Rast kršenja ljudskih prava u Ukrajini

U Ukrajini je prisutan najveći pad poštivanja ljudskih prava u svijetu za 2014. godinu, navedeno je u novom izvještaju aktivista.

Stalni sukobi, interno raseljavanje te pogoršanje ekonomskih uvjeta u zemlji je razlog da je Ukrajina pala 19 mjesta na listi o poštivanju ljudskih prava za proteklu godinu.

Ukrajina se sada nalazi na 44. mjestu globalne liste “rizičnih” zemalja, saopćeno je u izvještaju Maplecroft Human Rights Risk Atlas 2015.

U Ukrajini, kao i u Tajlandu i Turskoj, došlo je do najvećeg pogoršanja poštivanja ljudskih prava u svijetu od masovnih protesta u Kijevu, koji su u februaru 2014. doveli do svrgavanja bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča.

Pad poštivanja ljudskih prava je dio aktuelnog trenda u Ukrajini, koja je svjedok pogoršanja poštivanja ljudskih prava od 2011. godine, ali sukobi na istoku zemlje i građanski nemiri koji su mu prethodili su ubrzali pogoršanje, kazao je Al Jazeeri analitičar Maplecrofta.

Izvještaju su naglašeni rizici kojim je izloženo gotovo 430.000 interno raseljenih osoba zbog tekućih sukoba u istočnoj Ukrajini.

“Raseljeno stanovništvo koje živi u kampovima je veoma izloženo zlostavljanju na radnom mjestu te trgovini ljudima”, navodi analitičar Marilu Gresens.

“Oni su meta ljudi koji bi možda ponudili lažne ponude za posao, ili bi im mogli osigurati izbjeglički status u drugoj zemlji, a zatim bi se našli u situaciji da budu žrtve trgovine ljudima. Također, postoje indicije da proruski pobunjenici prisiljavaju stanovništvo na rad u nekim područjima, a raseljeni ljudi su veoma podložni ovome”.

Brutalnost na Krimu

U izvještaju je također navedeno “različito regionalno pristupanje ljudskim pravima”, prije svega se ističu situacije u Kijevu i Krimu, regiji koju je u martu anektirala Rusija.

“I dok je nova Vlada predsjednika Petra Porošenka  generalno pokazala napretke u poštivanju ljudskih prava tokom njegovog kratkog boravka na toj poziciji, zvaničnici okupatorskih snaga na Krimu i u Narodnoj republici Donjeck i Lugansk su se istakli u svojoj brutalnosti”, navedeno je u izvještaju.

“Na Krimu, uznemiravanje i ‘nestanci’ autohtone krimske manjine je postala rutina, gdje pobunjeničke vlasti u Donjecku i Lugansku provode redovne otmice, mučenje i pogubljenja. To, zajedno sa velikim brojem interno raseljenih osoba zbog tekućih sukoba je dovelo do stalnog pada Ukrajine na listi zemlja koje poštuju ljudska prava”.

Maplecroftov viši analitičar za Evropu i Centralnu Aziju, Daragh McDowell, kazao je Al Jazeeri da su neke od razlika u spornim područjima bile prisutne i prije građanskih nemira koji su počeli u Kijevu krajem 2013.

“U gradu kao što je Kijev je prisutna velika mobilnost stanovništva”, kazao je on.

“Mentalitet tamo je takav da ako vam se nešto ne sviđa, vi se odmah pobunite protiv toga, kao što smo vidjeli na protestima koji su doveli do svrgavanja Jankuviča”.

“U istočnim regijama, uključujući i Krim, koji i dalje vodimo kao dio Ukrajine zbog ove analize, tamo je manje prisutna mobilnost stanovništva i narod je spremniji da prihvati ono što im se dešava”.

Tekući sukobi

Glavne razlike su posljedica direktnih tekućih sukoba između državnih snaga i proruskih separatista u regionu Donbasa.

“Na Krimu, uznemiravanje i ‘nestanci’ autohtone krimske manjine je postala rutina, gdje pobunjeničke vlasti u Donjecku i Lugansku provode redovne otmice, mučenje i pogubljenja. To, zajedno sa velikim brojem interno raseljenih osoba zbog tekućih sukoba je dovelo do stalnog pada Ukrajine na listi zemlja koje poštuju ljudska prava”.

Druge organizacije za zaštitu ljudskih prava su također kritizirale situaciju sa padom poštivanja ljudskih prava na Krimu.

“Dok se svijet fokusira na nasilja u istočnoj Ukrajini, kršenje ljudskih prava na Krimu su u velikom porastu”, rekla je Julia Gorbunova, istraživačica Human Rights Watcha za Evropu i Centralnu Aziju.

“Pod različitim izgovorima, kao što je borba protiv ekstremizma, zvaničnici progone ljude koji su se usudili javno kritizirati ruske akcije na poluotoku”.

Stanovnici Krima koji žele ostati ukrajinski državljani se sada tretiraju kao stranci na vlastitoj teritoriji, naveo je Human Rights Watch u izvještaju objavljenom u novembru.

Kao ukrajinskim državljanima, biće im zabranjeno da obavljanju državne i općinske poslove i biće smatrani stranim migrantima.

“Rusija u stvari ne nudi ljudima opciju državljanstva, već tjera civile pod svojom kontrolom da biraju između uzimanja ruskog državljanstva ili da budu izloženi diskriminaciji ili nečemu gorem”, rekla je Gorbunova.

“Ovo je ozbiljno kršenje međunarodnog prava i u stvarnosti to nije nikakav izbor”.

Izvor: Al Jazeera