozicije podrazumijeva i to da će istragu o nasilju tokom protesta nadgledati vlast, opozicija i Vijeće Evrope.
“Vlada se obavezuje da neće uvoditi vanredno stanje, niti koristiti silu. U roku od 24 sata svi koji imaju oružje, a nemaju dozvolu, moraju ga predati Ministarstvu unutrašnjih poslova. Demonstranti su obavezni da napuste okupirane zgrade, trgove i ulice, ali za to nije postavljen rok”, izvijestila je Krstin.
Novinarka Al Jazeere je dodala kako pojedini pravni eksperti komentiraju da je za vanredne predsjedničke izbore potrebno najprije da Janukovič podnese ostavku pred Parlamentom.
“Upravo smo videli da su na Trg, gde trenutno ima mnogo ljudi, doneli kovčeg sa jednim od ubijenih. To je, kažu mi, običaj ovde na Majdanu. Radili su to i sa onim prvim ubijenim osobama. Neka vrsta oproštaja”, izvijestila je Nataša Krstin.
20:00 – Moskva
Rusija nije potpisala sporazum u Kijevu, čiji je cilj da se okonča nasilje u Ukrajini, ali to ne znači da ne podržava svaki miran način da se prevaziđe kriza u toj zemlji, saopćilo je večeras rusko Ministarstvo vanjskih poslova.
Rusija pozdravlja sporazum u cilju smirivanja situacije, navodi se u saopćenju i dodaje da je on potpisan “uz posredovanje njemačkog, francuskog i poljskog diplomate”, ali nedostatak potpisa ruskog predstavnika ne znači da “Rusija ne želi kompromis”, prenio je AFP.
U saopćenju ruskog Ministarstva se dodaje da je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov razgovarao sa visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton o danas potpisanom sporazumu i pozvao EU da osudi odgovorne za nasilje u toj zemlji, prenosi Reuters.
Lavrov i Ashton su, kako se navodi, razgovarali o sporazumu koji su danas u Kijevu potpisali predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič i lideri opozicije u cilju okončanja krize u toj zemlji i “izgledima za njegovo provođenje u slučaju da se nastave aktivnosti ekstremističkih snaga”.
19:54 – Washington
Bijela kuća je pozdravila sporazum koji su danas u Kijevu potpisali predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič i lideri opozicije u cilju okončanja krize u toj zemlji, uz napomenu da se sada treba fokusirati na provođenje dogovorenog.
“Sada fokus mora da bude na implementaciji sporazuma, koju ćemo pažljivo pratiti”, rekao je glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney.
Sjedinjene Američke Države su podržale napore svih koji su učestvovali u postizanju sporazuma i pohvalile hrabre opozicione lidere, koji su prepoznali potrebu za kompromisom i ponudili podršku u njegovoj implementaciji, dodao je on.
Prema njegovim riječima, SAD ostaje spreman da u slučaju potrebe uvede sankcije odgovornima za nasilje u Ukrajini, prenosi Tanjug.
“Pozivamo na hitnu primjenu prvih koraka, a to su okončanje nasilja, amnestija i normalizacija sigurnosnih uslova, kao i usvajanje ustavnog paketa u Parlamentu, kako bi se osigurao prostor da počnu pregovori o formiranju koalicione vlade”, poručila je Bijela kuća, prenio je AFP.
19:52 – Kijev
Predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič proglasio je dvodnevnu žalost u zemlji 22. i 23. februara, navedeno je saopćenju postavljenom na njegovoj internetskoj stranici.
“Zbog gubitka života u masovnim sukobima u Ukrajini proglašavam dvodnevnu žalost 22. i 23. februara”, navedeno je u saopćenju Janukoviča, prenio je Itar-Tass.
Tokom dva dana žalosti u Ukrajini će biti spuštene zastave na pola koplja, otkazani zabavni programi, sportska takmičenja i izmijenjen televizijski i radijski program.
Prema posljednjim zvaničnim informacijama, u sukobima je proteklih dana život izgubilo 80 ljudi, a 577 je povrijeđeno.
18:43 – Kijev
U Ukrajini raste zabrinutost zbog posljedica nasilja u Kijevu na slabu ekonomiju te zemlje, kojoj prijeti finansijski slom ako uskoro ne dobije pomoć.
Finansijsko stanje u zemlji mjesecima zabrinjava ulagače, a Kijev nije skrivao da je recesija, iz koje je sramežljivo počeo izlaziti koncem 2013, bila glavna motivacija za naglo odustajanje od ugovora o pridruživanju EU-u krajem novembra.
Nakon uvođenja limita na podizanje novca iz banaka, zbog čega su se stvorili redovi pred bankomatima, međubankovna federacija EMA je morala upozoriti na to da je riječ tek o sigurnosnoj mjeri, a ne o problemu likvidnosti bankovnog sistema.
Vrijednost nacionalne valute hrivnje pala je od početka godine 10 posto naspram dolara, usprkos drastičnim ograničenjima kretanja kapitala, koja su trebala spriječiti nekontroliranu devalvaciju.
Ukrajinske vlasti su potrošile milijarde dolara kako bi podupirale valutu čitavu lanjsku godinu, dok je zemlja bila u recesiji, pa su devizne rezerve pale na opasno nizak nivo.
Okrenutost Moskvi mogla bi, zapravo, značiti prekid zapadnih ulaganja, a odlučno približavanje EU-u moglo bi, pak, uzrokovati novi pad trgovine između Ukrajine i Rusije, koja čini četvrtinu njezine razmjene.
18:40 – Kijev
Nataša Krstin o zahtjevima ukrajinskih demonstranata
18:36 – Kijev
Na društvenoj mreži YouTube osvanuo je snimak razgovora poljskog ministra vanjskih poslova Radoslawa Sikorskog sa predstavnicima ukrajinskih demonstranata, na kome se čuje kako im ministar poručuje da potpišu sporazum sa vlastima ili će svi biti pobijeni.
“Ako ne potpišete bit će proglašeno vanredno stanje i svi ste mrtvi”, čuje se na snimku koji je na svoju internetsku stranicu postavio i londonski The Guardian.
Sikorski je, uz šefove njemačke i francuske diplomatije, prethodna dva dana posredovao u pregovorima ukrajinskih vlasti i opozicije o okončanju krvavih sukoba u Kijevu.
18:08 – Kijev
Parlament Ukrajine usvojio je danas amandman na zakon, kojim se omogućava oslobađanje iz zatvora opozicione liderke i bivše premijerke Julije Timošenko.
Poslanici su uvjerljivom većinom, sa 310 glasova za i 54 protiv, izglasali dekriminalizaciju tačke zakona na osnovu koje je Timošenko osuđena, što, kako navodi Associated Press, znači da ona više nije kriva za zločin, prenosi Tanjug.
“Oslobodite Juliju!”, uzvikivali su parlamentarci poslije glasanja.
Još nije jasno kada bi Timošenko mogla biti puštena iz zatvora, gdje već dvije godine služi kaznu pošto je krajem 2011. godine proglašena krivom za prekoračenje ovlaštenja pri potpisivanju sporazuma o isporuci gasa sa Rusijom.
18:01 – Kijev
Poslanici Parlamenta Ukrajine izglasali su danas smjenu ministra unutrašnjih poslova Vitalija Zaharčenka, zbog, kako prenose agencije, “upotrebe sile” nad demonstrantima tokom višednevnih protesta u Kijevu.
Njegova smjena, kako ocjenjuje Reuters, smatra se pobjedom demonstranata.
17:56 – Kijev
Parlament Ukrajine izglasao je danas povratak na Ustav iz 2004. godine, koji ograničava ovlaštenja predsjednika i daje poslanicima pravo da imenuju ključne ministre.
Novinarka Al Jazeere Nataša Krstin je iz Kijeva izvijestila da je jedan od lidera opozicije Arsenij Jacenjuk rekao kako će kao rezultat toga moći da izaberu novu Vladu i da utječu na različite nivoe vlasti, Ministarstvo odbrane i sudove.
Krstin je dodala da je Jacenjuk rekao da će više od 80 zakona koji su proizašli iz Ustava iz 2010. i koji su predsjedniku dali neograničenu vlast biti poništeni u roku od pet dana. Parlament sada ima mogućnost da kazni krivce i ograniči moć predsjednika, rekao je Jacenjuk.
17:24 – Kijev
Žrtva snajperske vatre u Kijevu [Konstantin Piontkovsky]
17:17 – Brisel
Najviši zvaničnici Evropske unije i NATO-a pozdravili su danas sporazum koji su sklopili ukrajinske vlasti i opozicija i pozvali obje strane da se koncentriraju na njegovo provođenje.
Prvi se oglasio predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy, koji je sporazum opisao kao “neophodni kompromis kako bi se pokrenuo politički dijalog koji predstavlja jedini mirni i demokratski put iz krize koja je već odnijela previše ljudskih života”.
On je pohvalio posredničke napore šefice evropske diplomatije Catherine Ashton, komesara za proširenje Štefana Fulea kao i njemačko-francusko-poljsku ministarsku trojku, ali je odao priznanje i Vladimiru Lukinu, specijalnom izaslaniku ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Ashton je na konferenciji za novinare u Londonu rekla da će primjena plana biti “vrlo izazovna”.
Ona je izjavila da je razgovarala telefonom sa ruskim ministrom unutrašnjih poslova Sergejem Lavrovom i da su se oboje složili kako je neophodno zaustaviti krvoproliće.
Upitana da li ostaju na snazi sankcije ukrajinskim funkcionerima, koje je u četvrtak usvojilo Ministarsko vijeće, Ashton je rekla da će to zavisiti od razvoja događaja na terenu.
Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen je preko svog naloga na Twitteru pozvao obje strane da primjene sporazum i dodao da će situacija u Ukrajini biti tema na sastanku ministara odbrane zemalja članica iduće sedmice.
“Ukoliko vlasti primijene prekomjernu silu prema demonstrantima, to će imati teške posljedice”, upozorio je Rasmussen.
Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schulz je u svom saopćenju rekao kako sporazum daje nadu da je moguće izbjeći eskalaciju nasilja i nove žrtve, ali je dodao da će biti teško vratiti povjerenje između sukobljenih strana.
“Neophodno je odmah zaustaviti nasilje, jer to dugujemo žrtvama smrtonosnih sukoba, koje svi oplakujemo”, rekao je Schulz, koji je također, pohvalio, napore evropskih posrednika.
17:09 – Zagreb
Jelena Jurišić o krizi u Ukrajini
16:45 – Kijev
Ukrajina je odustala od planiranog izdanja dvije milijarde dolara vrijednih euroobveznica na Irskoj berzi, koje je, prema dogovoru, trebala kupiti Rusija, a iz Moskve danas poručuju da čekaju rasplet političkih previranja u Kijevu.
U saopćenju na internetskim stranicama Irske berze, gdje je transakcija trebala biti obavljena, ukrajinsko je Ministarstvo finansija u četvrtak potvrdilo da neće izdati euroobveznice u vrijednosti tri milijarde dolara, s rokom dospijeća 2015. godine. Kijev je s Rusijom u decembru prošle godine dogovorio kupovinu tih obveznica u sklopu 15 milijardi dolara vrijednog paketa finansijske pomoći, prenosi Hina.
“Krajem prošle godine kupili smo ukrajinske obveznice u vrijednosti tri milijarde dolara”, prenosi agencija Itar-Tass riječi ruskog ministra Alekseja Uljukajeva s današnje konferencije za novinare. “Planirano je da uskoro kupimo dodatne dvije milijarde dolara obveznica, ali one još nisu izdate, pa pitanje čeka pozitivan odgovor”, dodao je.
Sudbina dvije milijarde dolara pomoći Ukrajini ostaje neriješena, jer Rusija čeka rasplet događaja u vezi sa novom ukrajinskom vladom, zaključio je ruski ministar.
Rusija je, prema dogovoru, već kupila tri milijarde dolara ukrajinskih obveznica, a ponudila je Kijevu i privremeni popust na cijenu plina od 33 posto, u protuvrijednosti sedam milijardi dolara, navode ruski mediji.
Ukrajina u ovoj godini mora vratiti dugove u iznosu čak 13 milijardi dolara, no politička previranja u protekle tri sedmice opasno su nagrizla njezine devizne rezerve.
Sporazum je Ukrajini trebao omogućiti da izbjegne bankrot i dobije na vremenu, kako bi pokrenula reforme kojima bi posrnulu ekonomiju ponovno vratila na noge. Njezin ukupni inozemni dug doseže 140 milijardi dolara, što je gotovo 80 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a procjenjuje se da je ukrajinska ekonomija u 2013. smanjena za 1,5 posto.
16:42 – Kijev
Nataša Krstin o dogovoru Janukoviča i opozicije
16:38 – Kijev
Parlament Ukrajine izglasao je danas povratak na Ustav iz 2004. godine, koji ograničava ovlaštenja predsjednika i daje poslanicima pravo da imenuju ključne ministre.
Za promjenu Ustava glasalo je 386 parlamentaraca u 450-članoj Vrhovnoj radi, javio je AFP.
Reuters je naveo da je Parlament glasao i za bezuslovnu amnestiju za sve privedene tokom protesta i nereda prethodnih dana u Kijevu, prenosi Tanjug.
16:17 – Kijev
Novinarka Al Jazeere Nataša Krstin je u javljanju iz Kijeva kazala da su ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič i trojica opozicionih lidera potpisali dogovor, u kojem, između ostalog, stoji da vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Ukrajine Vitalij Zaharčenko i glavni državni tužilac Viktor Pšonka neće biti u narednoj Vladi.
16:06 – Kijev
Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič u petak je potpisao sporazum s trojicom opozicijskih lidera, kako bi se okončala kriza koja je dovela do nasilnih sukoba između demonstranata i policije u glavnom gradu Kijevu.
Reutersov dopisnik na potpisivanju sporazuma u predsjedničkom uredu rekao je da se Janukovič nije nasmiješio tokom svečanosti koja je trajala svega nekoliko minuta, prenosi Hina.
Sporazum je potpisan nakon što je Janukovič objavio da će održati prijevremene izbore, formirati vladu nacionalnog jedinstva i smanjiti predsjedničke ovlasti.
Sporazumu su svjedočila dva evropska ministra vanjskih poslova, koji su posredovali u njegovu postizanju.
Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski napisao je na Twitteru kako je sporazum “dobar kompromis za Ukrajinu. Daje izglede za mir. Otvara put za reformu i prema Evropi. Poljska i EU ga podržavaju”.
Opozicija je ranije u petak odlučila potpisati sporazum s ukrajinskim predsjednikom Viktorom Janukovičem, do kojeg je došlo zahvaljujući evropskom posredovanju, izjavio je jedan od njezinih glavnih lidera Oleg Tiagnibok.
Sporazum je odobrilo “Vijeće Maidana”, trga u centru Kijeva, kojege tri mjeseca u okupaciji drže demonstranti, a sadrži sve struje opozicije, političkih stranaka, predstavnika civilnog društva i radikalnih grupa.
Opozicija, ipak, zahtijeva da sadašnji ministar unutrašnjih poslova Vitalij Zaharčenko ne uđe u buduću vladu, te da glavni tužitelj Viktor Pšonka bude smijenjen s dužnosti.
Njih se dvojicu optužuje zbog uloge u policijskoj i sudskoj represiji demonstranata u Ukrajini.
Tiagnibok je šef nacionalističke stranke Svoboda i jedan od tri glavna lidera političke opozicije.
13:56 – Kijev
U proteklih nekoliko dana u sukobima i pucnjavi u centru Kijeva je poginulo 80 ljudi, izjavio je danas u saopćenju za javnosti vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Ukrajine Vitalij Zaharčenko.
On ističe da je policija, koja se držala dogovorenog primirja, danas ponovo našla pod vatrom demonstranata koji su okupirali zgradu konzervatorijuma, a potom je na nju pucano i iz mase demonstranata.
S obzirom da policija nije raspolagala vatrenim oružjem, donijeta je odluka da se povuče u kompleks vladinih zgrada, kako bi bile izbjegnute veće žrtve.
U masovnim sukobima do sada je ubijeno 16 policajaca, a 130 njih sa ranama od metaka je smješteno u bolnice.
Od 18. februara povrijeđeno je ukupno 565 pripadnika snaga reda, od kojih je 410 hospitalizirano.
13:50 – Kijev
U Ukrajini je prošle noći, poslije višesatnih, teških pregovora, postignut sporazum o rješavanju krize između ukrajinskih opozicionih lidera i predsjednika Viktora Janukoviča uz posredovanje tri ministra iz zemalja članica EU, a sporazum sadrži pet tačaka.
Prvom tačkom tog sporazuma, kako je objavljeno, dogovoreno je da će u roku 48 sati biti odobren i objavljen zakon kojim se vraća Ustav iz 2004. godine. Strane potpisnice izrazile su namjeru da u roku od 10 dana oforme koalicionu vladu nacionalnog jedinstva.
Prema drugoj tački sporazuma, odmah počinje rad na ustavnoj reformi kojom se utvrđuju ovlaštenja ukrajinskog predsjednika, Vlade i parlamenta, a taj posao treba biti okončan do septembra 2014.
U trećoj tački sporazuma precizirano je da će predsjednički izbori biti održani čim se usvoji novi ustav, a najkasnije u decembru ove godine.
Bit će usvojeni novi izborni propisi, a centralna izborna komisija će biti sastavljena na proporcionalnoj osnovi, na osnovu propisa Organizacije za evropsku sigurnost i saradnji (OSCE) i Venecijanske komisije.
Prema četvrtoj tački, bit će provedena istraga skorašnjih akata nasilja, uz zajednički nadzor vlasti, opozicije i Vijeća Evropskog.
Poslednjom petom tačkom, dogovoreno je da vlasti neće proglašavati vanredno stanje i da će se vlast i opozicija uzdržavati od nasilja.
12:35 – Kijev
Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič objavio je da pokreće postupak formiranja vlade nacionalnog jedinstva i najavio održavanje prijevremenih predsjedničkih izbora te povratak na Ustav iz 2004. sa smanjenim predsjedničkim ovlastima.
Janukovičevo saopćenje objavljeno je nakon pregovora s opozicionim predstavnicima i trojicom evropskih ministara vanjskih poslova, koji su trajali do zore i bili posvećeni rješavanju krize koja je odnijela 77 života u dvodnevnoj uličnoj borbi demonstranata i policije.
11:40 – New York
Agencija Standard & Poor's snizila je danas kreditni rejting Ukrajine za jedan stepen, sa CCC+ na CCC, zbog političke neizvjesnosti i nasilja u glavnom gradu Kijevu. Sniženje odražava „našu ocjenu da se politička situacija bitno pogoršala“, saopćeno je iz Standard & Poor'sa.
Novi je rejting tek jedan stepen iznad onog koji signalizira nesposobnost urednog servisiranja finansijskih obaveza, uz male šanse za oporavak. Agencija je, također, Ukrajini dodijelila negativnu prognozu, što znači da bi rejting mogao biti dodatno snižen.
„Smatramo da je trenutna situacija povećala neizvjesnost u pogledu dalje ruske finansijske podrške tokom 2014. i predstavlja sve veći rizik za vladinu sposobnost da uredno servisira dugove“, tumače u S&P'su.
„Smatramo da je budućnost aktuelnog ukrajinskog vodstva sada najmanje izvjesna otkada su protesti počeli u novembru 2013.”
10:30 – Kijev
U ukrajinskom parlamentu, na prijedlog jednog od lidera opozicije Arsenija Jacenjuka, proglašena je jednosatna pauza u zasjedanju, što su podržali zastupnici.
Prema njegovim riječima, neophodno je pozvati ministra pravde kako bi se postigao dogovor o Nacrtu zakona o ustavnoj reformi i kako bi se potom glasalo o njemu bez odgađanja.
Kako je ranije javila ruska agencija Interfaks, u parlamentu je prethodno došlo do tučnjave između zastupnika većine i opozicije, kada je predsjednik Vrhovne rade Vladimir Ribak pokušao proglasiti pauzu u zasjedanju.
U parlamentu je u petak ujutro počela plenarna sjednica, na kojoj deputati trebaju glasati o ustavnoj reformi, koja predviđa ograničavanje ovlaštenja predsjednika, što je jedan od zahtjeva demonstranata.
Prije jednosatne pauze, Ribak je proglasio da će pauza trajati do 16 sati, ali su zastupnici tri opozicione strane zahtijevali da se zasjedanje nastavi.
Predsjednik parlamenta je potom promijenio odluku i ukinuo pauzu, ali je između zastupnika vladajuće većine i opozicije izbila tučnjava.
Itar-tass je prenio kako je lider Otadžbine Jacenjuk zatražio sa skupštinske govornice da se glasa i o tome da Julija Timošenko, bivša premijerka, koja je sada u zatvoru, bude oslobođena krivične odgovornosti.
Jedan od deputata predložio je da u parlament bude pozvan i predsjednik Viktor Janukovič.
Detalji dogovora
Posrednici Evropske unije u pregovorima između ukrajinske opozicije i Janukoviča saopćili su danas da sporazum o okončanju krize u Ukrajini još nije definitivan i da se pregovori nastavljaju u petak, iako je jutros Predsjedništvo te zemlje saopćilo kako je postignut sporazum.
Ministar vanjskih poslova Francuske Laurent Fabius istakao je da sporazum o okončanju krize u Ukrajini još “nije definitivan” i da treba biti oprezan, prenosi Reuters.
Fabius, koji posreduje u pregovorima između ukrajinske opozicije i vlasti, rekao je da je opozicionim liderima potrebno vrijeme radi konsultacija.
“Opozicija se želi konsultirati s pojedinim svojim članovima, što je potpuno razumljivo”, kazao je on.
“U ovakvim situacijama, sve dok stvari ne budu bile zaista riješene, važno je biti veoma oprezan.”
Ukrajinska privatna televizija prenijela je da preliminarni sporazum, koji bi danas trebao biti potpisan između Janukoviča i opozicije, uključuje promjenu Ustava, formiranje koalicione vlade i prijevremene predsjedničke izbore u decembru, prenosi agencija AFP.
Sporazum predviđa vraćanje Ustava iz 2004. godine u narednih 48 sati i formiranje koalicione vlade u narednih 10 dana, prenijela je privatna televizija Ukrajinski kanal 1+1.
Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država i Rusije Barack Obama i Vladimir Putin te njemačka kancelarka Angela Merkel zajedno su u četvrtak apelirali na hitno političko rješenje krize u Ukrajini, gdje je u protekla dva dana poginulo najmanje 77 osoba, a više od 577 povrijeđeno.
08:30 – Kijev
Ukrajina je u petak saopćila da je postignut dogovor o rješavanju krize na pregovorima između predsjednika Janukoviča, opozicije i trojice evropskih ministara, koji su trajali cijelu noć, saopćila je Služba ukrajinskog predsjednika za odnose s javnošću.
U saopćenju stoji da će dogovor biti potpisan u podne po lokalnom vremenu, ali nisu date nikakve dodatne pojedinosti.
Opozicija i ministri Evropske unije – Francuske, Njemačke i Poljske – nisu odmah potvrdili da je postignut dogovor, a jedan je evropski izvor ranije kazao da su pregovori bili “veoma teški”.
“Pregovori su bili veoma teški i trajali su cijelu noć. Sada je pauza. Učesnici [sastanka] će se ponovno sastati prije podneva”, rekao je.
“Razgovori poljskog, njemačkog i francuskog ministra vanjskih poslova u Janukovičevom uredu još traju. Sastanku prisustvuju lideri opozicije, predsjednik parlamenta i mnogi zastupnici”, izjavio je ranije glasnogovornik Marćin Vojćehovski, koji se nalazi u Kijevu sa šefom poljske diplomatije Radoslawom Sikorskim, prenosi Reuters.
Agencija Itar-Tass je u četvrtak navečer javila, pozivajući se na dobro obaviješteni evropski diplomatski izvor, da tri ministra s Janukovičem i liderima opozicije razgovaraju o Nacrtu sporazuma o prijevremenim izborima 2015. godine, ustavnoj reformi i formiranju koalicione vlade nacionalnog jedinstva.
Prema tom izvoru, u razgovorima u Kijevu postiže se izvjestan napredak, pošto se strane približavaju sporazumu.
Produžiti boravak
Istovremeno, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Poljske izjavio je da će Sikorski, zajedno s francuskim i njemačkim kolegom, Laurentom Fabiusom i Frank-Walterom Steinmeierom, nastaviti tokom noći razgovore s ukrajinskim zvaničnicima i opozicionim liderima.
Tri ministra “će produžiti boravak u Kijevu do sutra [petak]. Čeka nas noć teških pregovora”, napisao je na Twitteru Woichiehowski.
Višesatni sastanak šefova diplomatija Njemačke, Francuske i Poljske i Janukoviča završen je u Kijevu u četvrtak poslije podne, u okviru posredničke misije EU-a u cilju iznalaženja mirnog rješenja za političku krizu koja već tri mjeseca potresa Ukrajinu, gdje sukobi između policije i demonstranta od utorka eskaliraju.
Sastanak s Janukovičem je trajao pet sati i trojica ministara su se nakon toga uputila ponovo na sastanak s liderima opozicije, s kojima su razgovarali u četvrtak ujutro, po dolasku u Kijev.
Kako su prenijeli ruski mediji, šefovi diplomatija tri zemlje su Janukoviču predložila da skrati mandat do kraja godine.
Agencije su ranije prenijele riječi neimenovanih diplomatskih izvora da su se “pojavile šanse za kompromis, koji se odnosi na skraćenje rada predsjednika i Parlamenta, izrade novog ustava u toku nekoliko mjeseci i formiranja nove vlade Ukrajine u toku nekoliko dana”.
Stari Ustav
Ukrajinski Parlament u petak će razgovarati o vraćanju ustava iz 2004. godine, kojim se ograničavaju predsjednička ovlaštenja u korist Parlamenta, izjavio je za ukrajinsku televiziju zamjenik predsjednika Parlamenta Ruslan Košulinski.
Odložili smo ovo pitanje za narednu plenarnu sjednicu, zato što nekoliko poslanika nije bilo spremno glasati za rezoluciju na prethodnom zasjedanju, dodao je Košulinski.
On je također kazao da će Parlament raspravljati o formiranju tehničke vlade u Ukrajini, što je potvrdio opozicioni poslanik Otadžbine Sergej Soboljev, prenosi Itar-Tass.
“Spremni smo formirati vladu poslije vraćanja ustava iz 2004. godine. Ne interesira me ime premijera, spremni smo formirati vladu i pokrenuti reforme. Refomski program je za nas važan”, rekao je on.
On je objasnio da će poslije vraćanja ustava iz 2004. godine Parlament moći smjenjivati šefove snaga sigurnosti i pravosuđa.
“Već smo prikupili 150 potpisa potrebnih za smjenjivanje glavnog državnog tužioca Viktora Pšonke”, dodao je poslanik.
Parlament je prekinuo rad, a zasedanje će biti nastavljeno kasnije.
Ignoriranje Hagela
Američki Pentagon je saopćio da američki ministar odbrane Chuck Hagel već nekoliko dana ne uspijeva dobiti telefonom nikoga u ukrajinskom Ministarstvu odbrane.
“Ovdje, u Pentagonu, od početka sedmice prilično uporno pokušavamo ih dobiti”, izjavio je glasnogovornik američkog Ministarstva odbrane John Kirby.
On je dodao da, koliko zna, do sada nije došlo do kontakta između zvaničnika vojski SAD-a i Ukrajine i priznao da Hagelu obično nije teško da telefonom dobije nekog svog kolegu u inostranstvu.
“Mislim da je ova situacija prilično neobična”, istakao je Kirby.
Pentagon je nešto ranije upozorio ukrajinsku vojsku da se ne uključuje u političku krizu u toj zemlji, što je u četvrtak navečer ponovio i američki predsjednik Barack Obama.
Kirby je dodao kako se iz izvještaja osoblja američke ambasade u Kijevu može zaključiti da se ukrajinska vojska do sada nije uplitala u sukobe između policije i antivladinih demonstranata.
Bez uplitanja vojske
Umjesto toga, vojska je raspoređena da štiti vojne lokacije, uključujući skladišta oružja i municije, naveo je Kirby.
On je ponovio poziv zvaničnog Washingtona ukrajinskoj vojsci da se ne miješa u sukobe u toj zemlji.
“Hagel apelirae na ukrajinske oružane snage da se i dalje uzdržavaju od uključivanja u konflikt, koji može i mora biti riješen na politički način”, istakao je glasnogvoornik Pentagona.
Janukovič je u četvrtak smijenio načelnika Generalštaba ukrajinske vojske, general-potpukovnika Vladimira Zamanu, i na njegovo mjesto imenovao admirala Jurija Iljina.
Kirby je naveo da Pentagon za sada ne planira evakuaciju američkih građana iz Ukrajine, dodavši da će ta mjera biti razmatrana ako se situacija u toj zemlji dodatno pogorša.
Pored toga, američki podpredsjednik Joe Biden je telefonom razgovarao s Janukovičem, saopćila je Bijela kuća, što je najnoviji u nizu telefonskih razgovora između dvojice zvaničnika od kako su u Kijevu izbili nasilni protesti.
Detalji razgovora nisu objavljeni.
Upozorenje SAD-a
Biden je upozorio predsjednika Ukrajine da su Sjedinjene Američke Države spremne uvesti sankcije zvaničnicima koji su naredili policiji da puca na demonstrante u Kijevu.
Biden je u telefonskom razgovoru s Janukovičem “jasno istakao da je SAD spreman sankcionirati one zvaničnike koji su odgovorni za nasilje”, saopćila je Bijela kuća, a prenijela agencija AFP.
Pored toga, američki potpredsjednik je pozvao Janukoviča da “odmah povuče snage reda – policajce, snajperiste, vojne i paravojne jedinice, kao i iregularne snage”.
“Potpredsjednik je pozvao predsjednika Janukoviča da preduzme hitne i konkretne korake ka saradnji s opozicijom, u cilju poštivanja legitimnih aspiracija ukrajinskog naroda”, navodi se u saopćenju Bijele kuće.
U posljednja dva dana je u sukobima između policije i demonstranata u centru Ukrajine poginulo 75 ljudi, dok je više stotina povrijeđeno.
Protesti se u toj zemlji održavaju već tri mjeseca, nakon što je Janukovič u novembru odustao od priprema za potpisivanje Sporazuma o pridruživanju s EU-om.
Američka vlada je ranije saopćila da je ogorčena zbog toga što su ukrajinske sigurnosne snage okrenule oružje prema demonstrantima i dodala da je sve bliže uvođenju sankcija tom režimu, što je korak koji je EU već preduzela.
Reakcija Kanade
Predsjednik Janukovič i ministri njegove Vlade koji su odgovorni za nasilje nad demonstrantima više nisu dobrodošli u Kanadu, izjavio je kanadski premijer Steven Harper, najavljujući tako sankcije zvaničnom Kijevu.
Ovaj postupak Kanade uslijedio je nakon što su ministri vanjskih poslova EU-a u Briselu uveli sankcije ukrajinskim ministrima i sigurnosnim zvaničnicima “koji su okrvavili ruke”, dok su njemački, američki i ruski lideri podržali “političko rješenje” krize, navodi AFP.
“Nečuveno nasilje koje se odvija pred očima svijeta mora prestati i smatramo režim odgovornim za ove akcije protiv vlastitih građana”, poručio je Harper.
Osim proširenja zabrane ulaska u Kanadu za najistaknutije ličnosti ukrajinskog režima, premijer je najavio nove ekonomske sankcije Janukoviču i njegovim pristalicama.
“Nadamo se da će ove ozbiljne mjere ubijediti ukrajinsku Vladu da potraži mirno rješenje krize”, naveo je kanadski premijer.
Humanitarna pomoć
U Kanadi živi veliki broj Ukrajinaca. Prema posljednjem popisu, oko 1,2 miliona Kanađana ima ukrajinsko porijeklo.
Prije nego što je u eskalaciji sukoba između antivladinih demonstranata i policije poginulo na desetine ljudi, Ottawa se zalagala za bliskije veze s Kijevom.
Kanadska Vlada je ove sedmice najavila da će demonstrantima biti dopremljene zalihe lijekova i medicinske opreme, a u kanadskoj ambasadi u Kijevu pruženo je utočište maloj grupi demonstranata prije nego što je to diplomatsko predstavništvo u srijedu zatvoreno.
“Naša Vlada će, u saradnji s ukrajinsko-kanadskom zajednicom, nastaviti podržavati ukrajinski narod u borbi za slobodnu i demokratsku Ukrajinu”, rekao je Harper.
Izvor: Al Jazeera i agencije