Novi zračni udari sirijske vojske na Halep
Sirijski grad Halep u subotu je ponovo pogođen buradima napunjenim eksplozivom, bačenim iz helikoptera sirijske vojske, dok u Damasku pomoć pristiže izgladnjelim izbjeglicama smještenim u kampu Yarmouk.
„Ispustili su na nas četiri ili pet buradi. Nalazio sam se u kući s porodicom. Upravo sam se vratio iz bolnice. Moja majka je i dalje pod ruševinama, mrtva, raskomadana”, rekao je jedan stanovnik Halepa nakon napada.
Nekoliko sati kasnije, nova burad puna eksploziva pogodila su Halep. Srušeno je više stambenih zgrada. Civili su stradali pod ruševinama i u požarima koji su se rasplamsali po cijeloj četvrti.
Napadi su intenzivirani širom Sirije. Samo jučer, poginulo je najmanje 60 osoba.
Pobunjenici kažu da su postigli uspjehe na terenu u nekoliko oblasti.
Na Golanskoj visoravni, Slobodna sirijska vojska javlja da je zauzela položaje Vlade, protjerala Asadovu vojsku i zaplijenila teško naoružanje.
Pobunjenička oružana grupa Ahrar al-Sham upotrijebila je tenkove kako bi spriječila napredovanje državne vojske prema područjima koja su izvan kontrole Damaska.
Grupa povezana s Al-Kaidom, Islamska država Irak i Levant, kaže da je preuzela kontrolu nad nekoliko vojnih punktova sjeverno od Halepa.
Pomoć izbjeglicama
U međuvremenu, još jedan konvoj humanitarne pomoći stigao je u Yarmouk, južno predgrađe Damaska, gdje je isporučeno hiljadu paketa hrane porodicama raseljenih Sirijaca.
U posljednja dva dana, dopremljeno je više od dvije hiljade paketa. Sadržaj jednog paketa trebao bi pomoći prosječnoj porodici u narednih 10 dana.
Ujedinjene nacije procjenjuju kako se na području Yarmouka nalazi blizu 18.000 osoba.
Pristalice sirijskog predsjednika Bashara al-Assad u posljednjih godinu dana pojačale su blokadu tog područja, što je dovelo do toga da je više od 80 osoba umrlo zbog gladi i nedostatka medicinske pomoći.
Izbjeglice u kampu Yarmouk jedva preživljavaju.
“Moja djeca, Adam i Marija, nisu ništa jeli od jučer. Adam me budi svako jutro riječima: ‘Gladan sam’. I ja ga udarim jer mi je rekao da je gladan, a ne mogu ništa učiniti”, kaže jedan otac.
Druga žena kaže: “Situacija je tragična, jedemo samo travu. Nemamo mlijeka, jaja, riže, osnovnih stvari, a i pljačkaju nas naoružane grupe. Uđu u kuće i uzmu kilogram riže, koju kasnije prodaju”.
Kerry traži pritisak Rusije na Siriju
U Minhenu, američki državni sekretar John Kerry zatražio je od ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova da Rusija pritisne sirijsku Vladu kako bi se na vrijeme uklonilo hemijsko oružje iz te države.
Lavrov je odgovorio da njegova zemlja vrši svakodnevni pritisak na sirijsku Vladu kako bi napravila određene ustupke, ali “ostali vanjski akteri” trebaju utjecati na opoziciju i osigurati da na pregovorima budu zastupljene sve pobunjeničke grupe.
Kerry se u petak navečer susreo s Lavrovom na marginama sigurnosne konferencije u Minhenu i s njim razgovarao o “neprihvatljivom” kašnjenju sirijske Vlade u ispunjavanju obveza oko uništenja hemijskog arsenala, rekao je viši dužnosnik State Departmenta koji je htio ostati neimenovan, prenosi Hina.
“Državni sekretar je zatražio od ministra Lavrova dodatni pritisak na sirijski režim kako bi se postigao napredak u prebacivanju oružja u luku u Latakiji”, rekao je taj dužnosnik.
“Budite sigurni da vršimo svakodnevni pritisak i pokušavamo uvjeriti sirijsku Vladu da učini neku gestu. To je težak zadatak, ali nastavljamo razgovore kako bi ju pripremili za drugu rundu pregovora”, rekao je u subotu Lavrov na konferenciji o sigurnosti u Minhenu.
No, istaknuo je da Rusija ništa ne može učiniti sama i da drugi moraju prestati podupirati samo jednu stranu kao legitimnog predstavnika naroda, prenosi Hina.
‘Bez protekcije’
Po njegovim riječima, Zapad ne smije protežirati vodeću opozicijsku grupu, Nacionalnu koaliciju sirijske revolucije i oružanih snaga, nego treba uključiti i Kurde te one opozicionare koji su “lojalni Vladi”.
“Svi oni koji utječu na opoziciju moraju učiniti sve da izaslanstva na pregovorima predstavljaju cijeli spektar sirijskog društva”, dodao je Lavrov i istaknuo da temelj pregovora treba biti rezolucija UN-a i završna izjava iz Ženeve I iz 2012. kojom se poziva na uspostavu prelazne vlade u Damasku.
Ističući da je humanitarna situacija u Siriji “užasna”, ruski ministar je rekao da je za dostavu humanitarne pomoći civilima potrebno odblokirati i gradove koje drže pobunjenici.
SAD, EU i regionalne zemlje pozvao je da zbog toga utječu na opozicione grupe, osobito one koje, kako tvrdi, čine zločine i ovise o finansijskoj pomoći iz inostranstva. “Neke grupe, poput Islamske države Irak i Levant čine zločine nad kršćanima i druzima, a poznato je da ovise o pomoći izvana”, rekao je Lavrov.
Poziv svima
Ponovio je da na Ženevu II, koja se nastavlja 10. februara, treba pozvati sve opozicione grupe, uključujući sirijske Kurde i one koji su lojalne vladi. “Nema ništa loše u tome da si lojalan državi. Svaka čast Nacionalnoj koaliciji, ali treba pozvati i druge”, rekao je Lavrov.
Reuters je javio kako je Sirija predala manje od pet posto svoga hemijskog arsenala od nekih 1.300 tona i da neće ostvariti plan da do iduće sedmice preda sve na uništenje u inostranstvu. Službeni Damask kašnjenje pravda sigurnosnim preprekama i kaže da se misija ne može provesti bez oklopnih vozila i komunikacijske opreme.
Obamina administracija je u petak izjavila da su zahtjevi sirijske Vlade za dodatnom opremom neutemeljeni i zatražila je poduzimanje akcije kako bi se vratili na predviđeni raspored i tako ispoštovali međunarodni sporazum o razoružanju.
Rusija je ranije saopćila da ne smatra da Sirija odugovlači s uništavanjem hemijskog oružja i da će ispuniti sve zadane rokove. Sirija je lani potpisala konvenciju o hemijskom naoružanju i sad mora do sredine 2014. uništiti svoj hemijski arsenal.
Dolazak na pregovore
Vodeća sirijska opoziciona grupa objavila je u subotu u Minhenu da će doći na nastavak pregovora 10. februara u Ženevi, jer i dalje vjeruje u političko rješenje rata, unatoč svakodnevnim napadima snaga odanih predsjedniku Basharu al-Assadu.
“Unatoč svemu što se dogodilo, unatoč velikom broju žrtava, u ime koalicije objavljujem da ćemo sudjelovati u drugoj rundi pregovora 10. febraura”, rekao je Ahmad al Assi Jarba, predsjednik Nacionalne koalicije sirijske revolucije i opozicijskih snaga.
“Mi ne lažemo, donijeli smo odluku i poštovat ćemo je”, dodao je sirijski opozicionar.
On se sudionicima konferencije o sigurnosti u Minhenu obratio nedugo nakon međunarodnog izaslanika za Siriju Lakhdara Brahimija, koji je rekao da u prvom krugu pregovora nije ostvaren značajan napredak i da je nastavak pregovora 10. februara upitan.
Jarba je nekoliko puta ponovio da je njegova grupa pregovorima pristupila iskreno želeći političko rješenje, za razliku od Assadovog režima koji je u sedam dana pregovora ubio nekoliko hiljada ljudi.
‘Najbolja namjera’
“U najboljoj smo namjeri došli ispregovarati političko rješenje s tim zločinačkim režimom dok su nas avioni svakodnevno napadali na jugu, sjeveru i u glavnom gradu”, rekao je Jarba.
“Došli smo u Ženevu pokazati da nismo slabi, naša uporišta zauzimaju više od trećine teritorija zemlje. Mi želimo političko rješenje, ali oni ne”, dodao je sirijski opozicionar.
Optužio je međunarodnu zajednicu da je nedjelovanjem na početku rata u Siriji pridonijela Assadovim zločinima i da je stoga suodgovorna za njih.
“Gdje je međunarodna zajednica, gdje je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, koja je njihova uloga, gdje su Rusija i SAD pod čijim je pokroviteljstvom održana konferencija Ženeva I”, upitao je Jarba.
Predstavnik sirijske opozicije odbacio je povezanost koalicije s borcima bliskim Al-Kaidi i libanskom pokretu Hezbollah, rekavši da se koalicija protiv njih bori i nastoji umanjiti njihov utjecaj na buduće odnose u Siriji.
U Siriji već gotovo tri godine bjesni građanski rat koji je odnio oko 130.000 života, a milioni su prognani.
Izvor: Al Jazeera i agencije