Grčka ide na prijevremene izbore

Predsjednik Vlade Grčke Antonis Samaras najavio je da će se u utorak sastati s predsjednikom u odlasku Karolosom Papuliasom da bi mu predložio održavanje parlamentarnih izbora 25. januara, nakon što je Parlament u ponedjeljak odbacio njegovog kandidata Stavrosa Dimasa.

Parlament danas nije, u trećem i posljednjem krugu, uspio izabrati predsjednika zemlje.

Dimas nije imao potrebnih 180 glasova poslanika i prema Ustavu zemlje Parlament će biti raspušten u narednih 10 dana, prenosi AFP.

Kako je navela grčka agencija Ana, Dimasu je podršku dalo 168 poslanika, dok ga 132 poslanika nisu podržala.

Grčke akcije pale su za 10 posto na dan finalnog glasanja u Šarlamentu.

Samaras je nastojao da se izbjegnu opći izbori i da pobijedi Vladin kandidat. 

“Grčki narod ne želi prijevremene izbore. Grčki narod razumije gdje ova avantura može odvesti”, rekao je Samaras kasno u nedjelju u intervjuu za televiziju Nerit.

Vladin kandidat, komesar Evropske unije za životnu sredinu, Stavros Dimas, imao je 32 glasa manje od neophodnih 200 u drugoj rundi glasanja održanoj u ponedjeljak.

Strahovanja MMF-a

Zvaničnici EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) strahuju da bi na prijevremenim izborima pobjedu mogla odnijeti radikalna ljevičarska partija Syriza, čime bi mnoge fiskalne reforme u zemlji bile dovedene u pitanje.

Nedavna istraživanja javnog mišljenja pokazuju da se Samarasova vladajuća koalicija nalazi iza Syrize, koja želi preispitati uvjete međunarodnih zajmova i ukinuti nepopularne mjere štednje koje su nametnuli kreditori.

Syriza je, prema istraživanjima, početkom decembra, imala vodstvo od 3,3 do 3,6 posto, što znači da sama ne bi imala većinu za formiranje vlade, ako bi izbori sada bili održani.

Grčka je nedavno osigurala dvomjesečno produženje kod svojih kreditora iz EU-a i MMF kako bi okončala tekuću fiskalnu reviziju, od čega zavisi puštanje oko sedam milijardi eura zajma. Reforme koje su zahtijevali međunarodni kreditori od Grčke poboljšale su Vladine finansije, ali su bile teške za građane, gdje je nezaposlenost porasla preko 27 posto, a mnogima su smanjene plate i penzije.

Želja Syrize

Syriza želi povećati plate i penzije, zaustaviti otpuštanja i zamrznuti privatizaciju državne imovine – ključne elemente reformi koje su zahtijevali kreditori.

Politička pat pozicija u Grčkoj, kao i program Sirize, potakli su njemačkog ministra finansija Wolfganga Schaeublea da upozori da bilo koja nova vlada mora poštovati obaveze svojih prethodnika.

“Nastavljat ćemo pomagati Grčkoj na putu teških reformi”, rekao je Schaeuble u intervjuu za Bild u subotu. Ukoliko Grčka, međutim, “odluči da krene drugim putem, to će biti daleko teže”, upozorio je njemački ministar.

Finansijska kriza u Grčkoj gotovo je uništila euro 2012, i uprkos dva zajma od 240 milijardi eura i brisanja duga privatnim investitorima, ekonomija se tek počela oporavljati nakon šest godina problema.

Izvor: Agencije


Povezane

Ekonomski rast predviđen budžetom za iduću godinu veći je od rasta koji predviđaju grčki međunarodni kreditori.

08 Dec 2014

Uprkos protestu šire javnosti, grčki parlament usvojio je budžet za slijedeću godinu. Međutim, ekonomski rast predviđen tim budžetom je veći od rasta koji predviđaju grčki međunarodni kreditori. Postavlja se pitanje, da li Grčka, uprkos svemu, može da okonča program mjera štednje prije vremena.

Tokom grčke finansijske krize, vlada je uvela takozvane hitne akcize na prihode, potrošačku robu, gorivo i imovinu. Ovog mjeseca Atina je najavila nekoliko poreskih olakšica, što su mnogi protumačili kao početak kraja višegodišnje politike oštre štednje.

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO