Ukrajina: Euromaidan za tehnokratsku vladu

Vođe ukrajinskog pokreta Euromaidan poručile su da žele biti uključeni u pregovore predsjednika Viktora Janukoviča sa šefovima opozicije i predložili formiranje prelazne vlade. 

Vođe Euromaidana na večerašnjem skupu saopštile su da je jedino prihvatljivo rješenje tehnokratska vlada, koja bi za godinu dana uspjela da izvuče Ukrajinu iz ekonomskog kolapsa i provede reforme.

Međutim, jedan od vođa opozicije, Jurij Lucenko, kaže da je takvo rješenje dobro u teoriji, ali da ga nije moguće provesti u praksi.

On kaže da pregovora Janukoviča i opozicije trenutno nema, jer je Janukovič zatvorio vrata.

Lucenko kaže kako bi predstavnici Euromaidana trebali pregovarati sa pojedinim poslanicima Partije regiona i probati da ih pridobiju na svoju stranu, kako bi oformili novu vladajuću većinu.

Istraga je pokrenuta zbog navoda da je ova partija upotrebom sile željela da preuzme vlast u zemlji.

Vlasti odbacuju navode o mučenju

Policija je pokušala da uhapsi i pretučenog aktivistu Dmitrija Bulatovog, kojeg su odbranili demonstranti. Ukrajinci koji su već mjesecima  na ulici i dalje imaju isti zahtjev, da se političari na vlasti povuku.

Dodatnu napetost u zemlji  izazvale su izjave zvaničnika kako  Bulatov zapravo nije bio otet, niti  pretučen.

“Nazvao sam Kijev da bi razjasnili situaciju u vezi s tim čovjekom. Sada se čini kako navodna priča da je otet i mučen nije u potpunosti tačna. Istraga je u toku. Taj čovjek je u fizički dobrom stanju, jedino ima ogrebotinu na obrazu. Stoga, pričekajmo kraj istrage nakon koje ćemo znati šta se tačno dogodilo”, rekao je ministar vanjskih poslova Leonid Kožara.

Reporterka Al Jazeere Nataša Krstin javlja kako je Bulatov i dalje u bolnici, gdje su i brojni pripadnici ukrajinske policije.

Grupa Euromaidan, kojoj pripada Bulatov, ističe da raste broj nestalih u Ukrajini. 

SAD i Rusija različito o Ukrajini

Na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu, glavni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen pozvao je Rusiju da se prestane ponašati kao u vrijeme Hladnog rata i pusti Ukrajinu da sama izabere u koje će političke i ekonomske saveze ulaziti.

“Ustrajemo na načelu da svaka zemlja ima pravo slobodno odlučiti o savezima u koje će ulaziti. Na ukrajinskom narodu je da izabere budućnost svoje zemlje”, rekao je Rasmussen na konferenciji o sigurnosti u Minhenu.

“Ukrajina mora imati pravo izabrati svoj put bez vanjskog pritiska. Vladavina prava i ljudska prava Ukrajinaca moraju se poštivati”, dodao je glavni sekretar Saveza.

Pozivajući Rusiju da poštuje to načelo u slučaju svog istočnog susjeda, poručio je Moskvi da se prestane ponašati kao u vrijeme Hladnoga rata.

“Niko od nas ne želi povratak u bivša vremena i ne prihvaćamo retoriku tih vremena”, rekao je Rasmussen dodajući da je NATO zabrinut zbog dopreme ofanzivnog ruskog oružja u Bjelorusiju i Kalinjingrad te gomilanja vojnih snaga na Arktiku.

‘Neutemelj stav’

Također je kao neutemeljen odbacio ruski stav da su NATO-ov raketni štit i politika otvorenih vrata prema bivšim sovjetskim republikama prijetnja sigurnosti Rusije.

“U NATO-u smo spremni razgovarati o transparentnosti tog pitanja i pozivam Rusiju na iskren dijalog” rekao je Rasmussen ponovivši da je raketni štit namijenjen isključivo sigurnosti Evrope.

Odbacio je zahtjev Rusije da NATO povuče nuklearno oružje iz Evrope prije početka bilo kakvih pregovora. “To nas neće dovesti nikamo. Uz političku volju možemo izbjeći hladnu saradnju i doseći pravo strateško partnerstvo oko kojeg smo se dogovorili”, istaknuo je Rasmussen misleći na sporazum o partnerstvu između Rusije i NATO-a iz 1997.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kritizirao je zapadnu podršku opoziciji u Ukrajini, ukazujući da to vodi ka eskalaciji nasilja, a američki državni sekretar John Kerry je poručio da su SAD i EU “uz ukrajinski narod”, u trenutku kada se održavaju protesti protiv Janukoviča.

Lavrov je rekao da Zapad podstiče “sve nasilnije” proteste, prenio je AP.

“Zašto ne čujemo osude na račun onih koji jurišaju i preuzimaju kontrolu nad zgradama vlade, pale policijske objekte, uzvikuju rasističke, antisemitske i nacističke slogane”, upitao je ruski šef diplomatije.

‘Ohrabrenje Evrope’

“Zašto toliko mnogo istaknutih evropskih političara zapravo ohrabruje takve akcije”, dodao je on, prenosi Tanjug.

U međuvremenu, Kerry je rekao u Minhenu da “borba za demokratsku, evropsku budućnost danas nigdje nije važnija nego u Ukrajini”, prenosi AFP.

“Sjedinjene Američke Države i Evropska unija su uz narod Ukrajine u toj borbi”, istakao je Kerry, obraćajući se političkim, diplomatskim i vojnim svjetskim liderima na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu.

Kerry je, također, kritizirao “uznemirujući trend” vlada u centralnoj i istočnoj Evropi, uključujući Ukrajinu, da “gaze težnje običnih ljudi”, navodi AP.

U Ukrajini se već dva mjeseca održavaju masovni protesti koji su otpočeli nakon što je predsjednik Janukovič otkazao potpisivanje sporazuma o produbljivanju veza sa EU-om, u korist Rusije.

Izvor: Al Jazeera i agencije